Martin Baričević proizveo - Tulu!

Slika korisnika admin

Zove se Tulo, a podoznaka mu je "pjenušac od meda". Proizveo ga je Martin Baričević, aktualni načelnik Općine Jasenice, i prvi je to hrvatski pjenušac od meda registrira, prijavljen i - na tržištu.

Rodno mu je mjesto i podrijetlo Velebit - Gornja Bukva nad 1.000 metara nadmorske visine, u rezervatu biosfere pod UNESCO-om, odakle stiže med. Voda je naravno jednako tako dobra velebitska. Fermentacija se odradi u Maslenici. Punjenje i seknudarna fermentacija u Sloveniji, Beloj Krajini uz granicu s Hrvatskom. Potom se vraća k nama.

- Tulo je naš lokalni naziv za Tulove grede, u blizini kojih pravim med, kaže Baričević.

Što je potrebno za napraviti "šampanjac" od meda, a kojeg eto ne smijemo zvati šamapanjac, nego pjenušac?

- Med, voda i gljivice. Kao i u vinu, fermentacijom se šećer pretvara u alkohol. Med ima jaka antibakterijska svojstva, uz niz svojih drugih zdravstvenih vrijednosti - pa teže fermentira. Zato se voda zagrije, ali samo do 40 stupnjeva, da med ne izgubi svoja vrijedna zdravstvena svojstva. Doda se po prilici jedna trećina meda, iako nije svaki med isti, nema jednake količine šećera, pa to može varirati, kazuje nam Baričević i pokazuje inoks bačve u kojima vrije. I da, za one koji misle da mora biti - slatko. Fermentacijom se kao i od vina može dobiti suho, polusuho ili poluslatko vino, medovina.

- Preci su mi bili pčelari, kao i mnogi na Velebitu, dok nije došao Domovinski rat i to prekinuo. Kad sam odlučio vratiti se, sjetio sam se proizvodnje madovine u domaćoj radinosti, što smo zvali šerbet. Med i voda u kanti bi se stavili uz peć čekalo se koji mjesec i pol da fermentira. Danas se to isto radi, ali ubrzano uz kupljene gljivice. No proces je puno usporeniji, nego kod vina od grožđa. Time se dakle dobije medno vino. Za šampanjac ide se sa sekunadarnom fermentacijom, dakle - mjehurićima, što bismo rekli laički. Sad proizvodim i medovinu i pjenušac od meda.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno