Antičević Marinović: Izmjene se moraju donijeti, bilo bi suludo do Ustavni sud poništi izbore

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Ivan JAMIČIĆ
Ustavni sud bi se, kada već neće vlast, trebao pozabaviti time da se stane na kraj fiktivnim prebivalištima što smatram najvećom političkom korupcijom - Ingrid Antičević Marinović

Hoće li Vlada RH  u saborsku proceduru po hitnom postupku uputiti izmjene  i dopune Zakona o izbornim  jedinicama, kako to traži Ustavni sud, zadarski saborski  zastupnici u ovom trenutku ne  mogu sa sigurnošću predvidjeti. Zastupnici HDZ-a Ana  Lovrin i Ivo Grbić navode  kako o tome hoće li se pred  zastupnicima prijedlog izmjena zakona naći, i kakav će on  biti, za sada ne mogu kalkulirati. Hrvatski sabor izmjene zakona morao bi donijeti  do 11. ožujka, to jest godinu  dana prije najkasnijeg mogućeg datuma sljedećih parlamentarnih izbora. Za donošenje zakona po hitnom postupku procjenjuju zastupnici  vremena ima dovoljno, jer se  on u tom slučaju može donijeti i u svega 15 dana.

Dođe li do prekrajanja izbornih jedinica unutar kojih  će građani RH birati novi saziv Hrvatskog sabora, IX. bi  izborna jedinica trebala dobrano podleći „škarama". Uz  Zadarsku županiju, IX. izborna jedinica obuhvaća Ličko -  senjsku, Šibensko - kninsku i  sjeverni dio Splitsko - dalmatinske županije.

 Lovrin ne vjeruje u  poništenje

U odluci Ustavnog suda koja je u prosincu dostavljena  Hrvatskom saboru upozorava  se kako je, uz postojeću podjelu Hrvatske na deset izbornih jedinica, upitna ocjena ustavnosti parlamentarnih izbora, s obzirom da odstupanje  broja birača između izbornih  jedinica prelazi zakonom dopuštenih pet posto, što dovodi  do toga da je za osvajanje  mandata u brojčano većim izbornim jedinicama potrebno  više glasova, ili pojednostavljeno - do toga da glas u većoj  izbornoj jedinici manje vrijedi. 

Ustavni sud upozorava kako su prekomjerna odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama  dokumentirana već na parlamentarnim izborima 2007.  godine. Na tim je izborima  odstupanje u broju birača između IV. izborne jedinice s  najmanjim brojem birača, a  koja obuhvaća Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju, i izborne jedinice s najvećim brojem birača - IX. izborne jedinice,  iznosilo 21,8%. U IX. izbornoj  jedinici bilo je 428.590 birača,  odnosno njih 93.449 više nego  u IV. izbornoj jedinici.

- O ravnomjernoj raspodjeli  broja birača po izbornim jedinicama, o čemu neposredno  ovisi jednakost težine biračkog glasa, ovisi i zakonitost  i opći demokratski karakter  cjelokupnih izbora. Štoviše, o  tome može ovisiti i ocjena o  ustavnosti cjelokupnih izbora:  oni bi bili nesuglasni Ustavu  ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama  izravno i neposredno utjecalo  na izborni rezultat, to jest ako  bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi  svi ostali elementi izbornoga  sustava bili isti, stoji u odluci  Ustavnog suda.

 - To je instrukcija Ustavnog  suda i o njoj treba voditi  računa, kazala je Lovrin koja  je odgovarajući na upit rekla i  kako ne smatra vjerojatnim da  bi Ustavni sud zaista izbore i  poništio.

- Izvješće Ustavnog suda  treba poštovati jer se u suprotnom dovodi u pitanje ustavnost izbora. Pozdravljam  takvo stajalište Ustavnog suda, ali pitam - gdje su bili do  sada? Po tom bi stajalištu i  sadašnji mandati u Hrvatskom saboru bili također protuustavni. Izmjene zakona se  moraju donijeti do početka  ožujka jer bi bilo suludo do  Ustavni sud poništi izbore,  odgovorila je saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP) podsjećajući  kako u SDP-u na to godinama  upozoravaju.

- Ustavni sud bi se, kad već  neće vlast, trebao pozabaviti  time da se stane na kraj fiktivnim prebivalištima što smatram najvećom političkom korupcijom. Imat ćemo popis  stanovništva, a popis stanovništva je najrelevantniji da se  podaci o onima koji su po tom  popisu zatečeni da na nekom  mjestu zaista i žive usklade s  popisom birača koji se temelji  na prebivalištu, a koji je rak  rana svih izbora. Predstavnici  vlasti su izravno odgovorili da  se popis stanovništva neće koristiti za sređivanje popisa birača. To je skandalozna izjava.  Toliko o njihovoj borbi protiv  korupcije i uštedi sredstava,  također je kazala Antičević  Marinović.

Postići jednaku  vrijednost glasa

Podsjećajući na činjenicu  kako Zakon o izbornim jedinicama nije mijenjan ili dopunjavan od donošenja 1999.  godine, Ustavni sud, ne samo  da Saboru „ukazuje na nužnost neodložnih izmjena odnosno dopuna" zakona, već navodi i kako se promjene u  broju birača u izbornim jedinicama moraju stalno pratiti, a granice izbornih jedinica, postoji li takva potreba,  periodično, u primjerenom  vremenu pred održavanje parlamentarnih izbora, usklađivati sa stvarnim stanjem  birača u njima. Ustavni sud,  nadalje, primjećuje kako zakonom nisu propisani postupci praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama te  kako zakonodavac nije predvidio postojanje za to nadležnih tijela, te preporučuje  da se kod donošenja izmjena i  dopuna Zakona o izbornim  jedinicama uvaži i ova primjedba. Uz to se podsjeća i na  potrebu većeg uvažavanja podudarnosti granica izbornih  jedinica s prirodnim i administrativnim granicama.

Jedini konkretan prijedlog  promjene granica izbornih jedinica za sada je iznio samo  zastupnik Hrvatskih laburista  Dragutin Lesar čiji najavljeni  zakonski prijedlog neće  počivati na sustavu izbora jednakog broja zastupnika u  svakoj od izbornih jedinica kakav vrijedi danas. Lesar bi  Hrvatsku podijelio u šest izbornih jedinica gdje bi 25 zastupnika davao Zagreb, kao i   jedinica koja bi obuhvatila Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku  županiju, 24 zastupnika biralo  bi se u jedinici koja bi obuhvatila Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, po 23 parlamentarca u dvije izborne jedinice  od kojih bi jedna obuhvaćala  Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku,  Varaždinsku i Virovitičko-podravsku županiju, a druga Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županija. Najmanji broj zastupnika, njih 20,  biralo bi se u jedinici koju bi  činile Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka  županija.

Antičević Marinović smatra  kako je manje bitno hoće li se  do jednake vrijednosti svakog  glasa doći prekrajanjem izbornih jedinca u kojima bi se i  dalje birao jednak broj zastupnika ili biranjem različitog  broja zastupnika u izbornim  jedinicama.

- Najvažnije je da svaki glas  vrijedi jednako. Prekrajanjem  je to možda teže riješiti, pogotovo za IX. i X. izbornu  jedinicu, pa je možda racionalnije promijeniti broj mandata koji iz tih jedinica proizlaze, ocjenjuje Antičević Marinović.

Zastupnica SDP-a ne smatra da bi nesrazmjer u broju  izabranih zastupnika s pojedinog teritorija doveo do toga  da bi Sabor naginjao interesima onih dijelova Hrvatske  čijih je zastupnika više.

- Ne bi se to dogodilo, jer mi  ne zastupamo tlo, nego ljude,  zaključila je Antičević Marinović.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno