OPORAVAK ĆE POTRAJATI MMF: Virus se neće smiriti ni dogodine

Pandemija će se protegnuti i na iduću godinu, a tek potkraj 2022. možemo očekivati njezino smirivanje, predviđa Međunarodni monetarni fond u sklopu redovitog listopadskog izvješća o ekonomskim izgledima u svijetu. To je ključni razlog zbog čega MMF prognozira da će gospodarski oporavak od korone potrajati dulje od prvotnih očekivanja, barem nekoliko godina. Fond stoga poručuje državama neka paze kako ne bi »prerano uskratile potporu« posrnuloj ekonomiji koja je pala u »duboku recesiju«.
– Na temelju konzultacija s javnozdravstvenim dužnosnicima, pretpostavljamo da će trebati pričekati sve do kraja 2022. godine kako bi se lokalne transmisije spustile na niske razine posvuda u svijetu, upozorila je Gita Gopinath, glavna ekonomistica Fonda. »Dakle, to će potrajati neko vrijeme, čak i unatoč izgledima za cjepivo i tretmane«, dodala je Gopinath, razuvjeravajući one koji se uzdaju da će bitka s koronom biti završena iduće godine.

SAD će bolje proći
Iako je ublažio procjenu pada svjetskoga gospodarstva za ovu godinu, i to na 4,4 posto, Fond ponavlja da je riječ o najvećoj krizi nakon Velike depresije iz 1930-ih godina, iz koje će izvlačenje biti teško i krivudavo. Za 2021. prognozira globalni rast od 5,4 posto, ponajprije zahvaljujući Kini koja će već ove godine, nakon obuzdavanja korone, izaći iz recesije s rastom od 1,9 posto te ubrzanjem na 8,2 posto u sljedećoj. Razvijene zemlje istodobno će zabilježiti pad od 5,8 posto, a 2021. očekuje ih rast od 3,9 posto – pod uvjetom da ne bude dodatnih šteta od trgovinskih ratova i prirodnih katastrofa zbog klimatskih promjena.
Sjedinjene Države proći će osjetno bolje od Europe, s padom od 4,3 posto u ovoj godini i rastom od 3,1 posto u sljedećoj. S druge strane, članicama eurozone MMF ove godine predviđa pad od 8,3 posto, a 2021. rast od 5,2 posto. Fond smatra da izvlačenje ekonomije ovisi ponajprije o stavljanju pandemije pod kontrolu. Najnoviji rast zaraza Europi i SAD-u, kaže, mogao bi ugroziti oporavak zabilježen tijekom ljeta.
U Europi će najteže proći mediteranske zemlje koje su natprosječno ovisne o turizmu i uslugama. Francuska će ove godine zabilježiti pad BDP-a od 9,8 posto, Italija 10,6, a Španjolska 12,8 posto. Hrvatskoj, koja je turističku sezonu prebrodila s najmanje gubitaka, Fond predviđa pad od devet posto u ovoj godini te rast od šest posto u idućoj.
Njemačka, koja ima najveći udio industrije, bit će manje pogođena koronom, s predviđenim padom od šest posto u ovoj godini i rastom od 4,2 posto u sljedećoj. Iz prognoza MMF-a očito je kako će se mediteranske zemlje oporavljati sporije od Njemačke, što će povećati ekonomski jaz između sjevera i juga Europe.

Skok javnih dugova
MMF očekuje da će posljedice pandemije najteže pogoditi siromašne, što će dodatno produbiti socijalne razlike. Zbog spašavanja gospodarstva skočit će i javni dugovi država, na prosječnih 100 posto BDP-a do kraja ove godine. Stoga, nakon što se gospodarstvo oporavi, Fond preporučuje državama da se pozabave smanjivanjem javnog duga, putem povećanja poreza bogatim ljudima i korporacijama. Iz MMF-ovog izvješća jasno je kako se to odnosi i na korporacije poput Amazona, Alphabeta (Google) i Facebooka, koje i tijekom pandemije plivaju u profitima, ali zahvaljujući zakonskim rupama izbjegavaju plaćati poreze državama u kojima zarađuju novac.
– Ubuduće, vlade će vjerojatno trebati podići progresivnost svojih poreza te istodobno osigurati da korporacije plate pošten dio njihovih poreza, usporedno s uklanjanjem rasipničke potrošnje, kaže se u izvješću MMF-a. Konkretnije, »vlade bi mogle razmotriti povećanje progresivnih poreza imućnijim pojedincima«, predlaže MMF, objašnjavajući da je riječ o onima koji ostvaruju visoke dohotke, imaju više nekretnina i kapitalne dobitke, veće ukupno bogatstvo. Također, MMF sugerira vladama da se obruše na utaju poreza te uvedu »digitalni porez« internetskim kompanijama, što bi također povećalo proračunske prihode.​