Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

IDENTIFICIRAN ŠKABRNJSKI KRVNIK Zoran Tadić (59) osumnjičen da je sa svojim “dobrovoljcima” zvjerski pobio 43 ljudi, slobodu uživa u Australiji!

18.01.2019. 07:00
IDENTIFICIRAN ŠKABRNJSKI KRVNIK Zoran Tadić (59) osumnjičen da je sa svojim “dobrovoljcima” zvjerski pobio 43 ljudi, slobodu uživa u Australiji!


Policijski službenici Odjela ratnih zločina, Službe kriminalističke policije PU zadarske u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvima u Zadru i Splitu dovršili su dugotrajno, zahtjevno kriminalističko istraživanje počinjenog ratnog zločina prilikom napada na Škabrnju, 18. studenog 1991. kojim je utvrđeno da je tada 32-godišnji Zoran Tadić, državljanin Srbije, izravno odgovoran za počinjeni zločin u Škabrnji.
Ovaj, tada 32-godišnjak izravno je odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Škabrnjana, u čijim ubojstvima je i sam sudjelovao. O njegovom značaju u velikosrpskom pohodu na Hrvatsku, govore činjenice da je osumnjičenom tada 32-godišnjaku zbog dobro odrađenog posla u Škabrnji, na korištenje dodijeljena kuća prognanih Hrvata u gradu Benkovcu te je postavljen na mjesto Načelnika državne bezbednosti Teritorijalne obrane Benkovac.
Sredinom 1992. godine tadašnje vlasti iz Srbije premještaju ga u Beograd, a zatim u kolovozu iste godine i u Australiju gdje je dobio državljanstvo i dan danas tamo prebiva.
– Osumnjičenog, sada 59-godišnjaka se sumnjiči da je zajedno s dobrovoljcima iz Srbije i BiH došao na područje Benkovca gdje su se obučavali za zločinačke ratne pothvate, te je kao zapovjednik 2. specijalnog voda TO Benkovac, tzv. Dobrovoljačkog voda, sastavljenog mahom od dobrovoljaca iz srbije, BiH i manjim dijelom državljana RH – sa zadarskog područja, zajedno s dobrovoljcima nakon sloma škabrnjskih branitelja i ulaska u Škabrnju u predio Ambar, mučili i zvjerski ubili ukupno 43 Škabrnjana, od toga 13 škabrnjskih branitelja (Ante Ražov, Gašpar Perica, Nedjeljko Škara, Bude Šegarić, Miljenko Šegarić, Ivica Šegarić, Šime Šegarić, Mile Pavičić, Stanko Vicković, Nediljko Jurić, Marko Rogić, Slavko Miljanić i Vladimir Horvat) te 30 civila među kojima 10 žena i 20 muškaraca (Marija Brkić, Marko Brkić, Ljubo Perica, Niko Pavičić, Petar Jurić, Željko Ćurković, Josip Perica, Anica Jurić, Roko Žilić, Joso Brkić, Grgo Jurić, Krste Šegarić, Tadija Žilić, Pavica Žilić, Mara Žilić, Kata Rogić, Ivan Ražov, Nikola Rogić, Rade Šegarić, Joso Miljanić, Petar Pavičić, Vice Šegarić, Stana Vicković, Grgica Šegarić, Marko Župan, Marko Ivković, Petar Rogić, Marija Dražina, Milka Žilić i Jela Ražov), istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare voditelj Službe kriminalističke policije, Bore Mršić.
Prema riječima voditelja Odjela ratnih zločina, Ivana Gambiraže, danas 59-godišnjeg Zorana Tadića se sumnjiči da je postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevskih konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog stanovništva (čl. 120 OKZ RH) i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 122 OKZ RH).
– Kazneno djelo počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak 18. studenog 1991. godine kao zapovjednik tzv. Dobrovoljačkog voda sastavljenog najvećim dijelom od dobrovoljaca iz Srbije i BiH, zajedno s drugim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše JNA, s početkom u 7.30 sati iz pravca mjesta Zemunik Gornji zapovjedajući svojim vodom započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakraqlnih objekata, među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11.30 sati ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela. Sumnjiči ga se kako je tom prilikom sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost te su im prijetili vatrenim oružjem, vrijeđali ih i fizički zlostavljali pri čemu su ih iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela, glavu, vrat i prsa, ubili 30 civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina, naglasio je Gambiraža.
Osim navedenog opisao je na koji način su pripadnici tzv. Dobrovoljačkog odreda s drugim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše JNA postupali s ratnim zarobljenicima, braniteljima sela, pripadnicima ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja.
– Uz ubijene civilne osobe upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela, glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupo – tvrdim predmetima ubijeno je 13 branitelja sela, pripadnika ZNG, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali s pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni, opisao je ovaj krvnički pohod Gambiraža.
Prijavljenog Zorana Tadića, iz mjesta Loznica u Republici Srbiji se sumnjiči da je kao stvarni zapovjednik voda čiji pripadnici su prednjačili u činjenju zločina, iako je imao kontrolu i autoritet nad pripadnicima voda, nije učinio ništa niti je poduzeo bilo kakve radnje da po ulasku u selo spriječi pripadnike svog voda u činjenju zločina, već se sa njima potpuno solidarizirao te sudjelovao u izvlačenju iz skloništa, zlostavljanju i ubojstvu civila i branitelja koji su prestali s pružanjem otpora.
Protiv 59-godišnjeg Tadića, državljanina Srbije i Australije podnesena je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, te trenutno nije dostupan hrvatskim vlastima, a prema prikupljenim raspoloživim informacijama isti trenutno živi u Australiji, no na današnjoj konferenciji za novinare najavili su kako će RH zatražiti njegovo izručenje.
Za Tadića tvrde iz PU zadarske kako imaju saznanja da je i prije Domovinskog rata na području Kosova sudjelovao u nekim velikosrpskim projektima, a na područje Benkovca je iz Srbije došao kako bi se obučavao za zločinačke pothvate.
Na konferenciji za novinare još jednom su istaknuti podaci o kriminalističkim istraživanjima u protekloj godini kada je podnesena i kaznena prijava protiv 60-godišnjaka za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zbog granatiranja Zadra i šireg zadarskog područja, te prikupili čitav niz neoborivih dokaza i podnijeli posebno izviješće protiv Ratka Mladića.
– Također je temeljem naših kaznenih prijava nadležno ŽDO u Splitu podignulo optužnicu protiv Milana Gnjidića zbog ubojstva i masakriranja mještanina Škabrnje, Ante Ražova, te protiv Predraga Dobrića i Dragana Ergića zbog ratnih zločina u Dobropoljcima, kada su ubijeni supružnici Ivković. Isto tako pri ulasku u RH na Bajakovu, temeljem raspisane tjeralice uhićen je 44-godišnjak također zbog ratnih zločina u Dobropoljcima, a temeljem raspisane tjeralice u zračnoj luci u Pragu uhićen je i RH izručen 53-godišnjak zbog ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika, a koji se sada nalaze u istražnom zatvoru u Splitu, zaključio je na ovoj konferenciji načelnik PU zadarske Anton Dražina.


Najznačajnije kriminalističko istraživanje ratnog zločina na području PU zadarske
Iz PU zadarske ističu kako je upravo ovaj slučaj, 59-godišnjeg Zorana Tadića, najznačajnije kriminalističko istraživanje ratnog zločina, provedenog na području zadarske policijske uprave, jer je upravo on, tada 32-godišnjak izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43-oje Škabrnjana, u čijim ubojstvima je uz svoje dobrovoljce i sam sudjelovao.
– Prilikom ovog opsežnog kriminalističkog istraživanja policijski službenici Odjela ratnih zločina su uložili znatne napore, a mogu reći da su primjenjivali i rijetko korištenu taktiku i metode u svojoj ustrajnosti da identificiraju škabrnjskog krvnika. Naime, osim prezimena o dotičnom nismo imali drugih podataka. No, doznali smo kako je upravo iz mjesta Loznica u Srbiji dosta dobrovoljaca pristiglo na naše područje te smo se u istrazi usmjerili upravo na to mjesto te zahvaljujući upornosti kolega iz Odjela za ratne zločine u roku godinu dana smo došli do određenih saznanja. Naime, kaznena djela ratnih zločina su specifična zbog nedostupnosti informacija jer su se događala na tada okupiranom području. Stoga je jedan dio dokumenata prikupljen iz privatnih arhiva, a ovom prigodom bih pozvao sve one koji bi s nekakvom dokumentacijom mogli pripomoći u našim istragama da nam se slobodno obrate, istaknuo je Mršić.


Loša suradnja sa Srbijom po pitanju procesuiranja ratnih zločina
Brže procesuiranje ratnih zločina pema riječima Ivana Gambiraže, voditelja Odjela ratnih zločina, otežava vrlo loša suradnja s Republikom Srbijom.
– Da, suradnja s Republikom Srbijom po tom pitanju je jako loša. Od njih ne dobivamo potrebite podatke koji bi nam pomogli u rasvjetljivanju velikog broja slučajeva ratnih zločina počinjenih na prostoru RH za vrijeme Domovinskog rata. Nadamo se da će naša suradnja s vremenom ipak postati nešto bolja, jer nama nije dovoljno da znamo tko je bio, primjerice u Škabrnji, već trebamo neposredno dokazati kako je određena osoba ubila tu i tu osobu, a za takvo što treba puno dokaznih materijala, zaključio je Gambiraža.




Podnesene kaznene prijave protiv dijela Dobrovoljačkog voda
Osim protiv Tadića kaznene prijave podignute su još protiv dvojice iz njegovog tzv. Dobrovoljačkog voda. Jedan je u međuvremenu preminuo te je protiv njega obustavljen postupak, dok je drugi, Milan Gnjidić, optužen za ubojstvo i masakriranje žrtve, Ante Ražova u Škabrnji.
Fotografije Zorana Tadića preuzete su s Facebook profila Marijana Dobričića zvanog Maša, navodno također pripadnika tzv. Dobrovoljačkog voda.