Rohatinski: Rezanje troškova ili Grčka

Krediti iz inozemstva bit će jako skupi, ne pokaže li Vlada odlučnost u smanjenju troškova, rejting Hrvatske će pasti, a to vodi u spiralu katastrofe

Tekuće rashode proračuna u 2012. je potrebno smanjiti za 9 milijardi kuna ukoliko ne želimo riskirati pad kreditnog rejtinga, smanjeni priljev kapitala, njegovo drastično poskupljenje, s time povezan pad deviznih rezervi i značajnije pritiske na tečaj. Toliki su rezovi dakle potrebni ako ne želimo riskirati grčki scenarij, doduše, na nešto nižim razinama. To je poruka koju je jučer s konferencije za novinare poslao guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, i s kojom će, kako je kazao, izaći pred novu Vladu. Istaknuo je da projekcije za iduću godinu nikad nisu bile rađene u uvjetima tako velike neizvjesnosti, i s aspekta svega onog što se zbiva u eurozoni, i s aspekta poteza nove Vlade, prije svega fiskalne politike koju će voditi. No, ono što je sasvim izvjesno je da u 2012. ulazimo s velikim ograničenjima, vanjskim i unutarnjim. Eurozona naime ulazi u recesiju, a inozemne banke trebaju dodatni kapital, pa treba očekivati i pritiske na cijenu kapitala, odnosno kredita s te strane. U HNB-u u 2012. ne očekuju nikakav rast BDP-a već prije njegov pad, i to za 0,2 posto. Iz vanjskog sektora dakle ne možemo očekivati snažniji impuls rastu, priljev kroz bankarske kanale bit će vrlo ograničen i skup, pa ćemo se u puno većoj mjeri no do sada morati orijentirati na vlastite resurse i kapital.
Kritika Kosoričine vlade
– Za nas u HNB-u dileme nema, po nama je fiskalna konsolidacija nužnost, gruba ekonomska nužnost, koja nema alternative. Znamo da od 2008. do 2011. politika nije poduzimala neke radikalnije mjere da se prilagodi stvarnosti, došlo je do povećanja fiskalnog deficita i javnog duga. Tako da je u 2011. fiskalni deficit konsolidirane opće države (uključuje i HAC) iznosi 6,1 posto BDP-a a javni dug 51 posto BDP-a. Ako se sada ne bi išlo u ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju onda bi fiskalni deficit do 2014. narastao preko 7,5 posto BDP-a a javni dug na 75 posto BDP-a. Ne poduzmu li se odlučni koraci, nećemo morati dugo čekati reakciju tržišta, od rušenja rejtinga, smanjenog pritoka kapitala, gubitka deviznih rezervi i duge recesije. Stoga snažna konsolidacija nema alternative. S početkom iduće godine počinje primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji predviđa rezove od 6 milijardi kuna. To je zapravo tek blaga konsolidacija te bi ovaj scenarij možda mogao držati vodu da nije ograničen problemima i rizicima. Pitanje je da li bi ovako blaga fiskalna konsolidacija bila uopće prepoznata od strane financijskih tržišta. Ako bi bila procijenjena kao nedovoljno dobra tada se najveći dio deficita, koji bi nastavio daljnji rast, ne bi mogao financirati vani nego na domaćem tržištu.
Topljenje rezervi
Država se u ovoj godini u zemlji zadužila za 9 milijardi kuna neto, a u ovom scenariju bit će joj u 2012. potrebno 16 milijardi, što prelazi kreditni potencijal domaćih banaka pa bi HNB morao intervenirati puštanjem likvidnosti. Došlo bi do smanjenja deviznih rezervi i jačanja deprecijacijskih pritisaka. Netko će možda reći da nije problem ako dođe do manjeg gubitka rezervi i blažeg pada tečaja, no to ne stoji. Dokaz je da je naš kreditni rejting već godinama nepromijenjen, bez obzira na rast svih deficita, zato što je percepcija agencija, koja je i točna, da imamo dovoljne rezerve da možemo intervenirati i obraniti tečaj. Dakle, ako u 2012. budemo iz fiskalnih razloga morali pustiti deprecijaciju, sam taj element će srušiti rejting, podvukao je Rohatinski. Dodao je poslije da će HNB u svakom slučaju tečaj braniti.
– Sve ovo i mnogo više od toga ukazuje na to da će 2012. biti jako teška godina, u kojoj ne očekujemo uopće bilo kakav rast, prije će doći do pada BDP-a, pri čemu je projekcija HNB-a da će taj pad iznositi 0,2 posto. To treba shvatiti kao fazu ili korak u provođenju reformi da bismo nakon toga imali šansu za stabilniji i održivi ekonomski rast u idućim godinama, rekao je guverner. Da smo, kaže, u 2009. to počeli činiti, situacija bi sada bila bolja. – To je i rizik, ali je manji nego što izgleda jer je sasvim jasno da ako sada ne učinimo ništa, stvari će biti samo još gore. Ovako barem imamo šansu da počnemo mijenjati ove negativne tendencije, zaključio je Rohatinski. Na pitanje, može li precizirati stavke u rashodima koji bi „otrpjeli” rezove, kazao je da je to pitanje za Vladu, našalivši se da je istina da je „HNB nezavisan od Vlade, ali je i Vlada nezavisna od HNB-a.”

Analitika HNB-a korisna

Neslužbeno, u najužem rukovodećem timu Kukuriku koalicije pozdravljaju činjenicu da je središnja banka izašla s projekcijom potrebne fiskalne konsolidacije koja će za novu Vladu, kažu, zasigurno biti vrlo korisna prilikom sastavljanja proračuna za iduću godinu. Na tome u koaliciji naravno ozbiljno rade, izrađuju svoje projekcije, međutim, kako još u potpunosti nije moglo biti napravljeno dubinsko snimanje javnih financija, analitika HNB-a u tom im je smislu izuzetno korisna. Što se tiče raspona potrebnih rezova koje je Rohatinski spomenuo, u novoj Vladi u obzir uzimaju ono što su iz HNB-a poručili, a to je da je smanjenje troškova od 6 milijardi kuna neophodna obveza, a 9 milijardi ono što možda investitori i kreditori priželjkuju. Podsjećaju i da Milanović već dulje vrijeme govori o potrebnom smanjenju troškova od 4 do 5 milijardi kuna. Budući da nova Vlada ima veliku odgovornost i prema građanima i prema poduzećima, učinit će se potrebni koraci da se izbjegne ono što bi u ovom trenutku bilo iznimno opasno, a to je gubitak rejtinga. No, projekcije se još rade, saznajemo.

Smanjiti subvencije

Zdeslav Šantić iz Splitske banke veli kako je primjer Mađarske pokazao da jednokratni rezovi nisu naročito poželjni, već, kaže Šantić, prostor za rashode treba tražiti u segmentu socijalnih transfera kućanstvima, pri čemu treba napraviti registar socijalnih davanja, što manje povlaštenih mirovina, i slično, potom, napominje, tu su subvencije države koje treba preispitati, i to subvencije poljoprivredi, HŽ-u itd. Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke kaže da je procjena o potrebi rezova od 9 milijardi realna, a načelno se može govoriti o racionalizaciji rashoda za zdravstvo i i socijalu, potom o reviziji mirovinskog sustava, smanjenju mase plaća, itd, napominje Živković Matijević.