Nakon pet godina pada – rast broja nezaposlenih

Rezultat je zasigurno izraz krize koja je uobičajeni mjesečni rast nezaposlenosti u zimskim mjesecima, ali godišnji pad, premetnula i u godišnji rast nezaposlenosti prvi put nakon pet “pozitivnih” godina
Povećanje nezaposlenosti na godišnjoj razini u veljači 2009. u odnosu na veljaču 2008. zahvatilo je većinu županija u Hrvatskoj, od 0,8 u Vukovarsko-srijemskoj do 14,1 u Krapinsko-zagorskoj, a Zadarska županija, nažalost, spada u one u kojima je nezaposlenost na godišnjoj razini povećana za 1,2 posto.
Ima ipak osam županija u kojima je u veljači nezaposlenost smanjena u rasponu od simboličnih 0,1 posto u Brodsko-posavskoj do 0,6 posto u Koprivničko-križevačkoj. Iz samog rasporeda minusa i pluseva, nažalost, jasno je da je nakon gotovo pet godina na razini države u veljači došlo do povećanja godišnje nezaposlenosti, što je socijalno najteži oblik iskaza krize.
Spoj krize i sezonskih kretanja
Spojilo se uobičajeno sezonsko kretanje – rast nezaposlenosti tijekom jeseni i zime (pod postom) s elementima krize i gubitka “trajih” radnih mjesta. Naime, mjesečno rast nezaposlenosti uobičajen je za veljaču, ali ne toliko da bi premašio nezaposlenost veljača iz prethodnih godina. Nezaposlenost je na državnoj razini u veljači povećana za ček 3,4 posto u odnosu na siječanj, dok je u veljači 2009. godine u odnosu na veljaču 2008. to povećanje iznosilo jedan posto. Nije zastrašujuće, ali je više nego upozoravajuće. Tim prije što valja računati na hrvatsku ipak iznadprosječnu nezaposlenost koja statistički iznosi gotovo 14 posto, dok se u EU ne diže panika dok ne segne do nekih sedam-osam posto. Valja biti iskren pa kazati da je naša metodologija praćenja nezaposlenosti na Zavodu drukčija od europske te su naše iskazane brojke veće. Realnom se pak drži naša anketna nezaposlenost koju Zavod povremeno iskazuje, a koja je jednaka metodologiji Međunarodne organizacije rada, odnosno Eurostata.
Krajem veljače u Zavodu je evidentirana 262.821 nezaposlena osoba, odnosno 8.530 osoba (3,4 %) više nego prethodni mjesec te 2.730 osoba (1,0 %) više nego u veljači 2008. godine.
Struktura: žene, lošije obrazovani, stariji
Žene u Hrvatskoj čine 61 posto evidentiranih nezaposlenih osoba.
U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je u veljači 2009. bilo 91.737 ili 34,9 %. Potom slijede osobe s četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (69.162 ili 26,3 %), osobe sa završenom osnovnom školom (65.618 ili 25,0 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (17.620 ili 6,7 %). Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 8.396 ili 3,2 % te s fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom 10.288 ili 3,9 %.
 Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe iznad 50 godina (74.199 osoba ili 28,2 %), dok udio mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine iznosi 17,9 % (46.960 osoba). U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine nezaposlenost je porasla u većini dobnih skupina, a najviše u skupinama osoba starijih od 55 godina – od 55 do 59 godina za 4,5 % te od 60 i više godina za 15,4 %.
Regionalni raspored
 Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u veljači 2009. imala je Splitsko-dalmatinska županija (34.239 ili 13,0 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj) te Osječko-baranjska županija (28.357 ili 10,8 %) i Grad Zagreb (27.828 ili 10,6 %), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (3.292 ili 1,3 %).
Riječ je, dakako, o relativnim odnosima, pri čemu prevedeno na jezik nezaposlenog ipak bolje prođe nezaposleni u Splitu nego u Lici.
U odnosu na prethodni mjesec evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama. Najveće povećanje nezaposlenosti ostvareno je u Istarskoj (9,9 %) i Krapinsko-zagorskoj županiji (5,8 %).
U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine razina nezaposlenosti je povećana u većini županija, a najviše u Krapinsko-zagorskoj (14,1%) i Istarskoj (10,2%). Najznačajnije smanjenje evidentirano je u Koprivničko-križevačkoj županiji (6,0%).
Dolasci i odlasci
 U veljači 2009. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 21.669 osoba (17,9 % manje nego prethodnoga mjeseca, a 33,6 % više nego u veljači 2008. godine). Među novoprijavljenim osobama bilo je 3.604 ili 16,6 % onih koji prvi put traže zaposlenje te 18.065 ili 83,4 % osobe s radnim iskustvom. Najviše je novoprijavljenih osoba pristiglo iz djelatnosti: preradivačka industrija – 4.183 ili 23,2 % (poglavito proizvodnja prehrambenih proizvoda, proizvodnja odjeće, drvna industrija i proizvodnja namještaja, metalska industrija), trgovina na veliko i malo (3.699 ili 20,5 %), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (4.424 ili 13,4%) te gradevinarstvo (2.180 ili 12,1 %). U ovom je mjesecu izravno iz radnog odnosa došlo 14.359 osoba ili 66,3 % od ukupnoga broja novoprijavljenih nezaposlenih osoba.
Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je ukupno 13.139 osoba (4,5 % više nego prethodnoga mjeseca te 23,9 % manje nego u veljači 2008. godine). Zbog zapošljavanja (bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada) evidenciju je napustilo 7.385 osoba (56,2 %), a 5.754 osobe (43,8 %) brisane su iz ostalih razloga, npr. zbog neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredaba, odjave s evidencije, umirovljenja, promjene statusa (prijelaz u evidenciju tražitelja zaposlenja) i sl.
Što se tiče zapošljavanja prema ugovoru o radu, u veljači 2009. godine zaposleno je ukupno 7.069 osoba, što je 36,1 % više nego prethodnoga mjeseca, te 34,4% manje nego u veljači 2008. godine.
Promatrano po zanimanjima najviše se zaposlilo osoba iz skupine zanimanja prodavači i trgovački demonstratori (797 ili 11,3 %), čistačice i posluga (504 ili 7,1 %) te jednostavna zanimanja u proizvodnji i montaži (392 ili 5,5 %).
S obzirom na djelatnosti, ovoga mjeseca najviše je zaposlenih u trgovini (1.280 osoba ili 18,1 % od ukupnoga broja zaposlenih) i preradivackoj industriji (1.173 ili 16,6 %), a slijede obrazovanje (772 ili 10,9 %) i građevinarstvo (744 ili 10,5%). Gledano po županijama u zapošljavanju su predvodili: Grad Zagreb (869 osoba ili 12,3 %), Splitsko-dalmatinska (817 osoba ili 11,6 %), Osječko baranjska (794 osoba ili 11,2 %) te Vukovarsko-srijemska županija (480 ili 6,8%).

 ZADAR U NEGATIVNOM TRENDU ZA -1,2

Nakon niza pozitivnih godina i Zadarska županija ušla je u problem s rastom nezaposlenosti na godišnjoj razini od 1,2 posto. Sve su oči uprte u očekivanja od sezone. Oglasi su preplavljeni traženjem radnika, jer potraga sezonaca je otpočela. No, ipak se u većem dijelu radi o “bezeciranju” jer većina ugostitelja, hotelijera i drugih koji imaju pojačanu potrebu za sezoncima za sad traže ljude, ali da bi im radni odnos otvorila u kasnijim mjesecima.
Ipak postoji vjerojatnost da će Zadarska županija izaći iz negativnog trenda već s ožujkom, a gotovo je sigurno da će se to dogoditi u travnju.