U Caffe galeriji Đina otvorena je izložba Ive Režeka. Domaćica događanja bila je zadarska umjetnica Silvijana Dražović koja je pozdravila okupljene, upoznavši ih s postavom i umjetnikom, iskoristivši priliku da udjeli kompliment i vlasniku Đine Dariju Longinu.
– Dario Longin s puno brige i ukusa dariva našem gradu same likovne raritete, a ovom je, prije svega edukativnom postavom, večeras privukao, uz ostale, i mlade buduće povjesničare umjetnosti, pruživši im priliku da se sjedine s estetikom naših velikana umjetnosti, naglasila je Dražović i dodala kako je izložba Ive Režeka nakon izložbi Jerolima Miše i Vanje Radauša novi biser Caffe galerije Đina.
– Treba ju pogledati i doživotno učiti jer neki nas ljudi iz naše stvarnosti ne prestaju iznenađivati, zaključila je umjetnica.
Izložba je otvorena do 1. studenog.
Ivo Režek se rodio u Varaždinu 1898. godine. Godine 1915. upisuje Višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Prvu samostalnu izložbu ima u Varaždinu. U Pragu 1918. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Vlahe Bukovca. Godine 1924. odlazi u Pariz na Sorbonnu, gdje studira fresko-slikarstvo. U Zagreb se vraća 1931. godine. Od 1934. do 1938. godine surađivao je kao karikaturist u časopisima Koprive, Kerempuh i Telegram koji su kritizirali društvena događanja zbog čega su često bili cenzurirani. Uz Meštrovića, Bulića, Crnoborija, Šohaja i druge hrvatske slikare, sudjelovao je na XXIII. Bijenalu u Veneciji 1942. godine. Ilustrirao je i nekoliko knjiga, uključujući i "U Registraturi" A. Kovačića (1944.), novelu M. Krleže "Bitka kod Bistrice Lesne" (1958.), "Ili jesmo ili nismo" S. Kolara i druge. Od 1947. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 1968. godine. Njegov se karakter osobito nazire u domeni političke i društvene satiričke karikature. Ti su radovi objavljivani i u stranim novinama (u Čehoslovačkoj, Njemačkoj…). Zbog svojih putovanja i školovanja u inozemstvu, iz prve ruke je mogao doživjeti duh Europe u ratnom i poslijeratnom razdoblju i u radovima obraditi, satirično komentirati europsku političku situaciju, kao i onu u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Radovi mu također obrađuju društvene aspekte i kulturnu situaciju, a važna tema su mu i socijalni kontrasti, bijeda, nepravda. To suptilno likovno očitovanje, kritičko viđenje epohe kroz prizmu humora, satire i suosjećanja, čine ga jednim od najangažiranijih humanista hrvatskog modernog slikarstva.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program