Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Uljara za male maslinare Ugljana, Pašmana i Rivnja

Autor: Maja Marinović

15.11.2012. 23:00
Uljara za male maslinare Ugljana, Pašmana i Rivnja


Na otocima još rade na tradicionalan način i nakon branja maslinari stavljaju masline u more, što je po meni jako pogrešno. U razgovoru s maslinarima pokušavam im savjetovati da prerade masline odmah po berbi i da to urade u novim modernim postrojenjima, kaže Branko Marfat
Za ovaj broj priloga Plodovi zemlje i mora, put nas je odveo na otok Ugljan, hvaljenom maslinaru i uljaru Branku Marfatu, čiji maslinici se nalaze u mjestu Ugljanu, u zaseoku Guduće, na šest lokacija: Dol, Gomile, Dugača, Pudarica, Kandošćina i Dolac. Na oko dva hektara, ima 240 stabala. Iz znatiželje se Branko Marfat odlučio na uzgoj povećeg broja domaćih i introduciranih sorti, zaintrigiralo ga je da ući o različitosti sortimenta i da dobije što bolju kvalitetu svoga maslinova ulja. Od domaćih sorti odlučio se za oblicu, lastovku, levantinku, puljku, grambučelu, piljušicu, dubrovačku uljaricu, istarsku bjelicu, istarsku bužu, a od introduciranih sorti uzgaja leccino, pendolino, frantoio, picholine morrocan i ascolanu teneru.
Uzgoj više sorti
– Zbog različitog dozrijevanja masline, ne osjećam pritisak u vremenu berbe i prerade što je, također jedan od razloga zašto sam se odlučio na uzgoj više sorti. Uživam u nacjepljivanju različitih sorti na oblicu i na sjemenku, koju nađem u prirodi, i posadim ju u svojim maslinicima. Pokazala se kao jako dobra podloga za nacjepljivanje, izvrsno podnosi sušu, rekao nam je Branko Marfat.
Ovogodišnju berbu Branko Marfat s obitelji počeo je 12. listopada, brali su prvo sortu leccino i rezultat berbe iznosio je 2.000 kg.
– S randmanom, koji je od 10 do 11%, nisam zadovoljan. Maslina je bila puna vode, jer kiše koje su pale od kolovoza utjecale su da je plod dobio na težini, a količina ulja je ostala ista. Sortu oblica smo počeli brati 26. listopada, s obzirom na to da smo brali vikendima, berba se odužila do 8. studenoga. Ubrali smo 1.800 kg, tu je randman bio bolji od 13 do 14%. Dnevnu berbu bi odmah preradili i jako sam zadovoljan s kvalitetom ulja. Preostalo nam je ubrati još oko 1.500 kg više sorata: leccina, lastovke, ascolane tenere i frantoia. Od navedenih sorti ćemo raditi višesortna ulja, kazao nam je Branko Marfat.
Dok smo obilazili maslinike Branko Marfat s velikom pažnjom promatrao je svaku od svojih maslina. Zanimalo nas je kakva je bila protekla uzgojna godina u maslinicima u mjestu Ugljanu, kao i kakva je dosad ova godina što se tiče vremenskih nepogoda, problema s bolestima, štetnicima.
Bušotina na lokaciji Dol
– Prošlu sam godinu uspio sačuvati urod do 25. lipnja, ali tada je počeo otpadati plod. Stručnjaci kažu zbog maslinova svrdlaša, ali ne slažem se s tim, jer bilo je maslina bez uboda koje su isto otpale, a primijetio sam da plod preko peteljke nije dobivao dovoljnu količinu hrane, jer u 90% slučajeva peteljka bi puknula. Što je tomu razlog ne znam. Vremenske prilike na otočnom području prošlu godinu su bile nepovoljne za masline, ali srećom proveo sam sustav navodnjavanja kap na kap u svim maslinicima.
Godine 1998. sam potražio stručnjaka da mi pronađe vodu na lokacijama gdje su mi masline, i našao ju je na lokaciji Dol. Podignuo sam cisternu 4,5 vagona u koju pumpam vodu direktno iz bušotine, a potom vodu transportiram do maslinika putem hidrofora zapremine 250 litara. Polaganje cijevi izvršeno je ispod zemlje do svake parcele, naveo nam je Branko Marfat te dodao kako se ova godina, također nastavila s dugim sušnim razdobljima, ali taj problem je riješio navodnjavanjem. U veljači je pao snijeg, ali na sreću nije ostavio trajne posljedice. Nažalost, iza snijega je puhala nekoliko dana orkanska bura koja je nanijela veliku posolicu što se odrazilo na stablo masline, ali samo na jednoj lokaciji, u Dolcu.
Na otoku Ugljanu maslinici Branka Marfata su u vrlo dobroj kondiciji u odnosu na maslinare koji nisu navodnjavali. 
– Zbog navodnjavanja masline su pune mješovitih grančica koje obećavaju odličan urod i u idućoj godini, također su i plodovi u vrijeme dugotrajne suše bili puno razvijeniji nego maslinarima koji ne navodnjavaju. Na kvalitetu ulja, naravno, utječe i navodnjavanje stoga bi preporučio svim maslinarima kojima mogućnosti dopuste da uvedu sustav navodnjavanja, sustavom kap na kap, istaknuo je Branko Marfat te naveo još jedan savjet maslinarima.
– Na području otoka još nije započela prava berba, jer je maslina još zelena. Maslinari na otoku nisu vični brati takve masline, već čekaju da maslina potamni, a moje mišljenje je da je plodove trebalo već ubrati i preraditi, jer plod masline neće dobiti više ulja, i ono što je bitno dok još nije previše zrela u maslini se nisu razvile kiseline koje su štetne, naglasio je Branko Marfat.
Divna maslinarska priča
Maslinar i uljar Branko Marfat počeo se baviti maslinarstvom 1992. godine, u razdoblju domovinskog rata. Nastavio je obiteljsku tradiciju bavljenja maslinarstvom. U vlasništvu obitelji imali su oko 560 stabala, nažalost masline koje je naslijedio su izgorile u velikom požaru kasnih 80-ih godina koji je u mjestu Ugljanu prouzročio veliku štetu. Nakon požara, Branko Marfat s obitelji se uhvatio čišćenja terena i sadnje novih maslina. Iza Domovinskog rata se osnovala Udruga Eko – Zadar, u koju se učlanio jer je htio steći nova znanja. Tada je u Udruzi bilo 40-ak članova koji su pohađali predavanja i radionice u Poljoprivrednoj školi Stanka Ožanića u Zadru, a predavanja je držao Josip Kolega.
– Družili smo se, išli smo na sva veća maslinarska imanja u Zadarskoj županiji. Josip Kolega nam je držao i praktičnu nastavu o sortimentu maslina, nacjepljivanju i rezidbi. Svaki dan sam se sve više počeo baviti uzgojem i sve je interesantnije bilo promatrati razvoj maslina, i od tada sam u ovoj divnoj maslinarskoj priči. Nakon radnog tjedna u privatnom obrtu, jedva sam čekao provesti vikend na Ugljanu da se posvetim maslinama, radu koji bi mi donio radost i opuštanje i koji bi me rasteretio od stresa. Sugeriram ljubiteljima rada u prirodi da se bave maslinarstvom, jer osim velikog zadovoljstva dobro čini i za zdravlje. Nakon radionica u Udruzi Eko – Zadar ostao sam u kontaktu s Josipom Kolegom, koji me savjetuje kada izvršiti pravovremenu zaštitu, prehranu i rezidbu, kazao nam je maslinar Branko Marfat.   
Branko Marfat odlučio se za ekološki uzgoj maslina, da bi izbjegao kemijska sredstva, jer kako nam je rekao, želi prirodni proizvod za svoju obitelj, prijatelje i kupce koji su orijentirani ekološkom proizvodu. Trenutačno je u prijelaznom razdoblju, prošlo je dvije godine kako je iz konvencionalne prešao u ekoproizvodnju.
Iz konvencionalne u ekoproizvodnju
– S bakrenim preparatima prskam dva puta u zimskom razdoblju, to je zaštita protiv paunova oka, a za zaštitu protiv maslinova moljca koristim, također ekološka sredstva, prskam tri puta u cvjetanju, prvi puta kad se počnu cvjetovi otvarati, i dvadeset dana nakon toga, zatim opet četrdeset dana nakon prvog prskanja. U isto vrijeme kada provodim zaštitu provodim i prehranu, tako da pomiješamo sredstava za zaštitu i prehranu. Još sam u istraživanju kako navedeni proizvodi djeluju na masline. Primijetio sam da imam problema s leccinom, gdje plodovi otpadaju, dok na drugim sortama su vrlo pozitivni rezultati same zaštite, ističe Branko Marfat te nas je u daljnjem ugodnom razgovoru upoznao s godišnjim radom u masliniku. 
– Iza berbe, u studenome provodim prehranu preko tla, prskanje s bakrenim preparatima protiv paunova oko i frezanje. U veljači vršim prskanje bakrenim preparatima ponovno protiv paunova oka i pripremam se za rezidbu. Do travnja izvršim rezidbu, a potom opet frezanje. Kada počne cvatnja vršim zaštitu protiv moljca i prehranu preko lista s ekološkim preparatima. Ovisno o suši, u svibnju ili lipnju kreće navodnjavanje koje traje ovisno o oborinama.
Svi članovi obitelji Marfat sudjeluju u uzgoju, berbi i preradi. Branku Marfatu je posebno drago da je ljubav prema maslini prenio na svoju djecu i unučad. Godišnja proizvodnja im je oko 500 litara, proizvode za vlastite potrebe, poklanjaju prijatelje, a ostalo prodaju u uljari.
– Odlučio sam se na kupnju uljare 2007. godine, jer na otoku Ugljanu i Pašmanu nije bilo uljare u kojoj sam tada mogao izvršiti hladnu preradu. Odlučio sam se na uljaru Olio Mio kapaciteta 250 kg/h s kojom sam jako zadovoljan. Drago mi je da je poslove u uljari preuzeo sin Elvis. Maslinari s otoka Ugljana, Pašmana i Rivnja donose svoje masline na preradu. Na otocima još vrijedi prerada maslina na tradicionalan način i nakon branja maslinari stavljaju masline u more, što je po meni jako pogrešno i u razgovoru s maslinarima pokušavam im savjetovati da prerade masline odmah po berbi i da to urade u novim modernim postrojenjima, naglasio je Branko Marfat.


 ODLIČJA ZA EKSTRA DJEVIČANSKO


Branko Marfat odlučio je ići na maslinarske manifestacije i u natjecateljskom dijelu do sada je osvojio dvije zlatne i brončanu medalju za svoje ekstradjevičansko maslinovo ulje.
– Nedavno sam krenuo na natjecanja, iako sam svaku godinu laboratorijski kontrolirao ulje u Zavodu za javno zdravstvo Zadar. Na prvo natjecanje sam išao prošlu godinu, u Vodice, na manifestaciju Dani mladog maslinova ulja u Dalmaciji, u organizaciji Udruge dalmatinskih uljara, i osvojio sam dvije zlatne medalje u kategoriji ekstradjevičanskog maslinova ulja. U travnju sam išao na manifestaciju Dan masline u Zadru, koju organizira Udruga prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske županije, gdje sam osvojio brončanu medalju. Radujem se prisustvovanju na novim manifestacijama i ugodnim razgovorima s kolegama maslinarima i s eminentnim stručnjacima s područja maslinarstva i uljarstva, kazao nam je Branko Marfat.




 MASLINARSKA AVANTURA LIJEČNIKA VLASTE I ANTE GILIĆA


U ljepoti prirode mjesta Ždrelac, na otoku Pašmanu svoju oazu mira pronašli su poznati zadarski liječnici dr. Ante Gilić i njegova supruga dr. Vlasta Gilić. S terase njihove obiteljske kuće pogled puca na kristalno čisto more, šljunčane i kamenite plaže, s bezbroj malih mulića. Na vrtnom ulazu su lavanda i ružmarin koji nas uvode u voćnjak gdje dominira maslina, uz mnoge vrste ljekovitog i aromatičnog bilja. Dok šećemo maslinikom jugo razmahuje krošnje oblice, levantinke, leccina, chempresina i ascolane tenere. Obitelj Gilić u maslinarsku avanturu upustili su se iz hobija koje im danas predstavlja veliko zadovoljstvo. Plodove svoga rada pobrali su sredinom listopada i odmah po berbi i preradili, zahvaljujući vrlo dobroj suradnji s maslinarom i uljarom Brankom Marfatom.
– Branko Marfat nije samo prerađivač, nego je i proizvođač, i to vrstan i s njim uvijek rado razmjenjujem iskustva. Ugodna je osoba i uvijek spreman učiniti uslugu. Kako supruga i ja beremo masline vrlo rano, sredinom listopada, Branko Marfat je jedan od rijetkih spreman u to doba preraditi masline. Katkada, ako ja inzistiram, koji dan i prije nego je kanio započeti s preradom. S Branko Marfatom imam vrlo pozitivna iskustva, jer mi je ulje što zbog pravilnog uzgoja maslina, što zbog uljare u kojoj prerađujem, uvijek izvrsne kvalitete. Ovogodišnjom berbom izuzetno smo zadovoljni, ubrali smo 600 kg maslina, randman je 12,5%, tako i ove godine naše maslinovo ulje bit će lijepi poklon za obitelj i prijatelje, rekao nam je prim. mr. sc. Ante Gilić, neuropsihijatar i maslinar.


 MALA ULJARA BOGOMDANA ZA MALE KMETE


Sagledavajući problematiku mljevenja maslina malih maslinara koji žele od svojih maslina dobiti vlastito ulje Branko Marfat riješio je problem na jednostavan način: montirao je malo, moderno postrojenje koje može preraditi od minimum 50 kg pa naviše do 250 kg maslina na sat. Tako u ovu uljaru svatko može donijeti 50 ili 100 kg maslina i samljeti ih, a da pritom ne izgubi niti gram ulja. Najvažnije je što od svojih maslina dobijete svoje ulje, dok u velikim uljarama to ne možete. Morate se udružiti s nekim da bi samljeli svoje masline ili dati masline za zamjenu za ulje koje nije od vaših maslina, pojašnjava Gordan Marinović, tajnik Otočnog sabora i predsjednik Zadružnog saveza Zadarske županije. On ističe da je Marfat s ovim načinom prerade zadovoljio sve male maslinare i vikendaše otoka Ugljana i Pašmana.