Vuk je u posljednje dvije godine počeo zadavati glavobolje stočarima na rubnim dijelovima Zadra. Naime, u svojim je učestalim “izletima” do naseljenih područja u više navrata napravio velike štete tamošnjem stanovništu, odnosno njihovoj stoci. Posljednji bliski susret s vukovima zbio se u Murvici Donjoj u prosincu 2017. godine, kada su obitelji Žilić, koja se bavi uzgojem ovaca, poklali gotovo 50 ovaca, a viđeni su i na području Crnog te na Musapstanu!
Zbog sve češćih šteta počinjenih od strane vukova i njihovo sve češće spuštanje do samog ulaza u grad svakako je razlog da se u što skorije vrijeme donese tzv. Plan gospodarenja vukom, kazao nam je u razgovoru tajnik Lovačkog saveza Zadarske županije Roko Pavić kako bi se s jedne strane pomoglo ugroženom stanovništu, a s druge strane zaštitilo i samog vuka.
Očuvati populaciju vuka, ali i zaštititi ljude
Tako se Lovački savez Zadarske županije nedavno sastao s predstavnicima Udruge Carnivora Magna, udrugom koja vrši istraživanje i praćenje stanja (inventarizacija i monitoring) velikih zvijeri te provodi razne aktivnosti vezane uz očuvanje velikih zvijeri, a koja će najvjerojatnije raditi na Planu gospodarenja vukom.
– Prvo što se mora napraviti je utvrditi o kolikom se broju vukova radi, zatim moramo istražiti koja su za njega optimalna staništa. Tek nakon što to dvoje utvrdimo, može se započeti s izradom Plana gospodarenja, objašnjava Roko Pavić dodajući kako se, također, mora početi brže rješavati i namirivanje štete koju divlja zvjer počini stočarima jer se ne smije dogoditi da se izgubi stanovništo na rubnim dijelovima grada.
– Danas ljudi čekaju i do tri godine da im se isplati odšteta koju su počinile divlje zvijeri. I tu je veći problem nego u samom vuku. Tu se mora nešto promijeniti. Moramo pomoći tom starom stanovništu koje se bavi uzgojem stoke tako da ne odu s tih prostora i da se te površine ne zapuste jer tad će tek doći do velikih problema poput veće mogućnosti za požare i sl., upozorava Pavić.
Sustavno negospodarenje vukom dovelo je do toga da se spustio do rubnog dijela grada Zadra. Vuk je došao za hranom i neće se dugo zadržati, smatra Pavić, ali će sigurno proći određeno migracijsko razdoblje koje će on provesti uz rub grada i gdje će pokušavati doći do hrane.
– Kako im se povećava broj, tako će i vuk migrirati za krdima divljih svinja, ali bez obzira na to, moramo donijeti Plan gospodarenja vukom, utvrditi što i kako napraviti kada se vuk pojavi na rubnom dijelu grada ili naselja, navodi Pavić dodavši kako lovci prvi nisu za odstrel vuka.
– Prije desetak godina bio je dozvoljen odstrel vuka na području Zadarske županije. Mi nikad nismo bili za to već smo se uvijek zalagali za rješenje kojim bi problem vuka, a koji je na vrhu hranidbenog lanca i trajno je zaštićena divlja životinja, mogli riješiti na humaniji način (hvatanjem i izmještanjem na druge primjerenije lokacije), kazao je Pavić naglasivši kako je i lovcima u interesu da se očuva populacija vukova, ali opet se mora zaštiti i ljude.
– Ako budemo vidjeli da brojnost vukova prerasta optimalan broj, da stoka previše stradava, da imamo problema s domaćim životinjama (npr. da stradavaju psi), intervencijski plan se mora brzo odviti, ali mora biti i opravdan, ističe Pavić.
Previše se upleli
Pavić je također spomenuo kako bi definitivno trebalo više zainteresirati najmlađu populaciju za zatićene divlje vrste na području Zadarske županije.
– Zašto ne bismo naše najmlađe (predškolce ili osnovnoškolce) putem raznih radionica upoznali sa zaštićenim divljim vrstama, da im kroz radionice pokažemo da u blizini Zadra postoje vuk, ris i medvjed, da ih se uči o njihovom značenju u hranidbenom lancu i zašto je važno da ih imamo, kazao je Pavić dodavši kako Plan gospodarenja medvjedom postoji, i kako je polučio jako dobre rezultate.
– Danas u Hrvatskoj imamo preko 1.000 grla medvjeda, a njihov bi najoptimalniji broj bio oko 800. S obzirom na porast broja grla, dopuštena je intervencija, odnosno smije se izvršiti ciljani odstrel ako predstavlja opasnost i ako se proširio na teritorije blizu gradova, govori Pavić objasnivši zašto medvjedi i vukovi, između ostalog, dolaze tako blizu gradova, osim u potrazi za hranom.
– Medvjedi imaju svoj teritorij kretanja. Stariji medvjed ne voli imati mlađeg medvjeda na svom terioriju i događa se da on kao stariji potisne mlađeg medvjeda koji potom često zna zalutati na autocestu, odmorište, kod škola (jednom je došao do škole u Starigradu), i sl. Tako je i kod vukova. Oni također imaju svoj areal kretanja, obitavanja i razmnožavanja, ne vole niti jedno drugo krdo kraj sebe, kazao je Pavić dodavši da se upravo iz tih razloga kod divljih zvijeri mora pratiti i paziti kolika je optimalna brojnost na nekom staništu.
Pavić je naglasio kako ljudi moraju biti svjesni da su se u prevelikoj mjeri upleli u životni ciklus životinja, a u jako kratkom vremenskom periodu.
– Na području Novog Bokanjca do prije 10 godina nije bilo ni četvrtinu kuća koliko ih ima danas. Bilo je nenaseljeno i tu su “vladale” divlje životinje. U tako kratkom periodu, izgradilo se veliko naselje, divlje životinje se praktički otjeralo s njihovog teritorija i nije nimalo čudno da se svako malo na tom i obližnjim područjima naiđe na čagljeve, lisice i sl. To je sve normalno, objašnjava Pavić dodavši kako se divlje životinje nisu još naviknule na tu promjenu i kako se u tako kratkom vremenu ne mogu prilagoditi niti promijeniti svoje migracijske staze. I zato Pavić uvijek voli naglasiti ljudima da nije problem u divljim životinjama, već u nama.
Lovaca mora biti!
Roko Pavić spomenuo nam je kako je vrlo važno da lovci postoje, jer se pored lova bave i mnoštvom drugih aktivnosti koje olakšavaju funkcioniranje zajednice. Ali, nažalost, situacija i nije tako bajna. Mladi nisu toliko zainteresirani, a većina aktivnih lovaca je pred mirovinu.
– Svaki dan je sve manje lovaca, populacija lovaca koja je aktivna je sve starija, a lovaca mora biti. Nešto se u staništima mora događati, netko mora periodički odnositi hranu u lovišta, za vrijeme požara netko mora razvesti vatrogasce, pokazati im gdje su staze… Mnogo smo puta bili dio akcija spašavanja, a ne smijemo zaboraviti da ima i dosta krivolova, a upravo su lovci ti koji noćima bdiju kako bi stali tome na kraj, kazao je Pavić dodavši kako također interveniraju i kod divljeg odlaganja otpada, i kod mnogih drugih ilegalnih radnji.
– Nadam se da će nas s vremenom biti više jer trenutno mlađe to toliko ne zanima, barem ne toliko da bi se ozbiljnije počeli time baviti, kazao je Pavić.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
radovi na kući
U Pakoštanima pao s visine od sedam metara! Zadobio teške ozljede
Hrvatska
PRIPREME NA IBLERU
SDP će do ponedjeljka predati svoje liste: ‘Grbin ne mora formalno postati premijerski kandidat’
Košarka
NBA LIGA
Šamanić i Šarić ostali na klupi, Bogdanović ubacio četiri koša u pobjedi Knicksa
Županija
religiozne pjesme
U Obrovcu održana druga “Večer duhovne poezije” u čast blagdana svetog Josipa
Hrvatska
NEVJEROJATNA ODREDBA
Totalni apsurd novog zakona. Nakon smrti roditelja, dijete će vraćati alimentacijski dug!
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak