Sa 172 broda na 3,1 milijun dwt-a

Brodarstvo se u Hrvatskoj konstatno oporavlja, iako se kroz sam broj plovila, pa i tonažu, bez gledanja na starost flote svi efekti ne vide, a najveći će efekti biti ako se ugovorene novogradnje kroz iduće dvije do tri godine i isfinacniraju
Mare Nostrum
Mare Nostrum udruga je hrvatskih brodara, koja okuplja 12 tvrtki i koji su iznijeli podatke o stanju fote na kraju 2008. godine. Broje 172 broda s ukupnom tonažom od 3,1 milijun dwt-a. Time je u odnosu na kraj 2007. godine broj brodova uvećan tek za jedan brod, ali tonaža za 150.000 dwt-a. Dakle elementarni podaci kazuju da je hrvatska flota u rastu ili bolje reći oporavku već dugi niz godina, iako formalne brojke ne govore o snažnoj tendenciji.
Dugogodišnji analitičari složit će se s riječju oporavak, s obzirom da pamte vrmena kada je hrvatska flota brojem brodova i tonažom bila neusporedivo snažnija. Odnosno do rata je to bilo oko 4,5 milijuna dwt-a s impresivnih 300 jedinica. No, onda je uslijedilo desetljeće krize u zadnjem desetljeću 20. stoljeća, kada je hrvatska flota gotovo nestala. Uspoređujući se s tim godinama, stanje nikako nije dobro. No, zaboravimo nekadašnji Croatia Line (bivšu Jugoliniju), Šibensku plovidbu, Dalmatinsku plovdbu iz Vele Luke te svođenje nekih brodara na rudimente. Oporavak je krenuo s tankerašima 2.000-ta, a od 2004. godine dijelili su ga svi, dok su brodovi za suhe terete u povjesti vrhunce doživjeli do lani, kada je pri kraju godine udarila kriza. U međuvrmenu Hrvatska je kroz niz godina išla na ruku svojim brodarima, najprije uvođenjem stimulacije gradnje brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima, a potom i kompletnom niveletom Pomorskog zakonika s priznanjem poreskih izuzeća.
No, pamtimo i vremena kada je Mare Nostrum okupljao ukupno 2,3 milijuna tona brodovlja između 2003. i 2004. godine, makar tada sa 14 članica.
Ključno je pitanje jesu li vladine mjere i konjuktura iskorištene.
Tankerska plovidba
Najveći hrvatski brodar za 2008. godinu završio je s 15 brodova i ukupnom tonažom od 1,3 milijuna dwt-a s impresivnom listom novih ili relativno novih brodova, od kojih Dugim otokom od 114.000 dwt-a preuzetim 2008. godine u Splitu, odnosno tri prethodne splitske gradnje suezmaxa od po 167.000 dwt-a. To je i najveća tonaža, iako ne najveći broj plovnih jedinica Tankerske plovidbe.
U međuvremenu, netom po objavi podataka Udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum, stanje je izmijenjeno na bolje, jer je Tankerska plovidba u Brodosplitu preuzela i blizanca Dugog otoka Oliba s 118.000 dwt-a, što znači 16 brodova preko 1,4 milijuna dwt-a.
Atlantska plovidba
Dubrovačka Atlantska plovidba, kao drugi najveći hrvatski brodar raspolagala je krajem 2008. godine s 900 000 dwt-a s ukupno 20 brodova od čega se za šest može reći da su potpuno novi, dok su dva preuzeta u 2008. godini, i to Miho Pracat i Zagreb – oba bulk carriera. Raspolažu i s 1.930 TEU jedinica. U međuvrmenu, od početka godine i Atlantska je prodala stare Konavle, a preuzela AP Držić.
Ostali u međunarodnoj plovidbi
Lošinjska plovidba ima 11 brodova s 277.500 dwt-a te 1.200 TEU. Jadroplov, nekadašnja krizna udavača, sada sa šest brodova ima 270.000 dwt-a, ali i 4.600 TEU jedinica, odnosno kontejnerskih kapaciteta. Uljanik plovidba sa šest brodova ima 303.000 dwt-a i najmlađu flotu u zemlji s tri bulk carriera i tri tankera – product carriera. To bi iscrpljivalo kapacitete relevantne u međunarodnoj plovidbi.
Jadrolinija
Jadrolinija je umanjila flotu za tri plovila i sada je na 53 plovila sposobna za prihvat 3.400 vozila i preko 27.000 putnika te je još uvijek najveći putnički brodar na Sredozemlju.
Ostali
Tu je i Splitska plovidba sa sedam manjih starijih plovila, odnosno 16.500 dwt-a. Mediteranska plovidba iz Korčule ostala je na jednom frigo brodu s 11.000 dwt-a, osnosno dva trajekta i dva putnička broda, oko 700 putnika i 80 vozila.
Brodogradilište Cres u igri je simbolično s jedim brodom za cement od 600 tona.
Jadranski pomorski servis relevantan je s 17 brodova, prije svega u tegljačima, odnosno malim tankerima za razvoz Jadranom, odnosno Brodospas s 24 jedinice, tegljačima, dizalicama, opskrbnim brodovima, odnosno opskrbivačima paltformi.
U putničkom je i Rapska plovidba s kapacitetom 175 vozila i 750 putnika u pet brodova, odnosno RO-RO brodova.
Prilike
Naveli smo tri preuzete novogradnje u 2008. godini, iako je u flotu “uplovilo” više brodova, ali je riječ o kupljenim polovnim plovilima, kao što je deset brodova napustilo flotu. Ako gledamo na mjere konjukture (prekinute u trećem kvartalu) svjetskog tržišta, poticajne državne mjere, kao i oslobađanje od poreza, postavlja se pitanje uspješnosti razdoblja. Kazali smo da ga ne valja gledati brojm plovila. No, do izražaja dolazi kroz dva segmenta – obnovu flote, odnosno narudžbe. Obnova flote značajno je pomladila ovdašnju flotu, svojevremeno na izdisaju, a ovog trenutka naši brodari imaju ugovorene gradnje vrijedne više od pola milijarde dolara s gotovo 15-tak brodova, od onih ugovorenih u zemlji do Kine, Koreje i Vijetnama.
Konjuktura je prestala, problemi s održavnjem postojećih narudžbi su prisutni. Država je za onaj dio novogradnji koje niču u hrvatskim brodogradilištima, našla način poticanja do 2011. godine.

 UGOVORI O POTPORI BRODARIMA

Tankerskoj plovidbi država će isplatiti 56,4 milijuna kuna za već preuzete i izgrađene Dugi otok i Silbu, Jadroplov će dobiti 42,8 milijuna za dva bulk carriera koja gradi u Splitu i Uljanik plovidba 44,4 milijuna kuna za dva tankera koja će se graditi u 3. maju. Ove Ugovore o državnoj potpori u iznosu od 144 milijuna kuna za izgradnju šest brodova za domaće brodare u hrvatskim brodogradilištima potpisali su u Brodosplitu ministar mora, prometa i infrastukture Božidar Kalmeta i čelni ljudi zadarske Tankerske plovidbe, Uljanik plovidbe iz Pule i splitskog Jadropolova, a potpisivanju su bili nazočni i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebića i premijer Ivo Sanader.
Istaknuto je da se radi o realizaciji prvog dijela programa izgradnje ukupno 11 brodova za domaće brodare do 2011. godine. Napomenimo, u drugom dijelu uvrštena je i potpora Tankerskoj plovidbi za dva broda u 3. maju iz paketa u kojem je sada osigurana gradnja za Uljanik Plovidbu.
Ministar Kalmeta je kazao da je cjelokupna investicija u tih 11 brodova 556 miljuna dolara, a da će hrvatska Vlada subvencionirati 240 miljuna kuna.
Po njegovim riječima, uvjet ove subvencije je da brodovi plove pod hrvatskom zastavom, da budu upisani u Hrvatski registar brodova te da pomorci na njima budu građani Hrvatske.
Premijer Sanader je pozdravio današnje potpisivanje ugovora te istaknuo da će hrvatska brodogradnja ostati sačuvana te će i dalje biti hrvatski brend.
– Ove subvencije su u skladu sa standardima EU-a, jer mi subvencioniramo brodare, što je i u Europskoj uniji dopušteno, a brodari su odlučili graditi brodove u našim “škverovima”, naglasio je premijer Sanader.