Utjecaj baznih stanica na zdravlje djece tema je predavanja koje organizira Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ) u Gradskoj knjižnici Zadar u srijedu, 17. listopada s početkom u 18 sati. HUZEZ godinama prikuplja podatke o baznim stanicama, njihovu utjecaju na zdravlje ljudi te zakonima koji reguliraju visinu dozvoljenog zračenja i mjesta na koja se bazne stanice postavljaju. Zabrinjavajući su podaci do kojih su došli usporedbom stanja u Hrvatskoj s onim u susjednim europskim zemljama koje su puno bolje zaštitile svoje građane od štetnog zračenja.
Vješto ih skrivaju
– Cilj predavanja je osvijestiti ljude i motivirati ih da nešto učine za svoje zdravlje i zdravlje svoje djece. Stalno nas uvjeravaju kako bazne stanice nisu štetne po zdravlje ljudi, ali to ne odgovara istini, i to će naši predavači u srijedu konkretnim primjerima i podacima dokazati. Zato je dobro da ih što više ljudi čuje, ali i pita sve ono oko čega imaju dvojbe. Da bi izmjestili bazne stanice iz naseljenih mjesta, a tako i one postavljene u blizini škola i dječjih vrtića, te spriječili postavljanje novih Zadarska županija mora izmijeniti stavke u prostorno-planskoj dokumentaciji u dijelu koji se odnosi na poštu i telekomunikacije. Stoga se iskreno nadamo da će na predavanje doći ljudi koje smo pozvali, a koji svojim glasom sudjeluju o donošenju odluka, poručili su organizatori koji su u gusto naseljenim predjelima Zadra do sada locirali oko 90 baznih stanica, a sumnjaju da ih je još i više jer ih teleoperateri vješto skirivaju, kao što se nedavno moglo vidjeti na području Puntamike i Plovanije gdje su bazne stanice postavljene u zvonike crkvi.
– S predavanja ćemo poslati apel Zadarskoj županiji da ne budu gluhi i slijepi pred ovim problemom i da slijede primjer gradova Pule, Trogira, Zagreba i mnogh drugih, koji su izabrali zdravlje, a ne novac koji teleoperateri plaćaju da bi bazne stanice postavili u naseljena mjesta. A da opravdanje za nečinjenje nije krilatica „svi mi danas imamo mobitele i želimo imati dobar signal“ upravo se pokazalo u tim gradovima gdje su bazne stanice izmještene iz gusto naseljenih područja, a ni u srcu sezone nisu imali nikakvih problema s telefonijom i internetom. Postavlja se logično pitanje zašto onda teleoperateri postavljaju odašiljače na zgrade. Odgovor na to je novac. U naseljenim dijelovima imaju riješenu svu infrastrukturu i ne trebaju uložiti niti lipu, što ne bi bio slučaj da baznu stanicu postavljaju negdje izvan naselja, pojašnjavaju organizatori predavanja te dodaju kako je ključ za rješenje ovog problema u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prema kojem pitanja prostornog i urbanističkog planiranja ulaze u djelokrug obavljanja poslova lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana te kao takva predstavljaju obaveze lokalne samouprave.
Propisati kriterije, definirati udaljenost
Uporište da se teleoperaterima stane na kraj u HUZEZ-u vide i u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, kao i hrvatskom Zakonu o potvrđivanju povelje o lokalnoj samoupravi u kojem stoji da nadležnosti koje su povjerene lokalnim jedinicama moraju biti, u pravilu, potpune i cjelovite te da njihovo obavljanje ne smije biti onemogućeno ili ograničeno od neke druge središnje ili regionalne vlasti, osim kada to dopušta zakon. Napominju i kako u Hrvatskoj nije donesen nikakav zakon koji bi dopuštao operaterima ograničavanje prava lokalne samouprave te podsjećaju i na Zakon o elektroničkim komunikacijama koji u članku 30, stavak 2 navodi: »Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavezne su planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša«.
– Na osnovi navedenih zakona, jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu u svojim prostorno-planskim dokumentima propisati kriterije za postavljanje baznih stanica i time, primjerice, ograničiti mogućnost postavljanja na obiteljskim kućama u zonama niskogradnje (kao Zagreb i Sesvete od 2016. godine), definirati sigurnosnu udaljenost od škola i vrtića (Istarska županija, 400 metara ) ili isključiti mogućnost postavljanja baznih stanica unutar gradske jezgere (Trogir), odnosno definirati najmanju udaljenost od stambenih objekata (Sinj, 50 metara). U Prostornom planu kao i u GUP-u gradova i općina u pravilu postoji dio koji se odnosi na poštu i telekomunikacije. Tu lokalna samouprava može propisati kriterije koji sprječavaju neadekvatno postavljanje baznih stanica.
Zaštita ljudskog zdravlja, prostora i okoliša
Kod donošenja Prostorno-planske dokumentacije jedinice lokalne samouprave trebaju uzeti u obzir Objedinjeni plan razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture koji donosi HAKOM (Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti). U tom su planu definirana područja u kojima se može postaviti telekomunikacijska infrastruktura. Ta se područja definiraju kao krugovi u pravilu s promjerom do tri kilometra, unutar kojih operateri mogu postaviti antenske stupove. Nisu precizirane točne lokacije antenskih stupova i teleoperateri bi unutar definiranog kruga trebali naći lokaciju tako da se zadovolje, kako zakon kaže, "zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša“, upozoravaju iz HUZEZ-a zaključujući kako bi jedinice lokalne samouprave u svojim prostorno-planskim dokumentima trebale definirati kriterije kojima će onemogućiti samovolju operatera i izbor lokacija baznih stanica isključivo prema kriteriju minimalnih investicija i tako zaštititi zdravlje stanovnika.
– HUZEZ se zalaže samo za to da se operateri u Hrvatskoj ponašaju kao što se ponašaju u svojim matičnim zemljama, odnosno da naši građani imaju iste standarde zaštite zdravlja i okoliša i ista prava odlučivanja kao i drugi u Europi, naglašavaju iz HUZEZ-a iznoseći primjer HT-a koji je za prošlu godinu objavio dobit u Hrvatskoj od preko milijardu eura (7,756 milijardi kuna) uz "jaku maržu" preko 40%. Ističu kako je marža koju HT ima u Hrvatskoj 50% iznad prosjećne marže koju je DT objavio na nivou grupacije, a podsjećaju i na podatak da su upravo razni teleoperateri blokirali 160.000 građana Hrvatske zaključujući kako nema razloga da im bilo tko u Hrvatskoj pogoduje.
Zračenje veće 890 puta nego u Parizu i Beču
U HUZEZ-u godinama prate razne podatke koji se prezentiraju javnosti te dodaju kako se tim podacima često manipulira. Primjer za to je letak Ministarstva zdravlja "Najučestalija pitanja i odgovori" gdje stoji da Hrvatska ima niže granice zračenja od, primjerice, Austrije i Francuske, a uspoređene su granice koje u Francuskoj i Austriji vrijede uglavnom za šumska i nenaseljena područja s vrijednostima koje u Hrvatskoj vrijede za "područja povećane osjetljivosti", odnosno stambene zgrade, vrtiće, škole, bolnice…
– Iz podataka koji su navedeni za Pariz i Beč vidljivo je da dopuštena zračenja u tim gradovima iznose jedan promil od vrijednosti definiranih na nacionalnoj razini. To je razumljivo, jer mnoge zemlje imaju na nacionalnoj razini visoke granice i primjenjuju ih uglavnom na šumska i ostala nenaseljena područja, dok gradovi i pojedine regije propisuju bitno niže granice. Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja Ministarstva zdravlja RH razlikuje samo područja povećane osjetljivosti sa strožim granicama i javne površine, na kojima je dopušteno višestruko veće zračenje. Ako se usporede u letku navedene granice za Pariz i Beč (0,01W/m2), s granicama za javne površine iz Pravilnika Ministarstva zdravstva (8,9W/m2), vidljivo je da je na javnim površinama hrvatskih gradova dopušteno 890 puta veće zračenje nego u Parizu i Beču, upozoravaju iz HUZEZ-a dodajući kako je prema podacima iz nacionalnog registra za rak u uskom periodu od 1998.-2001. došlo do znatnog porasta pobola od raka (25%) kao i porasta mortaliteta od 30%, a u Hrvatskoj se još uvijek koriste nešto niže granice od maksimalno dopuštenih iz ICNIRP GUIDELINESS 1998., kada još nije bilo relevantnih podataka za praćenje štetnosti od EM u smislu obolijevanja od raka.
Najskuplji internet u EU
Iz HUZEZ-a upozoravaju na nedavno Izvješće o Indeksu digitalnog godpodarstva i društva (DASI indeks), u kojem je Europska komisija svrstala Hrvatsku na začelje – predzadnje mjesto po povezivosti, što znači najskuplji internet u EU uz lošu kvalitetu i dostupnost. Prema EK Izvješću o Indeksu percepcije korupcije Hrvatska je pri samom vrhu. Države koje su po razvoju digitalnog društva i gospodarstva na vrhu liste, po indeksu percepcije korupcije su na dnu i obrnuto. Stoga u HUZEZ-u smatraju da bi hrvatska legislativa za razvoj telekom mreža trebala slijediti legislativu i pozitivnu praksu zemalja koje su pri vrhu prve i pri dnu druge liste, a to, kažu, između ostalog uključuje i građevinske dozvole za bazne stanice uz obavezu konzultacije s lokalnom samoupravom.
Samo u Hrvatskoj teleoperaterima ne trebaju građevinske dozvole
Da nešto čim prije treba poduzeti kako bi se zaštitilo zdarvlje ljudi, a posebice onih najranjivijih, djece i mladih, iz HUZEZ-a potkrjepljuju podacima iz studije Svjetske asocijacije mobilnih operatera GSMA u kojoj se daje pregled legislative u pojedinim zemljama, a gdje je Hrvatska jedina zemlja u Europi u kojoj se antenski stupovi na tlu i antene na krovovima postavljaju bez građevinske i lokacijske dozvole. Ističu kako se Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja omogućava postavljanje antena baznih stanica isključivo prema interesima teleoperatera, a što je, kažu, u suprotnosti s točkom 8.4.4. Rezolucije br.1815 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe „Potencijalne opasnosti od EM polja i njihov utjecaj na okoliš“.
– Prema istom dokumentu Hrvatska je jedna od samo četiri zemlje u Europi (uz Rumunjsku, Slovačku i Portugal) u kojoj nije obavezna javna rasprava, pa čak ni informiranje lokalne zajednice o lokacijama za bazne stanice mobilne telefonije. Primjerice, javna rasprava je zakonska obveza i u Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji. Za razliku od velike većine drugih Europljana, naši građani tako nemaju nikakvu mogućnost utjecaja na lokacije antenskih stupova, kako direktnog, tako ni indirektnog, kroz organe lokalne uprave, poručuju iz HUEZEZ-a dodajući kako je i način postavljanja baznih stanica u najvećem broju drugih zemalja definiran „Kodeksom dobre prakse“ potpisanim između pružatelja telekom usluga i nadležnih institucija. Ističu kako se tim dokumentom definira način vođenja dijaloga s lokalnom upravom i stanovništvom, javna i transparentna dostupnost informacija o procijenjenim i izmjerenim razinama zračenja, estetski i okolišni kriteriji smještaja takvih objekata u prostor, obaveza operatera o dijeljenju lokacija s ciljem smanjivanja njihovog ukupnog broja, kao i brojna druga pitanja, a takav dokument je, kažu, susjedna Slovenija donijela još 2004. godine, prije stupanja u EU.
najnovije
najčitanije
Košarka
Euroliga košarkaša
Mario Hezonja postigao sedam poena u drugoj pobjedi nad Baskonijom
Nogomet
Nizozemsko prvenstvo
Luka Ivanušec zabio u gostujućoj pobjedi Feyenoorda kod Go Ahead Eaglesa
Ostali sportovi
EP u boksu
Hrvatski olimpijac i najuspješniji hrvatski boksač izborio finale EP-a u Beogradu
Županija
poezija Sanina Karamehmedovića
Večer u potpunosti posvećena poeziji uz stihove glazbene skupine Silente
Nogomet
Englesko prvenstvo
City uvjerljivom gostujućom pobjedom stigao na bod od lidera, Kovačić i Gvardiol igrali
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA
VIDEO Predstavljena ‘Diži se grade’, nova zadarska navijačka pjesma: ‘Nastala je iz ljubavi prema…’
Županija
obavijest hep-a
DONOSIMO POPIS Nekoliko ulica u Zadru i županiji dio petka bez struje
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV
Ninov trofejni kantar
Županija
NEPRAVOMOĆNO