Boravištem protiv glasova iz dijaspore

Ideja je da hrvatski državljani mogu birati između tri statusa boravišta: trajno, privremeno, i dodijeljeno; oni s dodijeljenim neće moći glasati na lokalnim izborima

Vlada do lokalnih izbora u proljeće iduće godine mora riješiti problem popisa birača, kojih je na prošlim izborima bilo upisano skoro 500.000 više nego stanovnika Hrvatske. Pitanje je politički osjetljivo, ali čini se da je nađeno elegantno rješenje: s obzirom na to da hrvatski Ustav i ne poznaje pojam prebivališta, koji je sporan kod tumačenja popisa birača, razmišlja se o potpuno novoj nomenklaturi, i uvođenju pojma boravišta s tri različite kategorije, a jedna od njih onemogućila bi pripadnicima dijaspore da ubuduće na lokalnim izborima samo tako prelaze granicu i ostvaruju biračko pravo, glasajući uglavnom za – HDZ.
Prema modelu na kojem zajednički rade Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo uprave, i koji će do Sabora vjerojatno stići do ljeta, pravo za sudjelovanje na idućim lokalnim izborima određivalo bi se sukladno prijavi boravišta, a ne prebivališta.
– Ideja je da hrvatski državljani dobiju mogućnost za tri moguća statusa boravišta: trajno, privremeno, i dodijeljeno. Osobe s tzv. dodijeljenim boravištem ne bi imale pravo glasati na lokalnim izborima u Hrvatskoj – kaže naš izvor u Vladi, potvrđujući ove najave.
Vlada će se u predlaganju takvog novog rješenja pozvati na Ustav, u kojem ne postoji termin prebivalište, već isključivo boravište, ali i na odluku Ustavnog suda iz 2000. godine prema kojoj se također termin prebivalište tumači na način koji je u biti suprotan dosad važećem Zakonu o prebivalištu i boravištu građana.
Prebivalište u vikendici
Ovaj birokratski jezik treba prevesti, a poenta je u tome da bi se problem birača s prebivalištem u dijaspori time brzopotezno riješio – osobama koje samo temeljem nekih od potrebnih uvjeta iz zakona borave u Hrvatskoj, a pravo glasa stječu na temelju biračkog prava kao dijaspora, zapravo bi se jednostavno onemogućilo da izađu na lokalne izbore u Hrvatskoj, i ostalo bi im samo pravo da kao pripadnici dijaspore na parlamentarnim izborima glasaju za svoju listu za Hrvate izvan domovine. Problem dijaspore i popisa birača u širem smislu tako bi se konačno riješio drugim, naknadnim zakonskim prijedlozima, najkasnije do narednih izbora za Sabor 2015. godine.
Sada se predlaže da se uz trajno boravište, dakle mjesto gdje građanin ostvaruje svoje životne interese – ekonomske, socijalne, obiteljske – te uz privremeno boravište, dakle ono mjesto na kojem se građanin zatekne zbog promjene mjesta rada ili studija ili zbog višemjesečnog liječenja i slično, uvede i novi pojam – dodijeljeno boravište. Ono bi se odnosilo na one građane koji status boravišta stječu temeljem prebivališta svog bračnog druga, roditelja, upisa u matičnu knjigu rođenih, ili knjigu državljana, i ni po čemu drugome im se ne može utvrditi status.
Prema tumačenjima iz Vlade, svrha novog zakona trebalo bi biti evidentiranje hrvatskih državljana na području Hrvatske.
– U inozemstvu postoje hrvatski državljani koji po sadašnjim zakonima imaju prebivalište u Hrvatskoj, temeljem činjenica da raspolažu kućama, vikendicama, nekretninama, uredno dolaze u Hrvatsku u vrijeme blagdana ili godišnjih odmora, plaćaju poreze i doprinose državi. U inozemstvu su i državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a koji od države ostvaruju različita prava, to su u pravilu novoprimljeni državljani od 1991. godine, a koji su prijavljivali prebivalištima gdje su imali vikendice. Međutim, činjenica je da oni ne konzumiraju svoje prijavljeno prebivalište niti dana u godini, osim u vrijeme godišnjih odmora i u vrijeme izbora. Sada ćemo evidentirati stvarno življenje u određenom mjestu, kao i ostvarivanje životnih interesa u mjestima privremenog boravišta, ali svima ostalima nadležna tijela, dakle MUP, određivat će dodijeljeno prebivalište. Ono neće omogućiti pravo glasa na lokalnim izborima, kaže naš izvor u Vladi.
Odlučivanje o sudbini
Svi koji imaju trajno boravište u jednom mjestu, dakle u istom mjestu i rade i žive, automatizmom će dobiti novo trajno boravište, ostali će imati tri mjeseca vremena da u MUP-u prijave privremeno boravište, primjerice ako im je adresa u Rijeci, a rade ili studiraju u Zagrebu. Za sve ostale, država će provjeriti njihov status – na HZZO-u, po odabranom liječniku, po evidenciji Zavoda za zapošljavanje, odnosno po radnoj knjižici…
– Itekako se može svakome ući u trag i evidentirati stvarno življenje. U tome će nam pomoći i OIB koji, iako nije u punoj mjeri zaživio, jest u dovoljnoj mjeri koristan za ovakvo uvođenje reda jer ipak objedinjuje razne baze podataka. Jednostavna IT aplikacija u sekundi omogućuje provjeru, govore u nadležnim ministarstvima.
Činjenica je da će policija dobivati ovlast provjere vjerodostojnosti podataka na terenu.
– Temeljem provjere drugih baza podataka, osim samog boravišta, dodjeljivat će se status dodijeljenog boravišta. I takve osobe više neće imati i pravo izlaska na lokalne izbore, kažu u Vladi.
Kako je poznato, Hrvatska danas ima skoro pola milijuna birača više nego stanovnika, i nesređeni popis birača bio je godinama sredstvo političke manipulacije u doba HDZ-a. Ministri Arsen Bauk i Ranko Ostojić najavili su rješavanje ovog pitanja kao jedno od najvažnijih na početku svog mandata, a spomenuti prijedlog mogao bi prilično elegantno riješiti problem, kako bi se lokalni izbori već održali u novom redu i poretku.
Zapravo se ne bi diralo ni u postojeći popis birača, ni u popis stanovništva, jednostavno bi se uvela nova kategorija dodijeljenog boravišta, koja bi iz izbornog procesa u samoj Hrvatskoj otklonila sve one koji realno nemaju nikakvo pravo da odlučuju o sudbini lokalnih vlasti u Hrvatskoj.

KAZNA ZA NEPRIJAVLJENE PODSTANARE

Među ostalim, time će se uvesti red i u crno tržište iznajmljivanja stanova, gdje će kazne za neprijavljivanje podstanara iznositi od 5.000 do 15.000 kuna, a novost je i da će problematičan boravak fizičkih osoba na nevjerodostojnim adresama moći prijavljivati ubuduće i – fizičke osobe. Dakle, u prijevodu, susjedi ili osobe koje polažu pravo na neku nekretninu.