S manje novca do većeg zdravstvenog komfora

S dodatnim osiguranjem može se dogoditi da će oni koji ne rade ili su na minimalcu, a imovinsko stanje im je dobro, s minimalnom uplatom dobiti bolju skrb od onih koji iz plaće daju ogromne iznose HZZO-u

Dajući suglasnost Hrvatskom zavodu za  zdravstveno osiguranje na novi  statut Vlada je osigurala i posljednji formalni uvjet da se  fond javnog zdravstva počne  baviti prodajom polica dodatnog osiguranja koje će građanima koji to mogu platiti osigurati viši rang zdravstvene usluge. Tko ima dvije, pet ili deset tisuća kuna viška godišnje,  moći će dobiti redovite godišnje preglede, apartmane u  slučaju boravka u bolnici, dodatne specijalističke preglede… To se u Hrvatskoj već događa preko privatnih osiguravateljskih kuća, pa tko ima novca dobiva i bolju uslugu. No,  sad će se pak dogoditi apsurd  kojeg vjerojatno nema ni u jednom zdravstvenom sustavu u  svijetu – fond javnog zdravstva  podržat će situaciju u kojoj bi  oni koji uplaćuju manje novca  u njegovu blagajnu mogli biti  nagrađeni boljom uslugom. To  čak i nije razlikovanje bolesnika prema novcu, jer će će u  brojnim slučajevima gore prolaziti oni koji plaćaju više samo  zato što uredno ispunjavaju  svoje obveze državi.
Primjerice, radnik s prosječnom plaćom u fond javnog  zdravstva godišnje uplati  14.052 kuna zdravstvenih doprinosa, koje na njegovu brutto  plaću daje poslodavac. Ako ne  žele svaki put plaćati 20 posto  od usluga koje trebaju,  uplaćuju i 130 kuna mjesečno  dopunskog osiguranja, odnosno 1.560 kuna godišnje. Sve je  to skupa 15.612 kuna godišnje  u blagajnu fonda za javno  zdravstvo.
Anomalije se događaju
Radnici koji imaju neto  plaću deset tisuća kuna mjesečno u isti fond uplate više od  30 tisuća kuna godišnje. No,  uvođenjem dodatnog osiguranja u taj sustav država omogućava građanima da s četiri ili  pet tisuća kuna uplate u taj  fond, sebi osiguraju puno bolji  standard u zdravstvenim uslugama od onih koji plaćaju više.  Primjerice, službeno nezaposleni koji imaju dobro imovinsko stanje ne uplaćuju doprinose i s plaćanjem dodatnog  osiguranja mogu računati na  uslugu višeg standarda. Isto je i  s ljudima koji su namjerno prijavljeni na minimalac, a mogu  se, primjerice, baviti iznajmljivanjem apartmana ili imati  bogatu imovinu. Na “minimalac” godišnje uplaćuju u javni  fond najviše do tri tisuće kuna,  a uz dodatno osiguranja od  primjerice 2,5 ili tri tisuće kuna, mogu računati na bolje usluge. 
Ministar zdravstva Darko  Milinović priznaje da će se te  anomalije događati, ali ističe  da se one već događaju, jer ti  ljudi svejedno mogu uplaćivati  police u privatnim osiguravajućim tvrtkama i time sebi osigurati “nadstandard” u zdravstvu kako on to kaže.
– Osnovne usluge neće se  mijenjati, nitko neće biti zakinut, ali ako netko želi uplatiti  dodatno osiguranje, ili to već  čini, da bi imao redovite sistematske preglede ili apartman  za boravka u bolnici mi ćemo  mu kroz HZZO omogućiti da  to osigura jeftinije nego dosad.  Mislim da se tome protive privatni osiguravatelji jer ćemo mi  donijeti sniženje cijena, kaže  ministar.
Opet kriv OIB
Na pitanje gubi li fond javnog zdravstva svoj osnovni smisao ako će omogućiti onima  koji izbjegavaju plaćanje osnovnog osiguranja, da dodatnom uplatom osiguraju sebi  nadstandard nad onima koji  uredno podmiruju obveze iz  osnovnog osiguranja, ministar  odgovara da za to nije kriv  njegov resor nego činjenica da  OIB još uvijek nije profunkcionirao u potpunosti, pa se nijedna reforma još ne može temeljiti na imovinskom stanju  građana.
– Sustav zasad može biti takav kakav je, jer drugi nisu  osigurali funkcioniranje OIB-a  u potpunosti, primjerice gruntovnice, pa da se zna koliku tko  ima imovinu. No, možda ih i  ova situacija s dodatnim osiguranjem potakne da to učine  kako se ne bi događale nelogičnosti o kojima govoriti, zaključuje ministar. Poručuje i to  da HZZO neće odustati od  dodatnog osiguranja unatoč  protivljenju privatnih kuća, jer  će to većem broju građana uz  jeftinije cijene, od druge polovice godine, omogućiti da  plate policu koja im osigurava  “nadstandard u zdravstvu”.
 

GODIŠNJA DAVANJA HZZO-u

Građana s prosječnom plaćom: 
14.052 kune za obvezni zdravstveni doprinos
1.560 kuna za dopunsko osiguranje
15.612 dobivaju paket osnovnog osiguranja
Građana s neto plaćom 10.000 kuna
28.800 kuna obvezni zdravstveni doprinos
1.560 kuna dopunsko osiguranje
30.360 kuna dobivaju paket osnovnog osiguranja
Građani bez plaće
u blagajnu osnovnog osiguranja ne uplaćuju ništa
u blagajnu dopunskog osiguranja ne uplaćuju ništa
uplaćuju 2,5 tisuće, četiri ili pet tisuća kuna
dobivaju nadstandard, odnosno bolju uslugu