Predstavljena knjiga „Toponimija otoka Vrgade"

Slika korisnika admin
Autor: 
faricic
Knjigu su predstavili: dr. sc. Josip Faričić, dr. sc. Vladimir Skračić i dr. sc. Nikola Vuletić

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u srijedu je predstavljena knjiga "Toponimija otoka Vrgade", treća knjiga u biblioteci Onomastica Adriatica. Knjigu su predstavili dr. sc. Vladimir Skračić, glavni urednik, dr. sc. Josip Faričić s Odjela za geografiju i dr. sc. Nikola Vuletić s Odjela za francuske i iberoromanske studije.

Glavni urednik izdanja, dr. Skračić, istaknuo je kako "Toponimija otoka Vrgade" zaokružuje jedan dio velike cjeline, a riječ je o zadarskom arhipelagu. Naime, ideja je da se pokriju svi otoci zadarskog i šibenskog arhipelaga, a dosad su objavljene knjige o toponimiji otoka Pašmana i Ugljana. Skračić je, kao glavni problem u hrvatskoj znanosti naveo nedostatak građe.

- Naša filozofija, ovog projekta, je da se prikupi građa pa da se može o nečemu govoriti, kazao je Skračić dodavši kako je samu građu teško prikupiti radi lošeg demografskog stanja.

Kad je riječ o samom projektu Skračić je istaknuo kako se toponomastikom ne može baviti bez šireg informiranja.

- Kada smo išli u ovaj projekt htjeli smo se povezati s drugim disciplinama, i to ne samo znanstvenim. Reducirali smo broj suradnika na one koji imaju veze s jezikoslovnim problemima, kazao je Skračić dodavši kako je projekt Onomastica Adriatica nasljednik projekta "Toponimija neistraženih sjevernodalmatinskih otoka", a cijela priča je počela još prije 25 godina.

- Uz dužno poštovanje svim prethodnicima moram kazati kako je ovo najveći toponomastički korpus objavljen u Hrvatskoj, istaknuo je Skračić dodavši kako je u ovom trenutku u visokoj fazi monografija o toponimiji otoka Murtera, kao i ona o Pagu.

Dr. Faričić za Vrgadu je kazao kako je riječ o jednom od najmanje naseljenih hrvatskih otoka, koji ima svoje posebnosti. Među pomorskim aktivnostima Vrgadini su se ponajviše bavili ribarstvom, a ovih dana obilježena je 100-ta godišnjica rada Ribarske zadruge, uz onu na Pelješcu jedine u Hravstkoj koja ima tako dugi kontinuitet. Faričić je nadalje istaknuo kako je Vrgada svoj maksimum, kad je riječ o broju stanovnika, dosegla 1948. s 540 stanovnika, da bi ih danas imala 240.

- Činjenica je da je to otok blizu kopna pa je zato opstao broj stanovnika, za razliku od, primjerice, Oliba, Silbe ili Iža. Postoji neka dinamika koja obećava svjetliju budućnost, kazao je Faričić. Istaknuo je nedostatak izvornih govornika, te samim time iščezavanje jezične baštine.

- Izuzetno je velika potreba skrbi o kulturnoj baštini. Budućnost otoka nije posve izvjesna, konstatirao je Faričić.

Treći govornik, dr. Nikola Vuletić, istaknuo je kako je knjiga "Toponimija otoka Vrgade" proizvod jednoga projekta koji je iznjedrio najveći korpus, ali je i dio projekta koji doživljava sustavno ignoriranje.

Kad je riječ o samom otoku Vrgadi i njegovim povijesnim okolnostima Vuletić je istaknuo njegovu veliku važnost.

- Koliko god je taj otok malen u prostornim omjerima, toliko se puno pojavljuje u povijesnim okolnostima. Malo je otoka koji su imali tu sreću da im ime bude zabilježeno od samih početaka, kazao je Vuletić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno