Euro pada, kuna tone

Srednji tečaj za euro je 7,54 i najniži je od 2005. godine. Slabljenje kune posljedica je visoke zaduženosti i loše ekonomske situacije

Kuna polagano slabi, a euro je postigao najveću vrijednost u posljednjih sedam godina. Njegov srednji tečaj trenutačno iznosi 7,54 kune, što je najviša razina od siječnja 2005., istaknula je Zagrebačka banka u jučerašnjem dnevnom izvješću. Istodobno slabi i euro koji je prema dolaru pao najniže u posljednjih 16 mjeseci. Domaća valuta pada u odnosu na europsku i američku, pa je srednji tečaj dolara iznosi 5,95 kuna, prema tečajnici HNB-a.
Slabljenje kune posljedica je loše ekonomske situacije u Hrvatskoj i njezine visoke zaduženosti, smatraju ekonomski analitičari. Budući da je eurozonu zahvatila nova recesija, a većini njezinih članica prošlog je vikenda opet snižen kreditni rejting, mnogi se boje i destabilizacije kune. Može li ona zadržati sadašnju vrijednost?
Sačuvati rejting
– Kuna može sačuvati vrijednost, ali to uvelike ovisi o tome hoće li Vlada očuvati sadašnji kreditni rejting države. Stoga podupirem Vladu u tim nastojanjima i smatram da bismo se svi trebali angažirati radi očuvanja rejtinga, naglašava ekonomski analitičar Guste Santini. Očuvanju stabilnosti kune, smatra, puno bi pridonijelo smanjenje izdataka iz državnog proračuna, za nekih devet milijarda kuna.
Korisnici državnog proračuna, tvrdi Santini, “moraju shvatiti da se nečega trebaju odreći”. Smanjenje proračuna, kaže, pozitivno bi utjecalo na ocjene svjetskih bonitetnih agencija koje su najavile da će kreditni rejting Hrvatske ponovno razmotriti do proljeća, kad se bude vidjelo kakve će poteze povući nova Vlada.
– Budemo li očuvali kreditni rejting, u Hrvatskoj ćemo uštedjeti oko četiri milijarde kuna za kamate. Naime, ako nam kreditni rejting padne, porast će nam kamate na kredite, upozorava Santini. Profesor Ljubo Jurčić nije izravno odgovorio na pitanje može li se očuvati tečaj kune.
Štednja nije sve
– Mi klizimo prema lošem scenariju. Kuna se umjetno održava. Ona sada ima veću vrijednost od realne, što u Hrvatskoj plaćamo rastom vanjskog duga i rastom kamata, kaže Jurčić. Podsjeća da je još lani prognozirao da će kamate na hrvatske državne obveznice u inozemstvu skočiti na osam posto, koliko trenutačno iznose kamate na obveznice u dolarima, što znači da novo zaduživanje za našu državu postaje znatno skuplje. Hoće li Hrvatska zadržati kreditni rejting, kaže, bit će poznato najkasnije u ožujku ili travnju, a prije toga bonitetne agencije će razgovarati s Vladom. Rejting ne ovisi samo o smanjenju javne potrošnje.
– Rejting je politička ocjena o tome kolika je dugoročna sigurnost povrata uloženih sredstava, kaže Jurčić, misleći na kredite. Ako proizvodnja pada, onda će i rejting države pasti, smatra Jurčić.

Rata u francima porasla 90 kuna

Dužniku u eurima, koji za svoj stambeni kredit banci svakog mjeseca vraća 500 eura, mjesečna je rata unatrag tri mjeseca porasla za, okvirni je izračun, 35 kuna, dok je dužniku koji kredit ima u francima, i dužan je svakog mjeseca platiti 500 CHF, rata porasla za 90 kuna. Kad je euro u pitanju, krajem listopada, točnije 21. listopada prošle godine, euro je vrijedio 7,47 kuna, što znači da je za ratu od 500 eura banka uzimala 3.735 kuna. U studenom je zbog porasta tečaja na 7,5 kuna rata porasla za petnaest kuna, u prosincu za još pet, da bi, zbog tečaja od 7,54 kune, jučer iznosila 3.770 kuna. Za ratu od 500 CHF dužnik je u listopadu plaćao 3.025 kuna, u studenom 60 kuna više, a s jučerašnjim je datumom trebao izdvojiti 3.115 kuna, dakle 90 kuna više negoli prije tri mjeseca.
B.M.P.