Otvoreni teški sukobi Josipovića i Vlade

Dok god je predsjednik države predstavnik jednog, a Vlada drugog svjetonazora, nužno je da će se događati nesuglasice
Vlada i bivši predsjednik Stjepan Mesić imali su relativno često nesuglasice kad je riječ o vođenju vanjske politike, a po svemu sudeći ni odnos novog predsjednika Ive Josipovića s aktualnom Vladom neće biti imun na razilaženja. Trenutni sukob nastao zbog Josipovićeva govora pred parlamentom BiH te nedavno nesuglasje oko rješavanja tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom ukazuju da bi glavni kamen spoticanja između Josipovića i HDZ-ove Vlade mogao biti odnos prema regiji. I to ne u strateškom smislu, jer će se obje strane složiti oko glavne postavke – da je budućnost svih zemalja regije u euroatlantskim integracijama – već kad posrijedi budu konkretni potezi.
Mladen Staničić s Instituta za međunarodne odnose slaže se da bi se upravo na regiji mogle vidjeti razlike između Banskih dvora i Pantovčaka te napominje da se radi o “dva načina gledanja na hrvatsku vanjsku politiku i na položaj Hrvatske u regiji”.
– HDZ ima stranačku, hadezeovsku vanjsku politiku, a predsjednik Republike ne mora misliti na stranačku politiku, nego se brinuti o hrvatskoj vanjskoj politici, istaknuo je Staničić koji te razlike uspoređuje s razlikama između guvernera središnje banke i ministra financija.
Izvor nesuglasica između bivšeg predsjednika i Vlade često je bila sklonost Mesića da svijet vidi dalje od Europe i Amerike. Njegovo zalaganje da Hrvatska održi dobre odnose sa zemljama iz Pokreta nesvrstanih nije uvijek nailazilo na razumijevanje izvršne vlasti koja mu je zamjerala bliske odnose sa zemljama poput Kube. Kad je u pitanju Josipović, naš sugovornik Staničić detektira neke druge točke u kojima bi moglo doći do razilaženja Vlade i Ureda predsjednika.
– Tužba za genocid protiv Srbije svakako je jedna od tih stvari, s time što mandat za odluke o tom pitanju ima Vlada, a Ured može samo pokušati stvarati političke okolnosti koje bi mogle utjecati na Vladine odluke, ocjenjuje Staničić. Nesuglasje se već dogodilo kada se Josipović nakon susreta s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem složio da se međusobne tužbe Hrvatske i Srbije mogu riješiti izvansudskom nagodbom. Mogućnost povlačenja tužbe Vlada je odmah odbacila.
Oko hrvatskog članstva u Europskoj uniji Banski dvori i Ured predsjednika “formalno su suglasni”, kaže Staničić, koji smatra da su konkretni potezi ipak druga priča.
– Njegov potez u Sarajevu bio je u skladu s vanjskom politikom koja želi približiti Hrvatsku Europskoj uniji. To pokazuje činjenica da su SAD i EU jako dobro prihvatile taj potez, puno bolje nego Vlada, pojašnjava naš sugovornik na kakve konkretne poteze misli.
Što se tiče EU-a, do trvenja bi moglo doći i ako Hrvatska zakasni sa završetkom pregovora jer u tom slučaju “Josipović može reći da nije zadovoljan načinom na koji Vlada postupa, može kritizirati.”
Iako je Josipović bio protiv arbitražnog sporazuma sa Slovenijom koji je dogovorila Vlada, Staničić ne vjeruje da bi se oko toga mogao javiti problem u odnosima Banskih dvora i Pantovčaka, kao niti u pogledu sudjelovanja hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji u Afganistanu “jer obje strane shvaćaju da je u interesu Hrvatske da djeluje tamo zajedno sa SAD-om”.
– Dok god je predsjednik države predstavnik jednog, a Vlada drugog svjetonazora, nužno je da će se događati nesuglasice, a pitanje je onda političke kulture kako će se to rješavati, zaključio je Staničić.