Mirela Holy uvodi skupljanje smeća u vrećama sa čipom?

Što se tiče prikupljanja otpada, izvjesno je da će se, za početak naknada na povratnu PET ambalažu smanjiti na 30 lipa po boci, kako bi odustali oni koji boce “proizvode” samo radi prodaje za reciklažu

Novi sustav prikupljanja otpada, kojeg predlaže ministrica zaštite okoliša, Mirela Holy, idealno je zamišljen, no izuzetno skup i, u ovom našem mentalitetnom “podneblju” – neprovediv, može se čuti u komunalnim poduzećima. Ministrica Holy najavila je, naime, kako će kućanstva ubuduće, kad sustav krene u primjenu, a najkasnije početkom iduće godine, imati manje račune za odvoz otpada jer će otpad selektirati, a samo neselektirano plaćati. Drugim riječima, što više otpada kućanstvo bude odvajalo u posebne posude za papir, biotpad, staklo, plastiku i slično, manje će plaćati odvoz ostalog otpada u posebnim, čipiranim vrećama. Reciklažna dvorišta bit će, najavljuje ministrica, građanima nadohvat ruke, na najviše 50 do sto metara od kuće.
Promjena opreme
Idealno zamišljeno, ali teško provedivo, komentiraju “komunalci”. Takav je sustav, kažu u riječkoj Čistoći, provediv u manjim gradovima, poput Čakovca, u kojem sličan sustav već funkcionira, no zato što većina građana živi u vlastitim kućama, ispred kojih se nalaze posebni kontejneri. Kako će se reciklažna dvorišta smjestiti oko nebodera s velikim brojem stanova u Rijeci, već je upitnije, kao i to tko će, i kako, kontrolirati da građani neselektirani otpad, namijenjen odlasku na deponij, ne bacaju u kontejnere namijenjene papiru, plastici i ostalome, ili pak u okoliš, u običnim vrećicama. Novi će sustav, dodaju komunalci, tražiti i, moguće, nove kamione, novu opremu općenito, što u konačnici znači i daleko skuplju uslugu za krajnjeg korisnika.
Kako napominju u Rijeci, “Čistoća” ima velik broj kamiona prilagođenih postojećem sustavu, koji će, moguće, postati neupotrebljivi bude li se radilo sa čipiranim vrećama, a kako nisu profitabilno poduzeće, bez značajnog poskupljenja usluge neće biti moguće niti kupovati novu opremu. Rijeka već dvije godina odvoz otpada naplaćuje po volumenu, na način da svaki stan u kontejneru dobije “mjesta” ovisno o broju ukućana, no Zagreb i mnogi drugi gradovi još uvijek, unatoč postojećim zakonskim obavezama, takav sustav, umjesto naplate odvoza po kvadraturi stana, nisu uveli.
Kako napominje Nikola Ružinski, bivši tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, ovakav je sustav prikupljanja kućnog otpada “hrabra ideja” koja traži, međutim, detaljnu razradu. Otpad se tako, napominje, prikuplja i u Austriji, mnogim drugim zapadnim zemljama, no riječ je o daleko složenijem, i skupljem sustavu od našeg. Ukine li se povratna naknada (sada 0,50 kuna) za PET ambalažu, plastika će, upozorava, završavati velikim dijelom u okolišu, kao nekad, što za sobom onda povlači i visoke kazne EU-a. Sada, kaže Ružinski, uspijevamo zadovoljiti obaveze EU-a kad je prikupljanje PET ambalaže u pitanju, zbog čega, smatra on, postojeći sustav samo treba modificirati.
Izmjena naknade
Nova ministrica zaštite okoliša i prirode najavila je izmjene u sustavu prikupljanja ambalaže, ne otkrivajući detalje, no izgledno je da će se povratna naknada, za početak, smanjiti na 0,30 kuna po ambalažnoj jedinici, a ulaskom Hrvatske u EU potpuno ukinuti. Riječ je o naknadi koja cirkulira od proizvođača, preko trgovca do kupca, i natrag, a smanji li se, ili ukine u potpunosti, trgovci će, odnosno proizvođači, za taj iznos sve prozvode morati i pojeftiniti. Smanjenje naknade na 30 lipa odavno predlažu i proizvođači pića, napominjući kako bi i s tim iznosom “individualni sakupljači”, sirotinja koja od toga živi, ambalažu i dalje prikupljali, a onima koji su ju dosad proizvodili, uz trošak od tridesetak lipa, samo radi prodaje za reciklažu, od toga više ne bi imali koristi.

Prikupljeno 724,3 milijuna boca “uljeza”

U četverogodišnjem razdoblju, od početka 2006. do kraja 2009. godine, Fond za zaštitu okoliša prikupio je, i isplatio povratnu naknadu od pola kune, za ukupno 3,7 milijardi boca i limenki u sustavu povratne naknade, iako je u tom periodu na tržište legalno stavljeno 2,98 milijardi boca, za koje su plaćene ekološke naknade za kasnije zbrinjavanje. To znači da je prikupljeno 724,3 milijuna boca za koje nisu plaćene naknade, odnosno stare ambalaže sa deponija, uvezenih boca iz susjednih država, ili pak boca izrađenih isključivo radi dobivanja povratne naknade od pola kune.