Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Vukovi se spustili do rubnih dijelova Zadra!

16.10.2018. 14:22


Vuk je u posljednje dvije godine počeo zadavati glavobolje  stočarima na rubnim dijelovima Zadra. Naime, u svojim je učestalim  “izletima” do naseljenih područja u više navrata napravio velike štete tamošnjem stanovništu, odnosno njihovoj stoci. Posljednji bliski susret s  vukovima zbio se u Murvici Donjoj u prosincu 2017. godine, kada su obitelji Žilić, koja se bavi uzgojem ovaca, poklali gotovo 50 ovaca, a viđeni su  i na području Crnog te na Musapstanu!
Zbog sve češćih šteta počinjenih od strane vukova i njihovo sve češće  spuštanje do samog ulaza u grad svakako je razlog da se u što skorije vrijeme donese tzv. Plan gospodarenja vukom, kazao nam je u razgovoru  tajnik Lovačkog saveza Zadarske županije Roko Pavić kako bi se s jedne  strane pomoglo ugroženom stanovništu, a s druge strane zaštitilo i samog vuka.


Očuvati populaciju vuka, ali i zaštititi ljude
Tako se Lovački savez Zadarske županije nedavno sastao s predstavnicima Udruge Carnivora Magna, udrugom koja vrši istraživanje i praćenje  stanja (inventarizacija i monitoring) velikih zvijeri te provodi razne aktivnosti vezane uz očuvanje velikih zvijeri, a koja će najvjerojatnije raditi  na Planu gospodarenja vukom.
– Prvo što se mora napraviti je utvrditi o kolikom se broju vukova radi,  zatim moramo istražiti koja su za njega optimalna staništa. Tek nakon  što to dvoje utvrdimo, može se započeti s izradom Plana gospodarenja,  objašnjava Roko Pavić dodajući kako se, također, mora početi brže  rješavati i namirivanje štete koju divlja zvjer počini stočarima jer se ne  smije dogoditi da se izgubi stanovništo na rubnim dijelovima grada.
– Danas ljudi čekaju i do tri godine da im se isplati odšteta koju su  počinile divlje zvijeri. I tu je veći problem nego u samom vuku. Tu se mora nešto promijeniti. Moramo pomoći tom starom stanovništu koje se  bavi uzgojem stoke tako da ne odu s tih prostora i da se te površine ne  zapuste jer tad će tek doći do velikih problema poput veće mogućnosti  za požare i sl., upozorava Pavić.
Sustavno negospodarenje vukom dovelo je do toga da se spustio do  rubnog dijela grada Zadra. Vuk je došao za hranom i neće se dugo zadržati, smatra Pavić, ali će sigurno proći određeno migracijsko razdoblje  koje će on provesti uz rub grada i gdje će pokušavati doći do hrane.
– Kako im se povećava broj, tako će i vuk migrirati za krdima divljih  svinja, ali bez obzira na to, moramo donijeti Plan gospodarenja vukom,  utvrditi što i kako napraviti kada se vuk pojavi na rubnom dijelu grada ili  naselja, navodi Pavić dodavši kako lovci prvi nisu za odstrel vuka.
– Prije desetak godina bio je dozvoljen odstrel vuka na području Zadarske županije. Mi nikad nismo bili za to već smo se uvijek zalagali za  rješenje kojim bi problem vuka, a koji je na vrhu hranidbenog lanca i  trajno je zaštićena divlja životinja, mogli riješiti na humaniji način (hvatanjem i izmještanjem na druge primjerenije lokacije), kazao je Pavić naglasivši kako je i lovcima u interesu da se očuva populacija vukova, ali  opet se mora zaštiti i ljude.
– Ako budemo vidjeli da brojnost vukova prerasta optimalan broj, da  stoka previše stradava, da imamo problema s domaćim životinjama  (npr. da stradavaju psi), intervencijski plan se mora brzo odviti, ali mora  biti i opravdan, ističe Pavić.


Previše se upleli
Pavić je također spomenuo kako bi definitivno trebalo više zainteresirati najmlađu populaciju za  zatićene divlje vrste na području Zadarske  županije.
– Zašto ne bismo naše najmlađe (predškolce ili osnovnoškolce) putem  raznih radionica upoznali sa zaštićenim divljim vrstama, da im kroz radionice pokažemo da u blizini Zadra postoje vuk, ris i medvjed, da ih se  uči o njihovom značenju u hranidbenom lancu i zašto je važno da ih  imamo, kazao je Pavić dodavši kako Plan gospodarenja medvjedom postoji, i kako je polučio jako dobre rezultate.
– Danas u Hrvatskoj imamo preko 1.000 grla medvjeda, a njihov bi  najoptimalniji broj bio oko 800. S obzirom na porast broja grla, dopuštena je intervencija, odnosno smije se izvršiti ciljani odstrel ako predstavlja  opasnost i ako se proširio na teritorije blizu gradova, govori Pavić objasnivši zašto medvjedi i vukovi, između ostalog, dolaze tako blizu gradova,  osim u potrazi za hranom.
– Medvjedi imaju svoj teritorij kretanja. Stariji medvjed ne voli imati  mlađeg medvjeda na svom terioriju i događa se da on kao stariji potisne  mlađeg medvjeda koji potom često zna zalutati na autocestu, odmorište,  kod škola (jednom je došao do škole u Starigradu), i sl. Tako je i kod vukova. Oni također imaju svoj areal kretanja, obitavanja i razmnožavanja,  ne vole niti jedno drugo krdo kraj sebe, kazao je Pavić dodavši da se  upravo iz tih razloga kod divljih zvijeri mora pratiti i paziti kolika je optimalna brojnost na nekom staništu.
Pavić je naglasio kako ljudi moraju biti svjesni da su se u prevelikoj  mjeri upleli u životni ciklus životinja, a u jako kratkom vremenskom periodu.
– Na području Novog Bokanjca do prije 10 godina nije bilo ni četvrtinu  kuća koliko ih ima danas. Bilo je nenaseljeno i tu su “vladale” divlje životinje. U tako kratkom periodu, izgradilo se veliko naselje, divlje životinje  se praktički otjeralo s njihovog teritorija i nije nimalo čudno da se svako  malo na tom i obližnjim područjima naiđe na čagljeve, lisice i sl. To je sve  normalno, objašnjava Pavić dodavši kako se divlje životinje nisu još naviknule na tu promjenu i kako se u tako kratkom vremenu ne mogu prilagoditi niti promijeniti svoje migracijske staze. I zato Pavić uvijek voli  naglasiti ljudima da nije problem u divljim životinjama, već u nama.




Lovaca mora biti!
Roko Pavić spomenuo nam je kako je vrlo važno da lovci postoje, jer se pored lova  bave i mnoštvom drugih aktivnosti koje olakšavaju funkcioniranje zajednice. Ali,  nažalost, situacija i nije tako bajna. Mladi nisu toliko zainteresirani, a većina aktivnih lovaca je pred mirovinu.
– Svaki dan je sve manje lovaca, populacija lovaca koja je aktivna je sve starija, a  lovaca mora biti. Nešto se u staništima mora događati, netko mora periodički odnositi hranu u lovišta, za vrijeme požara netko mora razvesti vatrogasce, pokazati im  gdje su staze… Mnogo smo puta bili dio akcija spašavanja, a ne smijemo zaboraviti  da ima i dosta krivolova, a upravo su lovci ti koji noćima bdiju kako bi stali tome na  kraj, kazao je Pavić dodavši kako također interveniraju i kod divljeg odlaganja otpada, i kod mnogih drugih ilegalnih radnji.
– Nadam se da će nas s vremenom biti više jer trenutno mlađe to toliko ne zanima,  barem ne toliko da bi se ozbiljnije počeli time baviti, kazao je Pavić.