Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Ivo Režek jedan od najangažiranijih humanista hrvatskog modernog slikarstva

16.10.2018. 11:57
Ivo Režek jedan od  najangažiranijih  humanista  hrvatskog  modernog  slikarstva


U Caffe galeriji Đina otvorena je izložba Ive  Režeka. Domaćica događanja bila je zadarska umjetnica Silvijana  Dražović koja je pozdravila okupljene, upoznavši ih s postavom i umjetnikom, iskoristivši priliku da udjeli kompliment i vlasniku Đine Dariju Longinu.
– Dario Longin s puno brige i ukusa dariva našem gradu same likovne raritete, a ovom je, prije svega edukativnom postavom, večeras privukao, uz ostale, i mlade buduće povjesničare umjetnosti, pruživši im  priliku da se sjedine s estetikom naših velikana umjetnosti, naglasila je  Dražović i dodala kako je izložba Ive Režeka nakon izložbi Jerolima  Miše i Vanje Radauša novi biser Caffe galerije Đina.
– Treba ju pogledati i doživotno učiti jer neki nas ljudi iz naše stvarnosti ne prestaju iznenađivati, zaključila je umjetnica.
Izložba je otvorena do 1. studenog.
Ivo Režek se rodio u Varaždinu 1898. godine. Godine 1915. upisuje  Višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Prvu samostalnu izložbu ima u  Varaždinu. U Pragu 1918. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Vlahe Bukovca. Godine 1924. odlazi u Pariz na Sorbonnu,  gdje studira fresko-slikarstvo. U Zagreb se vraća 1931. godine. Od 1934.  do 1938. godine surađivao je kao karikaturist u časopisima Koprive, Kerempuh i Telegram koji su kritizirali društvena događanja zbog čega su  često bili cenzurirani. Uz Meštrovića, Bulića, Crnoborija, Šohaja i druge  hrvatske slikare, sudjelovao je na XXIII. Bijenalu u Veneciji 1942. godine. Ilustrirao je i nekoliko knjiga, uključujući i "U Registraturi"  A. Kovačića (1944.), novelu M. Krleže "Bitka kod Bistrice Lesne" (1958.), "Ili  jesmo ili nismo" S. Kolara i druge.  Od 1947. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 1968. godine.  Njegov se karakter osobito nazire u domeni političke i društvene satiričke karikature. Ti su radovi objavljivani i u stranim novinama (u  Čehoslovačkoj, Njemačkoj…). Zbog svojih putovanja i školovanja u inozemstvu, iz prve ruke je mogao doživjeti duh Europe u ratnom i poslijeratnom razdoblju i u radovima obraditi, satirično komentirati europsku političku situaciju, kao i onu u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Radovi mu također obrađuju društvene aspekte i kulturnu situaciju, a  važna tema su mu i socijalni kontrasti, bijeda, nepravda. To  suptilno likovno očitovanje, kritičko viđenje epohe kroz prizmu humora, satire i  suosjećanja, čine ga jednim od najangažiranijih humanista hrvatskog  modernog slikarstva.