Profesionalne želje mladih u raskoraku s potrebama tržišta rada

Kod velikog broja programa nisu usklađene želje mladih za određenim obrazovnim programom, ponuda naučničkih mjesta i potrebe na tržištu rada. Mladi izučavaju zanimanja koja se u pravilu pohađaju u većem broju, ali imaju relativno male mogućnosti za zaposlenje. S druge strane, postoje zanimanja koja ne uživaju ugled kod mladih i dijela stanovništva, iako su traženi na tržištu rada

Jedan od njegovih izrađivača mr. sc. Dubravko Bacalja iz HZZ-a Područne službe Zadar prezentirao je jučer u Domu županije Izvješće o strukovnom  obrazovanju i tržištu rada za  Zadarsku županija za 2008.  godinu.
Riječ je o studiji od preko  100 stranica, a kako je istaknuo pročelnik županijskog  upravnog odjela za društvene  djelatnosti Ivan Šimunić,  ovakvo izvješće prvo je takve  vrste ne samo u Zadarskoj  županiji, već i u Hrvatskoj.
Studija je nastala u okviru  hrvatsko-njemačke suradnje,  potvrđene Uredbom o potvrđivanju ugovora između  Vlade Republike Hrvatske i  Vlade Savezne Republike  Njemačke o tehničkoj suradnji, a u okviru projekta “Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u Republici  Hrvatskoj”.
Kako se u Zadarskoj županiji nalaze tri pilot-škole i to:  Strukovna škola Vice Vlatkovića, Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola i  Srednja škola Obrovac osnovan je Regionalni kooperacijski odbor Zadarske županije.
Veliko  prestrukturiranje
Šimunić je spomenuo i da je  u okviru iste suradnje u školskoj godini 2008./2009. u Strukovnoj školi Vice Vlatkovića  eksperimentalno uveden program automehatroničar, a u  školskoj godini 2010./2011. u  Srednjoj školi Obrovac uveden je eksperimentalni program instalater sustava vode,  plina, grijanja i hlađenja.
– U Izvješću o strukovnom  obrazovanju i tržištu rada se  po sektorima obrazovanja  analizira struktura nezaposlenih osoba evidentiranih na  Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu u Zadru, po broju nezaposlenih koji konkuriraju  na jedno radno mjesto i po  prosječnom broju mjeseci  čekanja na jedno radno mjesto, rekao je Šimunić.
Mr. Dubravko Bacalja podsjetio je na veliko prestrukturiranje gospodarstva Zadarske županije od 90-ih godina prošlog stoljeća na ovamo koje je nastupilo  posljedica gašenja industrije.
– Sve to utjecalo je i na  sadašnje stanje koje podrazumijeva velik broj nezaposlenih te malu potražnju na tržištu rada.  Potrebno je stoga da se ta  potražnja počne bilancirati od strane gospodarstva. Gospodarstvo je jedan dinamičan sektor,  dok obrazovanje traži  mirnoću te je odnos  među njima delikatan. U  ovoj studiji sistematski  smo u odnos doveli podatke koje već imamo. S  jedne strane, imamo probleme s kojima se poslodavci susreću na  tržištu rada, a s druge  spoznaju o učeničkim  profesionalnim preferencijama, rekao je Bacalja, napomenuvši da se  strukovno obrazovanje trenutačno dijeli na 13 osnovnih  sektora.
– Anketa o profesionalnim  namjerama u školskoj godini  2008./2009. učenika osnovnih  škola u Zadarskoj županiji  veoma je indikativan ulazni  moment. Tako se najveći broj  učenika koji su odlučili za  strukovno obrazovanje – preko 60%, odlučio za tri obrazovna sektora: Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, Elektrotehnika i  računarstvo i Strojarstvo brodogradnja i metalurgija, navodi Bacalja.
Ekonomija i trgovina  najpopularnije
Gledajući prema spolu, djevojčice su se najčešće  odlučivale za četverogodišnja  zanimanja (52%), dok su se  dječaci češće odlučivali za trogodišnja zanimanja (65%).
Gledajući prema obrazovnim sektorima djevojčice su  pokazivale sklonost za obrazovnim sektorima: ekonomija, trgovina i poslovna administraciju (78% od ukupnog broja zainteresiranih);  osobne, usluge zaštite i druge  usluge (95% od ukupnog broja zainteresiranih) te za  zdravstvo (77% od ukupnog  broja zainteresiranih).
Dječaci su pokazivali sklonost obrazovne sektore: strojarstvo, brodogradnja i metalurgija (98% od ukupnog  broja zainteresiranih), elektrotehnika i računarstvo (98%  od ukupnog broja zainteresiranih), promet i logistika  (93% od ukupnog broja zainteresiranih). Te preferencije  pokazuju da su među mladim  ljudima još uvelike prisutni  stereotipi o muškim i ženskim  zanimanjima.
 Zanimljivo je napomenuti  da se od 2005. do 2008. povećao interes učenika za čeverogodišnjim zanimanjima i to  za 6% pri čemu se posebno  ističe 2008. godina.
 – Kad se gleda broj nezaposlenih te godine preko  50% činili su kadrovi upravo  iz sektora ekonomija, trgovina i poslovna administracija, a slijedi turizam i ugostiteljstvo s 15% udjela među  nezaposlenima. Gledajući  dobnu strukturu 54,7 posto  nezaposlenih čini dobna skupina između 25 i 50 godina.  Udjel starijih od 50 godina  među nezaposlenima je 27,5  posto, a mladi u dobi između  17 i 24 godine činili su 17,4  posto ukupnog broja nezaposlenih.
Prilagoditi obrazovanje
Inače, Zadarska županija  na republičkoj razini uvijek  ima najmanji broj mladih  među nezaposlenima, rekao  je Bacalja.
Zaključci prezentacije su  da strukovno obrazovanje u  županiji osigurava da se svakom učeniku koji se odluči za  strukovni program osigura  mjesto u strukovnoj školi. No  za obrtničko obrazovanje postoji niz zanimanja gdje nemamo dovoljno naučničkih  mjesta u licenciranim radionicama.
Kod velikog broja programa nisu usklađene želje mladih za određenim obrazovnim  programom, ponuda  naučničkih mjesta i potrebe  na tržištu rada. Mladi izučavaju zanimanja koja se u pravilu  pohađaju u većem broju, ali  imaju relativno male mogućnosti za zaposlenje. U nekim obrazovnim sektorima  postoji prevelik broj učenika,  dok je u drugim obrazovnim  sektorima broj učenika premalen. Postoje zanimanja koji  ne uživaju ugled kod mladih i  dijela stanovništva, iako su  traženi na tržištu rada. Nadalje, pokazuje se da djevojke  formalno imaju jednake mogućnosti kao mladići, no teško  ih je pridobiti za tehničke i  obrtničke strukovne programe, iako ovdje postoje dobre  mogućnosti zarade i napredovanja u karijeri.
Unatoč angažmanu profesionalnog savjetovanja i djelovanja škola, roditelja, gospodarstva i drugih aktera,  nije se dovoljno uspjelo u  tome da se bolje usklade želje  mladih za određenim zanimanjima i obrazovanjem s potrebama tržišta rada.
Situacija potvrđuje da se  strukovno obrazovanje i dalje  mora prilagođavati potrebama tržišta rada koje se stalno  razvija. Pritom strukovnim  školama pripada posebna odgovornost. Taj je proces već  započet, no još nije dovoljno  opsežan i intenzivan.