Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Ana Lovrin: Ne može doći do poništenja izbora

16.03.2011. 23:00
Ana Lovrin: Ne može doći do poništenja izbora


Pred vladajućom većinom je izbor: donijeti sada Zakon o izbornim jedinicama i time postupiti suprotno dosadašnjoj dobroj parlamentarnoj praksi, kako to kvalificira Ustavni sud ili izbore provesti po aktualnom Zakonu čime će oni biti nesuglasni Ustavu


GONG je krajem prošlog tjedna objavio simulaciju broja birača po izbornim jedinicama nakon pribrajanja birača pripadnika nacionalnih manjina koji se, temeljem izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, iz dosadašnje XII. izborne jedinice raspoređuju po izbornim jedinicama od prve do desete. Prema GONG-ovoj simulaciji IX. izborna jedinica, koja uz Zadarsku obuhvaća Ličko-senjsku i Šibensko-kninsku županiju te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije, imala bi 477.494 birača, pri čemu bi broj birača u odnosu na prosječan broj birača u izbornim jedinicama bio za 14,9 posto veći.
GONG-ova simulacija broja birača reakcija je na činjenicu da Hrvatski sabor nije postupio u skladu s Izvješćem Ustavnog suda o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama. Ustavni sud je u prosincu prošle godine upozorio Hrvatski sabor na „nezakonito odstupanje u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama”  podsjećajući kako Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje kako se „broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od 5%”. Ustavni sud u ovom izvješću je Hrvatskom saboru „ukazao na nužnost neodložnih izmjena, odnosno dopuna Zakona o izbornim jedinicama”.
Rok za neodložne izmjene istekao je 11. ožujka, to jest godinu dana od najkasnijeg mogućeg datuma održavanja redovitih parlamentarnih izbora, s obzirom da se prema Ustavnom zakonu za provedbu Ustava „zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor donose najkasnije godinu dana prije održavanja redovitih izbora za zastupnike Hrvatskog sabora”.
Lovrin: Podizanje tenzija
– O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po izbornim jedinicama, o kojoj ovisi jednakost težine biračkog glasa, ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kada bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti, napominje se u izvješću Ustavnog suda od 8. prosinca prošle godine.
Ustavni sud je u Izvješću Hrvatskom saboru o primjeni članka 5. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske ustvrdio kako Zakon o izbornim jedinicama, bez obzira, mijenja li se ili se donosi novi potpada u korpus “zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor”.
– Ustavni sud istodobno izražava mišljenje da na dosadašnjoj dobroj parlamentarnoj praksi, koja se sastoji u suzdržanosti Hrvatskog sabora da i poslije navedenog roka donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo, treba ustrajati. Takva parlamentarna praksa jača stabilnost izbornog prava i unapređuje demokratsko okružje izbornih procesa, navodi se u Izvješću.
Pred vladajućom većinom je izbor; donijeti sada Zakon o izbornim jedinicama i time postupiti suprotno dosadašnjoj dobroj parlamentarnoj praksi, kako to kvalificira Ustavni sud ili izbore provesti po aktualnom Zakonu čime će oni biti nesuglasni Ustavu.
Posljednjih dana u javnosti se kalkulira s mogućnošću poništenja izbora ukoliko ne dođe do izmjena Zakona o izbornim jedinicama, ali i s mogućnošću donošenja takozvanih tehničkih izmjena u Zakonu o izbornim jedinicama pri čemu se, navodno, ne bi išlo na promjenu broja jedinica, već samo u onoliko prekrajanje koliko je potrebno da bi broj birača u svakoj pojedinoj bio unutar dopuštene oscilacije od 5 posto. Kada je riječ o tom hoće li izmjena biti ili ne, članica saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Ana Lovrin (HDZ) je oprezna.
– Za sada nemamo nikakvih službenih informacija o tome. Postoji dvojba oko toga odnosi li se odredba o nemijenjanju izbornih zakona u izbornoj godini na sve zakone koji se tiču izbora, odnosno do kuda ta odredba ide, kazala je Lovrin.
Lovrin istodobno odbacuje mogućnost poništenja izbora u IX. izbornoj jedinici temeljem prigovora o nejednakoj težini biračkog glasa, to jest zbog toga što će, ostane li Zakon nepromijenjen, po simulaciji GONG-a, ovo biti jedinica s  najvećim prekomjernim brojem birača.
– Zbog toga ne može doći do poništenja izbora, a sasvim sigurno ne temeljem pojedinačnog prigovora. Izbori se provode po zakonu i konstatacije da bi moglo doći do poništenja služe samo da bi se podizale tenzije, navodi Lovrin dodajući kako ni najmanje nije moguće da bi se izbori poništili u primjerice IX. izbornoj jedinici, jer nesrazmjer u broju glasova potrebnih za jedan mandat u ovoj jedinici u odnosu na, primjerice, prvu izbornu jedinicu vrijedi i u slučaju prve jedinice u odnosu na IX. pa bi se teorijski moglo govoriti o poništenju izbora u cijeloj Hrvatskoj. Lovrin to, međutim, ocjenjuje nerealnim, s obzirom na to da se izbori mogu provesti samo po zakonima važećim u trenutku izbora.
Antičević Marinović: Ustavni sud zakasnio
U ocjeni da se sazivu parlamenta čiji bi izbor bio nesuglasan Ustavu zapravo ne može se dogoditi ništa, ne bez oštre kritike, slaže se i saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP).
– To vjerojatno ovisi o tome tko su izborni pobjednici, jer kako to nije bilo upitno kada smo upozoravali na to da je nabujao broj glasača u IX. izbornoj jedinici? Nitko nije reagirao, DIP je šutio, Ustavni sud je šutio. Dva izvješća Ustavnog suda od 8. prosinca su, prije svega, zakašnjela, i za primijetiti je da izazivaju različite dvojbe i tumačenja, tako da vladajući praktički mogu raditi što hoće, a da se opet pozivaju na Ustavni sud. Odluke Ustavnog suda, pa i izvješća moraju biti savršeno jasna i najprosječnijem građaninu, a da ova izvješća pročita pet pravnika ne bi im točno bilo jasno što se može, a što ne može raditi u izbornoj godini. Što se zakašnjelosti tiče, zadnjih nekoliko izbora također su se odvijali u uvjetima nejednakosti težine mandata. Ustavni sud nije reagirao, a u međuvremenu buja biračko tijelo, pogotovo u IX. i X. izbornoj jedinici. Porazno je ono što je vidljivo iz samog izvješća Ustavnog suda u kojem se navodi da je Ustavni sud zatražio podatke o popisu birača od Ministarstva uprave koje im je odgovorilo kako oni s podatkom koliko ima birača ne raspolažu, što je katastrofa za jednu državu na pragu Europske unije. Inzistiramo na tome da znamo koliko ima birača, odnosno koliko imam lažnih prebivališta. S tim se treba obračunati, ali vladajući, kojima je to očito zadnje utočište, se s tim ne žele pozabaviti, jer upravo tako buja njihova biračka mašinerija. Kako drukčije objasniti njihove riječi da se rezultati popisa stanovništva neće uparivati s popisima birača, kazala je Antičević Marinović.
Uostalom, i sadašnji saziv Hrvatskog sabora izabran je uz nejednaku težinu glasa u izbornoj jedinicama koja premašuje zakonom dopuštenih 5 posto. Na izborima 2007. je odstupanje u broju birača između IV. izborne jedinice s najmanjim brojem birača i IX. izborne jedinice s najvećim brojem birača iznosilo 21,8%.