Pričali smo s liječnicima i farmakolozima: ‘Rizik od tromboembolije raste i zbog nekretanja. Ovakvi se slučajevi mogu očekivati

Strah od tromboembolije koja je zabilježena u više slučajeva u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Norveškoj nakon cijepljenja cjepivom AstraZenece, zapravo nema utemeljenja u brojkama. Statistika je neumitna, a kaže da je u općoj populaciji incidencija tromboembolijskih događaja od 30 do 180 na 100.000 stanovnika. Tromboze ili poremećaji zgrušavanja krvi su vrlo česte kod oboljelih od COVID-19, no javljaju se i kod osoba koje mnogo sjede, pušača, pretilih, kod ljudi na masnoj prehrani…
– Tromboembolijski incident jedan je od najčešćih uzroka vaskularnih incidenata uopće. Uzrok mu može biti imobilnost, nepokretnost osobe, frakture, prijelomi… Rizik se povećava s dobi, pa su tromboembolije češće u starijoj populaciji, ali i u ljudi s povećanom tjelesnom masom. Rizik je veći i kod nekih bolesti, posebno malignih, i u ženskoj populaciji. Kod mladih žena rizik mogu povećati kontraceptivi, trudnoća, a kod žena u menopauzi hormonska nadomjesna terapija… – nabraja sve okolnosti nastanka tromboembolijskih slučajeva dr. Svjetlana Šupe, neurologinja Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti KBC-a Zagreb. Riječ je, smatra, o bolesti čija je učestalost značajno veća od broja slučajeva zbog kojih se posljednjih dana Europa digla na noge, a dvadesetak država obustavilo cijepljenje AstraZenecinim cjepivom.

I COVID-19 oštećuje žile
Tromboemboliji, ističe dr. Šupe, pridonosi i sjedilački način života. »To je definitivno rizični faktor za duboku vensku trombozu ekstremiteta, a to opet povećava rizik i za plućne embolije koje mogu završiti fatalno. U ovom lockdownu, izolacijama, samoizolacijama, svi više sjedimo, a ako čovjek bar malo ne uloži u svoju tjelesnu aktivnost, u riziku je od takvih poremećaja«, upozorava ova liječnica, uvjerena da se cjepiva protiv COVID-19 ne treba bojati.
Najnoviji članak objavljen u New England Journal of Medicine govori da je incidencija tromboembolijskih događaja povezana s cjepivom manja u odnosu na opću populaciju. U Velikoj Britaniji cijepljeno je dosad 20 milijuna ljudi. Dnevna incidencija tromboembolije u općoj je populaciji oko 165 osoba, što znači da će, neovisno o cijepljenju, 165 ljudi svaki dan dobiti neki od tromboembolijskih incidenata, moždani udar, plućnu emboliju…
– Moglo se očekivati da će biti takvih slučajeva među cijepljenima, ako se uračuna rizik opće populacije. Od 20 milijuna cijepljenih, njih oko 15.000 može imati neki tromboembolijski incident, navodi dr. Šupe, a zabilježeno je 37 slučajeva za koje se ne zna radi li se o uzročno-posljedičnoj vezi ili koincidenciji, zaključuje.
– Teško je govoriti o direktnoj poveznici, ali s dužnim oprezom ne možemo je ni isključiti. U medicini znamo da sve što ima neku učinkovitost, može nositi i rizik, podsjeća.
I COVID-19 povećava rizik od moždanog udara: do 8,5 posto oboljelih u riziku je od moždanog udara, i to najviše oni hospitalizirani, s težim oblikom bolesti, dok je kod srednje teških incidencija od jedan do tri posto. Infekcija koronavirusom, tumači dr. Šupe, povećava rizik zgrušnjavanja krvi, do čega dolazi zbog oštećenja stijenki krvnih žila i plućnog parenhima. Nije to, kaže, specifičnost COVID-19, jer i gripa nosi povećani rizik od moždanog udara. »Ali kod COVID-19 rizik je sedam puta veći u odnosu na gripu«, ističe dr. Šupe.

U fokusu javnosti
I druga cjepiva i lijekovi prolaze slične probleme, ali nemaju ovako široku primjenu i nisu u ovakvom fokusu svjetske javnosti.
Cjepiva su prije nekoliko desetljeća imala puno više nuspojava nego danas, zbog tehnologije i načina proizvodnje koji su danas puno pročišćeniji, podsjeća farmakolog prof. dr. Dinko Vitezić. Zbog dostupnosti informacija ljudi su danas puno senzibiliziraniji u tom području, pa se tako kod cjepiva protiv koronavirusa prijavljuje daleko više nuspojava od prosjeka.
– Sve je to razumljivo u ovoj fazi. Cjepivo je dobilo uvjetno odobrenje zbog ubrzane procedure, sada se potiče praćenje nuspojava i ljudi ih spontano prijavljuju u velikoj mjeri. Kad padne interes za ovo cjepivo, neće se više prijavljivati bol u ruci ili mala temperatura, kao što to kod cijepljenja protiv gripe nitko ne prijavljuje, veli Vitezić.
Jesu li doista tromboembolijski slučajevi izazvani ovim cjepivom trebalo bi se, kaže, pouzdano znati u četvrtak, jer EMA raspolaže detaljima o svakom pojedinačnom slučaju. Na temelju obdukcije ili drugih podataka znat će se je li tu bilo nekih identičnih okolnosti koje su mogle dovesti do toga. Ako se veza utvrdi, istraga će se produbiti i zajedno s WHO-om donijeti sud o eventualnom povlačenju cjepiva. U dobrobit ovog cjepiva on međutim uopće ne sumnja, jer u Hrvatskoj je, podsjeća, od COVID-19 umrlo više od 5.000 ljudi, a od cijepljenja nitko. U okolnostima pandemije koju može prekinuti jedino djelotvorno cjepivo uopće ne dvoji u potrebu cijepljenja stanovništva svim cjepivima koja su dokazano djelotvorna, a ako se među milijun ljudi nađu jedan ili dva koji će imati neke nuspojave, zaključuje, to je rizik života.

Šupe: Stres povećava rizik, a sada smo usred globalnog stresa
Iako se čini nemogućim da moždani udar bez razloga dobije osoba mlađa od 50 godina bez prethodnih bolesti, kao što se to dogodilo zdravstvenoj radnici u Norveškoj koja je preminula nedugo nakon cijepljenja AstraZenecom, neurologinja dr. Svjetlana Šupe ističe da se takvi slučajevi događaju.
– Naravno da je to moguće. Postoji čitav niz rizika, osobito kod mlađih, od napuknuća stijenki krvnih žila, do rupice u srcu ili određenih genetskih čimbenika. I kontracepcija je mogući rizik, posebno kod mlađih žena, a u menopauzi hormonska nadomjesna terapija također povećava rizik razvoja moždanog udara. Osim toga, stresan način života, a mi smo sada usred globalnog stresa, nose povećani rizik za bolesti.
Tek ćemo u post-covid fazi vidjeti što nas sve čeka, zaključuje Šupe.