Kako sam razbio televizor

Slika korisnika admin
AJMO SE MALO BAHATITI

Kviz „Potjera" i nije tako nezanimljiv kao što sam u početku pomislio. Mislim, može se pogledati, ali jedna mi stvar baš i nije po volji. Radi se o tom tzv. lovcu, tj . o osobi koja je zadužena da se bori sa natjecateljima. Problem je u tome što su takve osobe malo, kako da kažem, uobražene. Dobro, vidio sam samo troje, od kojih je jedan naš Zadranin Mirko Miočić, bio prilično korektan, ali su mi ovo drugo dvoje već pomalo išli na živce. Ne previše, ali ipak da. Muškom je jednom prilikom i sam Tarik rekao - Opa! Počeli smo se bahatiti, a žensku sam gledao zadnji put. Nije to neko direktno zafrkavanje, ali je ipak jedno obraćanje s visoka, a osobito je iritantno kada hrabri i potiče natjecatelje da je pobjede, iako je posve jasno da je njen zadatak izbaciti njih i uštedjeti HRT- u novce.

Ono što me jako revoltiralo, bio je njen komentar na pitanje - u kojoj je slovenskoj rock grupi pjevao Peter Lovšin. Komentar o tome kako to nije teško s obzirom da Slovenija i nema nego tri grupe, toliko je bezobrazan i nekulturan da bi joj bilo bolje da je to prešutjela. Prvo, slovenska je rock scena bogata i duge tradicije, počevši još od legendarnih „Buldožera" i „Septembra" pa sve do današnje „Siddharte". Drugo, nije trebala onako posprdno komentirati da je jedna od tih grupa „Pepel In Kri", jer oni nemaju veze s rockom, što ona očigledno ne zna, a treće, nije trebala ulaziti u rasprave s Tarikom koji je kao urbani intelektualac reagirao na njenu izjavu. Osim toga, dama bi trebala znati da se u kuturnom svijetu ne gleda baš blagonaklono na ismijavanje invalida, u ovom slučaju Stephena Hawkinga, s kojim bi ona malo igrala tenis. Meni je pak laknulo kada ju je pobjedio taj Mario (uistinu lijepo ime), vozač kamiona, što mi je posebno drago jer dokazuje da visoka škola nije mjerilo nečijeg znanja i kulture, a kada smo već kod znanja moram priznati da gospođa znanja ima, samo što još malo mora proučiti razliku između etologije i etiologije.

SHIZOIDNO ISKUSTVO

Već sam priznao svoju mračnu tajnu... Ponekad okrenem program na RTL-plus i onda gledam meni omiljenu „Mijenjam ženu". Stanom onda odjekuje smijeh, hihot, susjedima je neugodno, djeca uplašena zovu moju psihijatricu da pitaju za savjet, a na kraju sve završi suzama i razbijanjem televizora. Zanimljivo je koliko tih obitelji koje se mjenjaju, u trenucima opuštanja sluša narodnjake. Spiker to preti riječima „a onda su se naravno zabavili uz narodnjake". Zašto je to „naravno" to mi nikako nije jasno, osim ako se ne podrazumjeva da je većina Hrvata primitivno, zaglupljeno, intelektualno insuficijentno stado. Ipak, postoji nekakav nesklad između te strane i glazbenog urednika koji jako često izabere fantastičnu glazbu za podlogu, što je u totalnoj koliziji s ovim prije navedim. Prošli tjedan je, pak, pređena granica. Nakon što su smiješni likovi večer prije uživali uz cajke, ujutro su otišli na izlet, pri čemu ih je u podlozi pratila Dylanova pjesma "All Along The Watchtower" i to u verziji Jimija Hendrixa. Ne znam s čime bih usporedio tu blasfemiju, osim možda s onim kada je jedna klapa obradila pjesmu „Zemlja" EKV- a, pri čemu je pjevala „Pogledaj me, pogledaj me, očima diteta". U svakom slučaju... Zemljo otvori se!

ŠTO NAM RTL NUDI U PETKOVNU VEČER?

Evo filma za intelektualnu elitu. Prije 2 tisuće godina demon lord Piccilo stiže na zemlju i sa svojim slugom Oozarom stvara kaos. Sedam mudraca ga svlada i zatoči, ali on pobjegne sa svojiom sljedbenicom Mai i počimnje potragu za sedam vatrenih zmajevih kugli. U to vrijeme Goku prima od svoga djeda Gohana četiri zmajeve kugle, ali kada se jednog dana vrati kući nađe je spaljenu i uništenum, a djeda na samrti. Piccilo se nije domogao kugli pa se sveti djedu koji unuka tjera da pronađe znalca borilačkih vještina Mutena Roshija koji ima jednu od kugli... I tako dalje, sve u tom stilu. Film je, naravno, američki. Ja znam da će sada svatko reći kako se radi o filmu za djecu, ali onda se takav film stavi u termin za djecu, ujutro, ili u rano popodne, a ne u 20 sati, kada trudan dođem sa posla i hoću gledati nešto normalno, što mi i priliči s obzirom na poodmaklu dob. Ali, nije sve tako strašno. Onaj u 21.30, „Ubojiti udar" je bio još gori i gluplji.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno