Optimalno opteretiti učenike i nastavnike

Kurikulumski pristup je reformski proces usredočen na probleme koji su vrlo dobro diferencirani, poput toga da su učenici preopterećeni, da se nije dobro baviti samo odgojno-obrazovnim sadržajem, nego i metodom predavanja koju treba modernizirati, kazala je Dijana Vican, državna tajnica za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje

Jučer je u prostorijama Osnovne škole Šime Budinića održano prvo ovogodišnje Županijsko stručno vijeće ravnatelja osnovnih škola koje je predvodila državna tajnica za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje Dijana Vican. Glavna tema rasprave bio je prijedlog nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi.
Novi pristup
Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih država koja dosada nije imala svoj nacionalni kurikulum, a to ustvari znači novi pristup odgoju i obrazovanju koji služi poboljšanju i unaprjeđenju odgojno-obrazovnog sustava.
– Kurikulumski pristup je reformski proces usredočen na probleme koji su vrlo dobro diferencirani, poput toga da su učenici preopterećeni, da se nije dobro baviti samo odgojno-obrazovnim sadržajem, nego i metodom predavanja koju treba modernizirati. Također za provođenje određenih promjena potrebno je i ispunjenje određenih pretpostavki, poput definiranja kompetencije odgojitelja, učitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i sl. Glavno obilježje nacionalnoga okvirnog kurikuluma je kompetencijski pristup u odgojno-obrazovnom radu, što znači planiranje i programiranje odgojno-obrazovnoga rada prema rezultatima obrazovanja. Također, kurikulum polazi od pitanja što učenik određene dobi može i treba znati i za što može i treba biti osposobljen u razdoblju jednog razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski određen razdobljem od jedne školske godine, kazala je Vican.
Dakle, nacionalni okvirni kurikulum donosi okvir za stjecanje temeljnih kompetencija kao što su znanje, vještine, sposobnosti i stajališta učenika prema odgojno-obrazovnim područjima, a ona su osnova za definiranje kompetencija učenika prema nastavnim predmetima. Njime bi se uredio sustav odgoja i obrazovanja na svim razinama, a temeljio bi se na optimalnom opterećenju učenika i nastavnika.
Vještina predavanja
Prednosti nacionalnog okvirnog kurikuluma su te što uređuje stjecanje temeljnih kompetencija na način prilagođen razvojnim mogućnostima i sposobnostima učenika i sukladan je europskim sustavima odgoja te u primarne odgojno-obrazovne vrijednosti ulazi znanje, ali i solidarnost, identitet i odgovornost. Također postoji i prijedlog uvođenja novih predmeta i drugih sadržaja poput domaćinstva, religijske kulture, profesionalne orijentacije i vlastite budućnosti, građanski odgoj, informacijska-komunikacijska tehnologija, kao i identificiranje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u razvoju.
– Nisu sva djeca rođena za sve pa stoga ne znam zašto se ne bi mogao napraviti diferencirani program. Temeljni problem u prosvjeti je u tome kakva će biti organizacija vremena koje djeca provode u školama, kao i odgovornost nastavnika prema djeci za ono vrijeme za koje su djeca u školi. Nažalost, danas nastavnici pilikom studiranja nauče znatno više o predmetu koji kasnije predaju u školi negoli o samoj vještini predavanja. I sam odgojno-obrazovni sustav je takav da se svake tri do četiri godine mijenja, stoga se svemu tome treba prilagoditi i pritom nastojati napraviti bolji sustav obrazovanja nego što to sada jest. Hrvatska kao i grad Zadar ide k tome smjeru, zaključila je Vican.