Za izlazak iz krize potreban stabilan gospodarski rast od 4,5 posto

Mi smo tek u 2004. dostigli BDP iz 1990. Samo je u vrijeme turskih osvajanja i kolonizacije nakon rata izostajao gospodarski “boom”, rekao je Crkvenac
Hrvatske poteškoće, ali i uspješni primjeri, poput Paške sirane te iskustva Poljske i Slovenije u povlačenju europskog novca obilježili su razgovore tijekom prvog dana održavanja 2. susreta gradonačelnika i poduzetnika „24 sata” koji se još danas nastavlja u hotelu Kolovare u organizaciji Udruge gradova i poslovnog tjednika “Lider”.
Izlazak Hrvatske iz krize, kako ocjenjuje nekadašnji SDP-ov ministar financija dr. sc Mato Crkvenac leži u paralelnom ubrzanju gospodarskog rasta i smanjivanju rasta duga.
– Hrvatskoj treba da se gospodarski rast stabilizira na 4,5% da bi izišla iz recesije. 2005. Dalmacija je bila ispod onoga što je stvarala 1990. Sada više nije. Slavonija za prosjekom koji je imala 1990. zaostaje 14,6% po stanovniku, a 2007. je zaostajala 31%. Mi smo tek u 2004. dostigli BDP iz 1990. Samo je u vrijeme turskih osvajanja i kolonizacije nakon rata izostajao gospodarski „boom”, reko je Crkvenac.
Ostaviti općine, ukinuti plaću načelniku
– 1986. godine 48% hrvatskog izvoza činili su proizvodi srednjotehnološke i visokotehnološke proizvodnje, a danas ti proizvodi čine 10% izvoza. Izvozimo brački kamen i balvane, a uvozimo preko 55% industrijskih proizvoda, no ja to ne kažem kao kritiku, nego to vidim kao potencijal. Nužna je nova faza decentralizacije. Vlada je proklamirala minimalnih 20% od poreza na dohodak koji ostaju lokalnim jedinicama, a imamo 10%, a s posljednjim poreznim smanjenjem taj se prihod smanjio, a ne povećao, upozorio je dr.sc. Branko Grčić s Ekonomskog fakulteta u Splitu koji je kritiku uputio ne samo Vladinim antirecesijskim mjerama, već i politici regionalnog razvoja, ističući kako je u sustavu regionalnog razvitka bilo previše mjera koje nisu dale rezultate, a kao najznačajniju prepreku ravnomjernog razvoja regija naveo je nisku stopu decentralizacije.
– Najveći problem Hrvatske je depopulacija. Na područjima koja primaju posebnu državnu potporu živi 23% stanovništva, a to je 60 posto teritorija. Nedostaje mladih obrazovanih ljudi koji bi bili nositelji razvoja. Izvorni prohodi proračuna jedinica lokalne samouprave na tim prostorima iznose trećinu hrvatskog prosjeka. Izuzetak su otoci i ozbiljno treba razmisliti što će biti s otocima u budućnosti, jer nema smisla da neki od otoka ostanu u sustavu potpore, ako istodobno imamo stotinu siromašnih jedinica lokalne samouprave u koje se ne ulaže, kazao je Grčić koji se protivi prijedlogu reduciranja broja jedinica lokalne samouprave.
– Nemojmo olako govoriti o ukidanju općina. To nije rješenje, potrebno je promijeniti nadležnosti jedinica lokalne samouprave u odnosu na njihov financijski kapacitet. Načelnik može biti i volonter s naknadom od 2.000 kuna, ako općina nema novca, rekao je Grčić.
Načelnik slovenske općine Podčetrtek, slovenske prvakinje u povlačenju europskog novca istaknuo je kako on i jest volonter.
– Podčetrtek ima 3.400 stanovnika, a svaki dan gotovo isto toliko gostiju. Naša općina ima četvero zaposlenih. 2005. je naša država raspisala natječaje za dodjelu sredstava za projektnu dokumentaciju i sve male su ih male općine mogle pripremiti. 2005. i 2006. smo najprije išli s infrastrukturnim projektima, izgradili smo vinsko-turističku cestu. 75 novih kilometara cesta izgradili smo novcem europskih fondova, onda smo se orijentirali na sportski turizam i krajem prošle godine otvorena je nova dvorana koja je koštala 3,5 milijuna eura i puno klubova iz Hrvatske dolazi na pripreme. Sada smo zajedno s hrvatskom općinom Zagorska sela dobili 840.000 eura iz IPA fonda za očuvanje Sutle, ispričao je načelnik Peter Misja.
“Muka ježeva”
– Važno je da do 2011. imamo što više gotovih projekta koji će moći povući sredstva iz fondova EU, kazao je Branko Mučnjak, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Mučnjak je naglasio kako je Ministarstvo pokrenulo razgovore s Europskom investicijskom bankom, Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj kako bi se, s obzirom da u proračunu za to nema novca, nabavila sredstva koja korisnik sufinanciranja iz fonda IPA mora osigurati, a koja se kreću u omjeru od 15 do 20 posto u odnosu na vrijednost projekta.
Iznijevši jednogodišnju, kako je kazao „muku ježevu” koju je Paška sirana prošla da bi iz IPARD-a povukla europski novac, Ante Oštarić upozorio je kako su sada već potrebna nova ulaganja ukoliko žele biti konkurentni izvoznik na europsko tržište.
– Mi smo dobili 10 milijuna kuna, ali tehnologija ide naprijed, konkurencija iz Europe je velika. Mi smo ušli u investiciju da bismo bili izvoznik i sada bismo trebali dodatna ulaganja, ali ja ne znam zašto se mi, kao izvozni objekt, više nemamo pravo prijavljivati ni na jedan natječaj iz fondova EU, kazao je Oštarić.
 

IWONA CHOJNOWSKA-HAPONIK: Bez podrške regija investiranje nije moguće

Poljska ima mandat davati poduku o unapređenju investicijskih procesa i korištenju fondova, između ostalog, i zato što je s nastupanjem recesije, kada su strane investicije u svijetu pale za 40 posto, Poljska zabilježila pad od 16%. Kazala je to Iwona Chojnowska-Haponik, iz Poljske agencije za poticanje stranih ulaganja.
– Poljska je bilježila pozitivan gospodarski rast u vrijeme dok su ekonomije drugih država bilježile pad. Glavni razlog su definitivno europski fondovi. Poljska je najveći korisnik europskog novca u razdoblju od 2007. do 2014. Riječ je o 67 milijardi određenih za različita područja ekonomije, a Poljska ulaže još 20 milijardi, i ukupno govorimo o 90 milijardi eura ulaganja. Preko 50% tog novca je već uloženo. 85% stranih investicija dolazi iz EU, ali udio ostalih zemalja stabilno raste zadnjih godina. SAD je bio pionir i investirao pola milijarde eura na godinu. U posljednje vrijeme bilježimo povećan interes Japana, Južne Koreje, Indije i kineskih kompanija, kazala je Chojnowska-Haponik napominjući kako strani investitori, koji su ranije prvenstveno ulagali u otvaranje proizvodnih pogona, danas dominantno ulažu u sektor usluge poput osiguranja, financijskog i poslovnog savjetovanja.
Chojnowska-Haponik navodi da uspjeh Poljske ne leži samo u njezinom zemljopisnom položaju i činjenici da kao zemlja od 38 milijuna stanovnika predstavlja značajno tržište, već prije svega u načinu promoviranja prema potencijalnim investitorima i skrbi za investitora.
– Na razgovore kod investitora vodimo predstavnike lokalne vlasti, sveučilišta, tehnoloških parkova, i tada prezentiramo potpuni paket. Prezentacija mora biti konkretna. Potencijalnog investitora možemo uvjeriti da zaista investira samo ako mu pristupimo s vrlo konkretnim informacijama o regiji i grani koja ga zanima, a kada investitor dođe, morate rješavati probleme s kojima se susreće, možete imati novac, ali ako nemate suradnju s lokalnim vlastima, beskorisno je, poručila je Chojnowska-Haponik ističući kako je fleksibilna i mlada stručna radna snaga još jedna od kompetitivnih prednosti Poljske.
– Svaki jedanaesti student u EU je Poljak ili studira u Poljskoj. Govorenje engleskog jezika je standard, ali učimo i egzotične jezike; mandarinski, hindu i južnokorejski. Poznavatelje tih jezika zaposlit ćemo u Agenciji, zaključila je.