Tankerska plovidba na 45 posto nosivosti

Hrvatska je imala i sada ima 171 brod u Udruzi brodara Mare Nostrum, ali su tonažu blago uvećali, odnosno flotu pomladili
U redovnim godišnjim izvješćima koje Udruga brodara “Mare Nostrum” ostavlja Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, odnosno javnosti, stoji da Hrvatska ima 171 brod, koliko je imala i lani s 3,1 milijun tona ukupne nosivosti odnosno dwt, također koliko i lani.
U ukupnom broju plovila prednjači, naravno, Jadrolinija s 52 broda, odnosno trajekata, dok je u tonaži predvodnik Tankerska plovidba s 1,4 milijuna dwt-a. I to na sreću više nije točno jer Tankerska plovidba umjesto ovdje navedenih 16 brodova već ima 18 jedinica, a tonaža je uvećana za daljnjih 75-80.000 tona. Naime, za mjesec dana trebala bi biti uvećana također za dva broda za suhe terete i jednako tolikom tonažom, što znači premašiti 1,5 milijuna tona.
Ukupno gledano i broj plovila i nosivost ostali su isti. Bila je u velikoj mjeri krizna godina, ali nije poremetila položaj hrvatske flote. Najveća vrijednost već nekoliko godina je u tome što se hrvatska brodarska flota pomlađuje. Tako je bilo i prošle godine. Naime, u flotu su ušla dva broda Atlantske plovidbe (Držić i Sveti Vlaho), Brodospas je upisao dva plovila opskrbljivače platformi, JPS je preuzeo jedan novi tegljač, Jadrolinija Biokovo, Uljanik plovidba jedna brod (Kastav), no u međuvremenu s početkom ove godine preuzet je i novi brod u 3. maju. Tankerska plovidba je lani preuzela jedan brod, Olib, iz Brodosplita, ali već s veljačom dva bulk carriera u Kini i Koreji, a u travnju bi trebali preuzeti daljnja dva. I više drugih brodara ima narudžbe ili planira povoljnije kupnje polovnih brodova u tijeku ove godine.
Dakle, flota se modernizirala, odnosno pomlađivala, a svi su izgledi da će to biti intenzivno nastavljeno u ovoj godini, u kojoj je početak već dobar.
Naravno, ostaje pitanje poslovanja u ovoj godini. Prema svjetskim pokazateljima brodovi za suhe terete, što je vrlo širok pojam, izašli su iz krize, no neće segnuti u fantastične razine vozarina od prije početka kriza, odnosno do polovice 2008. godine. Tankerska flota ima probleme jer je kriza prisutna i ne očekuje se prestanak ove, a prema mnogim procjenama ni iduće godine.
Osim spomenute nosivosti Tankerske plovidbe sa 45 posto udjela, slijedi Atlantska plovidba s 26 posto te Uljanik plovidba s 11 posto. Ova tri brodara čine, dakle, preko 80 posto flote u nosivosti. Sposobnost za kontejnerski promet smanjuje se kontinuirano i sada je većim dijelom svedena na Jadroplov i Atlantsku plovidbu sa 6,5 od malo manje od 7.000 TEU cijele flote. Kod zapremnine žita (sipkog tereta) s gotovo milijun prostornih metara prednjači Atlantska, a slijedi Lošinjska i Tankerska plovidba.