Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Uknjižba vlasnika i okrupnjavanje u prvom, kazne u drugom planu

Autor: Nives Rogoznica

16.01.2009. 23:00
Uknjižba vlasnika i okrupnjavanje u prvom, kazne u drugom planu

Foto: Marijan TOMAC



Prije nego li krene naplaćivati kazne za zarastanje zemljišta u korov država će trebati riješiti pitanje uknjižbe vlasnika, ali i pravilnikom utvrditi hoće li kazne, čiji se raspon kreće do 500 oi 15. 000 kuna, naplaćivati po vlasniku ili po poljoprivrednoj površini.


Vlasnici malih poljoprivrednih parcela, iako se u javnosti mnogo govorilo o kaznenim odredbama za neobrađivanje zemlje, nemaju razloga za strah od odredbi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, no gradovima i općinama predstoji složen i opsežan posao, poručuje pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Željko Katuša.
-Bit ovog zakona nije u represivnim mjerama koje bi se usmjerile prema onima koji nemaju mogućnosti ili želje obrađivati svoje zemljište, već je zakon donesen s intencijom da se onima koji žele okrupniti posjede i obrađivati zemlju, omogući da to i učine, a to nije nimalo lako. Iz osobnog iskustva mogu kazati – ako se za kruh pomoraca kaže da ima sedam kora, onda kruh poljoprivrednika ima barem jednu više, dodaje Katuša.
Redari, inspektori, kazne
Provođenje zakona koji bi poljoprivrednički kruh trebao učiniti mekšim u najvećem će dijelu pasti na leđa jedinica lokalne samouprave – gradova i općina, makar kad je riječ o proizvodnom aktiviranju poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu. Jedna od temeljnih novina sastoji se u tome kako će gradovi i općine moći raspisati natječaj za davanje u zakup, u maksimalnom trajanju od 10 godina, privatnog zemljišta kojeg vlasnik ne obrađuje.
Katuša pojašnjava kako treba pretpostaviti da će gradonačelnici i općinski načelnici ovoj zakonskoj mogućnosti pristupiti u skladu s ciljem s kojim je zakon i donesen – to jest s namjerom da se vlasnicima zemljišta pojasni kako se na ovaj način stječe dvostruka korist.
– Treba uzeti u obzir da postoje ljudi koji se, zbog zdravstvenih razloga, zbog dobi ili, ili nečeg trećeg, ne mogu ili ne žele baviti obrađivanjem zemljišta, ali zašto ga ne bi dali u zakup i tako ostvarili pravo na naknadu temeljem zakupa. Istodobno, korisnik zakupa ima priliku proširiti svoju djelatnost i povećati dobit, navodi Katuša.
Ukoliko se zakon protumači na ovaj način, to bi značilo kako se u praksi Gard Zadar ne bi trebao baviti davanjem u najam malih parcela na udaljenim otocima koji spadaju pod gradski teritorij. Riječ je o otocima na kojima u najvećoj mjeri živi starije stanovništvo, te je istodobno pitanje vlasništva u pravilu neriješeno. Ipak, ni pažljivo iščitavanje zakona ne razjašnjava dilemu oko kaznenih mjera za vlasnike zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u opisanom slučaju.
Naime, zakon predviđa kako će se od 1. siječnja 2010., godine primjenjivati odredba kojom će se fizička osoba koja ne održava zemljište sposobnom za proizvodnju, to jest dopušta da ono zaraste u korov, kazniti iznosom u rasponu od 500 do 15.000 kuna.
– Nakon donošenja zakona slijede pravilnici koje donosi ministar, pa treba pričekati što će proizići iz pravilnika, ali dilema svako ima. Zakon predviđa sankciju za fizičku osobu, a ne definira je li to vlasnik. Upravo u tome i jest ključ problema, jer ako nemate riješene vlasničke donose, tko je vlasnik?, pitanje je koje postavlja Katuša, dok na odgovor treba čekati ministrove pravilnike.
Od pravilnika treba očekivati i da pojasni planira li država iznos propisane kazne naplaćivati po vlasniku ili po poljoprivrednoj površini, te da, u ovom drugom slučaju kreira omjere površina i kazni.
Nadzor na provođenjem zakona uz poljoprivredne inspektore, kojih je dvoje za područje Zadarske županije, trebali bi provoditi i poljoprivredni redari što je služba koju će također trebati ustrojiti gradovi i općine.
Po pomoć kod uknjiženja u Benkovac
Vlasnici neobrađenog, a atraktivnog poljoprivrednog zemljišta, temeljem ovog zakona mogli bi, bukvalno „ni orali, ni kopali”, ostvariti profit, jer ukoliko grad ili općina privatno zemljište daju u zakup, u roku od dva tjedna bit će dužni vlasniku uplatiti zarađenu naknadu. Prvi natječaji također bi trebali krenuti tek nakon siječnja 2010.
Katuša upozorava kako je prije stavljanja u funkciju poljoprivrednog zemljišta, nužno riješiti pitanje vlasništva i započeti s postupkom okrupnjavanja posjeda. U ovaj tvrd orah zagristiće Agencija za poljoprivredno zemljište koju bi Vlada trebala osnovati u roku od tri mjeseca, a imat će i zadatak uspostave informacijskog sustava podataka o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, te fizičkih osoba i tvrtki. Agencija će također imati i pravo prvokupa u slučaju prodaje poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, a budući da zakon definira kako će njezina dužnost biti i pružanje pomoći građanima u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, nesumnjivo je da će imati pune ruke posla.
Zadarska županija, ističe Katuša, korak je ispred većine, kad je u pitanju priprema na lokalnoj razini za provođenje okrupnjavanja zemljišta i rješavanja imovinsko-pravnih pitanja.
– U Zadarskoj županiji, sa sjedištem u Benkovcu, već je ustrojen Ured za poljoprivredno zemljište, u sklopu projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Riječ je o pilot projektu koji se provodi temeljem ugovora Vlade RH i Vlade kraljevine Švedske. Putem javnog natječaja kojeg je provela Razvojna agencija Zadarske županije zaposleni su voditelj ureda i jedan djelatnik, a ured će 1. veljače efektivno početi s radom, budući da se upravo završavaju poslovi opremanja, kazao je Katuša napominjući kako će nakon što 31. svibnja istekne ugovor između Hrvatske i Švedske, ovaj ured postati podružnica Agencije za poljoprivredno zemljište.
– Važno je napomenuti da će ovaj ured sada, a i kasnije kad bude podružnica Agencije, vrlo konkretno, dakle i financijski, pomagati ljudima kod uknjiženja vlasništva. Treba razumjeti i to da je okrupnjavanje lakše provedivo u slavonskim županijama gdje imate i do 60 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, nego kod nas gdje je taj prosjek između 5 i 7 posto, kazuje Katuša.
Ukupno je u projekt okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, temeljem ugovora dviju država, Hrvatska vlada uložila je 10, a švedska 13 milijuna kuna. Zadarska županija ušla je u projekt „u drugoj fazi proširenja”, kada su nakon Varaždinske, Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije, osnovani uredi još u Sisačko-moslovačkoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.