Zadar ima povlašteni položaj u vezama Hrvatske i Francuske

Ni Zadar nije slučajno mjesto obilježavanja veza između Hrvatske i Francuske. On u tom pogledu ima, dapače, povlašteni položaj još od svoje najranije prošlosti, kazao je Ćosić

Zadarski se ogranak Matice hrvatske predavanjem dr. sc. Vjekoslava Ćosića uključio u obilježavanje 22. “Dana hrvatskog jezika” koji se od 1990. godine obilježavaju svake godine tijekom ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Predavanje na temu “Francuski izvori dr. Jakova Čuke” održano je pred punom dvoranom zadarskog ogranka Matice.
Pseudonim Jakša Čedomil
Na početku večeri Božidar Šimunić, predsjednik Ogranka, slušatelje je upoznao s događajima važnim za hrvatski jezik koji su se dogodili u godinu dana od prošle proslave “Dana hrvatskog jezika” kao i s pitanjima koja su se oko položaja hrvatskog jezika u tom razdeblju nametnula.
Prof. dr. sc. Vjekoslav Ćosić profesor je Odjela za francuske i iberoromanske studije Sveučilišta u Zadru, gdje je predavao na Odsjeku za francuski jezik i književnost. Autor je više knjiga, niza znanstvenih i stručnih radova, sudionik brojnih znanstvenih skupova i kongresa, te dobitnik nekoliko nagrada za znanstveni rad.
– Osim “Dana hrvatskog jezika” povod su ovom mom predavanju i Dani frankofonije koji se također obilježavaju u ožujku. Dr. Jakov Čuka rodio se u Zaglavu na Dugom otoku 1868. godine. Poznat je po pseudonimu Jakša Čedomil kojeg je koristio od 1887. do 1903. godine. Smatra se osnivačem moderne hrvatske književne kritike u koju je uveo mjerila iz francuske književnosti i književne kritike. U Rimu je doktorirao kanonsko pravo, a u Zadru je bio kapelan u crkvi sv. Šime te, kasnije, kancelar u nadbiskupskoj kuriji. Pisati je počeo već 1887. godine kada piše svoje prve priloge u Narodnom listu, kazao je u prvom dijelu svog izlaganja profesor Ćosić i nastavio:
– Dr. Jakov Čuka jedna je od mnogih, ali ne i dovoljno brojnih, veza između hrvatskog i francuskog jezika, između hrvatske i francuske kulture. Ovim ćemo predavanjem pokazati koje je mjesto francuskih izvora i uzora ovog osnivača moderne hrvatske književne kritike. Ni Zadar nije slučajno mjesto obilježavanja veza između Hrvatske i Francuske. On u tom pogledu ima, dapače, povlašteni položaj još od svoje najranije prošlosti.
Benković studirao na Sorbonnei
Potom je Ćosić nabrojao veze hrvatske i francuske kulture, osobito se usredotočivši na Zadar. Počeo je s biskupom Donatom za kojeg je kazao kako je bio opunomoćeni pregovarač između bizantskog cara i Karla Velikog. Nastavio je s Anžuvincima i, kako je naglasio, veleizdajom Ladislava Napuljskog. Potom je spomenuo Benka Benkovića koji je studirao na Sorbonnei, francusku upravu u Dalmaciji od 1806. do 1813. godine i Kraglski Dalmatin, te bratimljenje Zadra i grada Roman-sur-Isere.
Dao je kraći životopis dr. Jakova Čuke, od njegovog školovanja, preko boravka u Zavodu sv. Jeronima, do službi koje je obavljao u Nadbiskupiji. Od Čukinih francuskih izvora Ćosić je naglasio Boileaua, Sainte-Beuvea, Tainea, Brandesa, Brunetiera, Voguuea, Fagueta i Lemaitrea. Najzad je dao pregled relevantnih radova spomenivši među njima “Neke književne nevolje i kritika”, “Hipolit Taine”, “Parnasijanci i Fr. Coppee”, “Amo tamo po francuskoj književnosti”, “Individualizam u književnosti”, “Discours de combat” i “Novije pjesništvo u Francuskoj”.