ZADARSKI LIST - OD IDEJE DO INSTITUCIJE Ratni bilten 112. brigade, preteča tjednika Zadarski list (2)

Slika korisnika mkvanja
Nedjeljko Jusup, osnivač, autor projekta i prvi glavni urednik otkriva kako je pokrenut i kako se razvijao Zadarski list
Vjerovao sam da glasilo brigade može brzo prerasti u moderan tjednik. Pokušao sam u to uvjeriti i zadarske kolege novinare Šenola Selimovića, Marija Vuksana, Predraga Opačića i Milivoja Sučića. Došli su u Zapovjedništvo brigade. Razgovarali smo, ali..
PRVI BROJ RATNOG BILTENA 112. BRIGADE - Umjesto ratne „gvožđurije“ na naslovnici osvanula balerina

Ideju o novoj novini imao  sam odavno, još kao  pučkoškolac čitajući  školski časopis Modru  lastu, poslije kao gimnazijalac surađujući u Narodnom  listu, tijekom studija novinarstva u Ljubljani i dalje. Nisam prestajao razmišljati o  pokretanju novine koja će biti drukčija, informativna,  poučna i zanimljiva. Koja nikome neće polagati račune  osim čitateljima. Javnosti.  Takva novina u socijalističkom režimu bila je čista  utopija. Zapravo, u tom  režimu novine i uopće mediji  bili su isključivo državni i  partijski. Privatnih nije ni  smjelo biti sve do propasti  socijalizma i početka prevarata početkom 90-tih godina,  od prvih višestranačkih izbora...
 

Balerina na naslovnici

Uslijedio je Domovinski  rat, uključio sam se u 112.  brigadu i kao član Zapovjedništva odmah počeo nagovarati zapovjednika Marka  Čulinu i načelnika Duška Nikitovića da bi valjalo pokrenuti glasilo - Ratni bilten  112. brigade. Kad su pristali  valjalo je nagovoriti i članove  IPD-a (Iinformativno politička djelatnost) Marijana  Maroju, Maju Pavić i  Snježanu Nakić.  
-Za sedam  dana izdat  ćemo prvi broj glasila brigade, rekao sam Marijanu, Maji i Snježani.  Našao se tu i fotoreporter Bruno Vugdjelija.  Pogledali su me u nevjerici,  pomalo začuđeno, zdvajali  su  ne vjerujući da je tako  nešto moguće u tako kratkom vremenu. U međuvremenu slikar Dragan Kwiatkovski osmislio je logo i grafički izgled, a zapovjednik  Čulina izdao zapovjed o pokretanju Biltena i više nije bilo oćemo-nećemo.
Prvi broj, koji je otisnut  uoči Božića 1991. godine,  privukao je pozornost kako  sadržajem tako i naslovnom  stranicom.
Umjesto tenkova i ratne  “gvožđurije” objavio sam fotografiju balerine u skoku iznad ruševina u dvorani  Kneževe palače koju su 1991.  razorile neprijateljske granate. Balerina kao simbol napadnute mlade države. Kad  je prijatelj i dragovoljac Mirko ugledao naslovnicu rekao  je: “Sad znam da ćemo pobjediti!” Bilten zapravo moderno koncipirano  glasilo  koje se izgledom i sadžajem  razlikovao od  dotadašnjih   vojnih tiskovina, predstavljen je i u informativnim  emisijama Hrvatske televijzije.

Prilozi na  dalekovidnici

- Bogat  brojem i raznovrsnošću priloga, list piše o situaciji na bojišnici, ali o civilnom sektoru, izvjestila je  Sandra Petričić, prva ratna  televizijska reoporterka na  zadarskom području.  
U drugom broju, koji je  objavljen 15. siječnja 1992.  na naslovnoj stranici objavljene su redom sve zemlje  koje su priznale Republiku  Hrvatsku.
Slagali smo novine u staroj  tiskari Narodnog lista i na regalu dodavali jednu za drugom zemlje redom kako su  nas priznavale. Tako da je  Ratni bilten 112. brigade, iako dvotjednik, praktički prije  od svih drugih medija objavio taj neizrecivo važan za  našu zemlju i ljude presudan  povijesni događaj.
- Nije propagandna izmišljotina da borci112. brigade  rado čitaju i  s nestrpljenjem očekuju glasilo  svoje brigade. List je toliko  kavalitetan da ga po drugi  put predstavljamo u našim  emisijama, najavio je svoj  prilog  Božidar Šimunić, urednik HTV-Centra Zadar.

Novinari u  zapovjedništvu

Upitao me dali Zadar ima  snaga da se, jednog dana u  Zadru pokrene i dnevni list?  Kud će suza neg na oko.
- Ima, odgovorio sam u  mikrofom Šimuniću. Znamo  da su iz II. svjetskog rata, iz  partizanskih biltena proizašli  danas ugledni dnevni  listovi, pa vjerujem da i iz  ovog, koji je još značajniji za  Hrvatsku,  ratni bilten može  prerasti u tjednik, a potom i  u dnevni list kao segment  razvojne filozofije Zadra i zadarske regije, rekao sam u  spomenutoj emisiji u kojoj je  predstavljen i drugi po redu  broj Ratnog biltena 112. brigade ZNG-a.
Nekome će se  možda  učiniti čudnim, ali u ratu se  sve brže dodađa pa sam vjerovao da glasilo brigade može  brzo prerasti u moderan tjednik. Pokušao sam u to uvjeriti  i zadarske kolege novinare  Šenola Selimovića, Marija  Vuksana, Predraga Opačića  i  Milivoja Sučića. Došli su u Zapovjedništvo brigade. Razgovarali smo, ali ih nisam uspio  nagovoriti.  Razumljivo, imali  su siguran posao u svojim redakcijama, radne obveze i tko  bi napustio redovne plaće i  riskirao pokretati nešto novo i  to još u ratnim prilikama.
Kad sam vidio da neće ići, u  ožujku 1992. predao  sam zapovjedniku Čulini pisanu zamolbu za razriješenje  i, uz  njegovu suglasnost,  otišao u  Narodni list. Nisam pobjegao  ni od rata ni od novinarstva.

 

MARKO ČULINA, prvi ratni zapovjednik  112. brigade

Jusupovo nastojanje  urodilo plodom  

Sjećam se kako je Nedjeljko Jusup kao pripadnik 112. brigade i  utemeljitelj Ratnog biltena 112. brigade, jednog od prvi vojnih glasila u RH, koji je bio jako dobro prihvaćen od branitelja i građana  Zadra i zadarske regije, isticao potrebu pokretanja novine koja bi s  vremenom postala prvi zadarski dnevni list. Na radost i zadovoljstvo svih nas Jusupovo nastojanje urodilo je plodom u jesen 1994.  kada je pokrenut Zadarski list. Od samog početka list je imao pozitivan odnos prema Domovinskom ratu i braniteljima. Poticao istinsko domoljublje i zajedništvo koje nas je dovelo do konačnog oslobođenja Zadra, Zadarske županije i RH.
Odgovoran odnos Zadarskog lista prema vrijednostima Domovinskog rata i braniteljima nastavio se i nakon oslobođenja sve do danas, ne štedeći prostor i vrijeme sve u cilju istinitog i pravodobnog  informiranja građana, među ostalim, i o doprinosu pojedinaca i postrojbi HV u obrani i stvaranju samostalne Republike Hrvatske.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno