Ni u koroni se nije smanjio broj darivatelja

Pošto krv nije moguće proizvesti, darivanje krvi je jedini način na koji se može doći do količina krvi potrebnih u svakodnevnom radu zdravstvenih ustanova. Stoga nije teško razumjeti da u određenim nepredviđenim situacijama, kao što je trenutna epidemija koronavirusa, može doći do nestašice zaliha krvi. Situaciju dodatno komplicira postojanje osam različitih krvnih grupa.
Stanje u Zadru u ovom trenutku je stabilno, iako nema viškova, kaže dr. Marijana Nadinić, voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Zadar.

Nema viškova
– Potrošnja je povećana ponajviše iz razloga što se nadoknađuju programi otkazani u vrijeme lockdowna, ali situacija s koronavirusom nije značajno utjecala na broj darivatelja krvi. Ove godine je u rujnu darovano više krvi nego protekle, darivatelji krvi su se stvarno iskazali, ističe dr. Nadinić.
Podsjetimo, u ljeto 2018. u zadarskoj Općoj bolnici došlo do određenih manjkova zaliha krvi usred povećanih potreba zbog turističke sezone i smanjenog broja darivatelja. Veći broj ljudi u gradu povećava rizik od prometnih nesreća nakon kojih je često potrebna transfuzija.
– Unatoč tome što je stanje stabilno, zbog povećane potrošnje zalihe krvi ne rastu te pozivamo sve zainteresirane da se odazovu akcijama i daruju krv, jer viškova nema, poziva dr. Nadinić dodajući kako u ovom trenutku nema posebnog manjka ili viška rezervi krvi određene krvne grupe.
Krv je moguće darovati u Poliklinici Opće bolnice Zadar, u prizemlju zgrade, na ulazu s istočne strane. Termini darivanja su utorkom od 8:00 do 14:00 sati, srijedom od 14:00 do 19:00 sati te petkom u istom terminu kao i utorkom. Dobrovoljna darivanja krvi isplanirana su dalje u Svetom Filipu i Jakovu 19.10. od 16:00 do 18:00 sati, u Petrčanima 22.10. od 16:00 do 18:00 sati, u Vrsima 26.10. od 16:00 do 18:00 sati te u Salima 29.10. od 16:00 do 18:00 sati.

Potencijalni darivatelji
Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu na području Republike Hrvatske vidljivo je da ne postoji višak zaliha niti jedne od krvnih grupa. U donjoj polovici spektra onoga što se smatra optimalnom količinom trenutno se nalaze rezerve krvnih grupa A-, 0-, B+ i B-. Zalihe krvnih grupa 0+ i AB+ nalaze se na samoj donjoj granici spomenutog spektra, dok se manjak najviše osjeti kod krvnih grupa A+ i AB- gdje je količina ispod spomenute linije.
Krv može darovati svaka osoba između navršenih 18 i 65 godina života, tjelesne težine veće od 55 kilograma te tjelesne temperature manje od 37°C. Potrebno je i zadovoljiti određene kriterije glede krvnog tlaka, pulsa i količine hemoglobina. U našoj državi muškarcima je dozvoljeno dati krv četiri puta godišnje s razmakom od 3 mjeseca između dva darivanja dok žene smiju dati krv tri puta godišnje s razmakom od 4 mjeseca.
Darivanje krvi nije štetno za zdravlje ukoliko se prilikom odabira darivatelja poštuju svi propisani postupci. Zdravo će tijelo već u roku od 24 sata nadoknaditi izgubljenu krvnu plazmu, leukocite i trombocite dok će eritrociti biti nadoknađeni u vremenskom periodu od nekih 4 do 6 tjedana. Prilikom darivanja krvi nije se moguće zaraziti budući je sav pribor, konkretno igle i plastične vrećice, sterilan i samo se jednokratno koristi. Nuspojave su rijetke te ih razvije samo od 3 do 5% davatelja krvi te većinom uključuju blage simptome poput nervoze, ubrzanog ili dubokog disanja, vrtoglavice, neugode i mučnine.
U Hrvatskoj se godišnje prikupi 38 doza krvi na 1000 stanovnika što je nešto ispod od prosjeka Zapadne Europe od 50 doza na 1000 stanovnika. Potrudimo se da dostignemo njihov prosjek. (Krešimir RADOŠ)