Političari moraju naučiti da ne mogu manipulirati našim novcem

Djelovanje politike već i sad se polako mijenja; župan Stipe Zrilić je povukao ideju da se za vrlo mali novac proda stara zgrada Kazališta lutaka. Ne znam tko je izvršio pritisak, ali hvala onome tko je to uspio napraviti

Dr. med. psihijatrica Renata Sabljar-Dračevac izabrana je prošle nedjelje na dužnost predsjednice Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije s preko 61 posto glasova članova organizacije izašlih na unutarstranačke izbore. Sabljar-Dračevac je voditeljica Odjela dnevne bolnice u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, a na lokalnim izborima 2009., na kojima je bila i kandidatkinja za zamjenicu župana, osvojila je mandat vijećnice u Županijskoj skupštini. Od 2002. godine je sindikalna povjerenica Hrvatskog liječničkog sindikata, od kojeg je 2005. godine primila Diplomu za izuzetna postignuća i dugogodišnji rad. Za njom su položeni svi ispiti iz znanstvenog poslijediplomskog studija biomedicine.
* Čestitajući Vam na izboru, Vaš prethodnik Svetko Šarić rekao je i kako je Zadarska županija “teška županija”, a Županijska organizacija “teška organizacija”. Napomenuo je kako je za vrijeme njegova dva mandata ŽO iz male izrasla u srednju organizaciju i pred vas postavio stranačka očekivanja da za vašeg mandata izraste u veliku. ŽO danas ima petnaestak organizacija. Je li osnivanje stranke u svakoj preostaloj općini kroz četiri godine previsoko postavljanje letvice? Koje su Vaše ambicije za ovaj mandat?
Neshvaćena socijaldemokracija
– Slažem se s konstatacijom da je to previsoko postavljena letvice, zato što su neka područja našeg zaleđa još uvijek nedostupna našem načinu razmišljanja. Mislim da ne shvaćaju što znači socijaldemokracija, da ne shvaćaju za što se mi zaista zalažemo, nego nas doživljavaju kroz nekakve okvire, potpuno iskrivljene, namjerno iskrivljene sustavnim djelovanjem konkurencije.
* Znači li to da SDP, makar na županijskoj razini i u ruralnim sredinama, ima zadatak poraditi više na svom imidžu, da ne kažemo marketingu?
– Tako je. Moja je generalna ideja uključiti eksponirane članove manjih sredina koji su zainteresirani za rad i koji neće imati problema ako se uključe u rad SDP-a. To je moja ideja, a pokazat će se u kojoj će se mjeri ona realizirati.
* Kad se u odnos stavi željeno i moguće, koje su vaše konkretne ambicije za mandat koji je pred vama?
– Podijelila bih to u dva velika područja. Prvo područje obuhvaća rad unutar stranke, a drugo rad s udrugama čije je djelovanje na tragu socijaldemokratskih ciljeva, gdje ne vidim veliku razliku između našeg doživljaja socijaldemokracije i njihove vizije društva. Tu, naravno, pripada i rad sa simpatizerima i glasačima gdje ćemo se nastojati što više aktivirati u direktnom radu sa svakom pojedinom osobom, žiteljem naše županije. Što se stranke tiče, iako sam relativno kratko vrijeme županijska vijećnica, mislim da svim našim vijećnicima u svim lokalnim sredinama treba dati značajniju podršku i pomoć, ali i edukaciju koja im nedostaje. Ako je u pitanju metodologija koju stranka može organizirati, svakako ću se zalagati da idemo u tom smjeru. Imamo organizacije koje vrlo dobro rade i vidi se rezultat rada, ali imamo i organizacije koje su krenule pa zastale i želja mi je da Predsjedništvo aktivno participira u njihovom radu, da redovno dolazi na njihove sjednice odbora i pomaže time i samoj organizaciji, ali i promociji stranke u cjelini. Jesmo mala sredina komparirajući se sa Zagrebom, ali i naša imena nešto znače, pa kad se pojavi predsjednik, potpredsjednik ili netko iz Predsjedništva, to će sigurno značiti nešto našim kolegama.
* Kad ste spomenuli suradnju s udrugama, na koje udruge ste ciljali?
– Nama je cilj izjednačiti prava čovjeka, osobito onih koji pripadaju ugroženim kategorijama. Možemo govoriti o suradnji s čitavim spektrom udruga od onih koje, primjerice, okupljaju osobe s oštećenjima sluha pa do udruge koja se bavi zaštitom prava potrošača. Ovo proizlazi iz toga što se mi zalažemo za transparentan sustav u kojem će se svaki građanin moći požaliti, ako ga je sustav u nečem oštetio.
* Je li suradnja SDP-a s udrugama uopće realna opcija, s obzirom da se udruge u pravilu nerado povezuju s političkim strankama?
– Mislim da su udruge u teškoj poziciji, jer moraju tražiti sredstva i prostor u kojem će raditi, i povezivanje s bilo kojom stranačkom opcijom njima bi moglo, u našim okvirima, izazvati probleme. Kad govorimo o povezivanju, mislim na to da možemo zajedno odraditi neke akcije, bilo da je riječ o humanitarnim ili o edukativnim akcijama, a ono čemu će se svi naši političari morati naučiti jest da ne mogu manipulirati s našim novcem, koji je njima stavljen na raspolaganje s punim povjerenjem i za kojeg nam moraju odgovarati. Vjerujem da će se ulaskom u EU to promijeniti. Možemo reći da se djelovanje politike već i sad polako mijenja; župan Stipe Zrilić je povukao ideju da se za vrlo mali novac proda stara zgrada Kazališta lutaka. Ne znam tko je izvršio pritisak, ali hvala onome tko je to uspio napraviti.
SDP će drastično popraviti rejting
* Bili ste u HSLS-u. Zašto ste iz te stranke otišli?
– Procijenila sam da se stvari u društvu razvijaju tako da politika ulazi u sve pore funkcioniranja društva i onda sam shvatila da se moram aktivirati u političkom smjeru i dati svoj doprinos. Moja je ideja bila da će se sad tu nešto pokretati, raditi i organizirati, a kad sam došla u tu stranku nisam stekla dojam da se ide u tom smjeru i procijenila sam da su moja načela bliža načelima socijaldemokracije, nego onima HSLS-a.
* U Zadarskoj županiji i Gradu Zadru SDP je 20 godina opozicija dok, primjerice, u Gradu Zadru HDZ iz mandata u mandat ostaje na vlasti pametno birajući koalicijske partnere. Je li, po vama, SDP, svoje koalicijske partnere birao loše?
– To je, kao i na tržištu, pitanje ponude i potražnje. Mislim da su ti koalicijski partneri našli svoje interese uz HDZ, a ja sad neću ulaziti u to kakvi su interesi u pitanju. Nas nisu procijenili kao partnera koji bi mogao zadovoljiti njihove strateške ciljeve, koji god to bili. Mi nismo imali puno prostora za biranje i HNS je bio jedini logični izbor s obzirom na političku scenu u Zadru i način diobe vlasti po županijskim središtima, u Gradu Zadru i samoj Županiji.
* Jeste li ovim zapravo kazali da su dogovori u Zagrebu zapečatili zadarsku koalicijsku sudbinu?
– Pa i to, ali mislim da je velika razlika u načinu razmišljanja, strukturama i temeljnim ciljevima organizacija i lokalno, a i na državnom nivou.
* Očekuje li stranka od vas i očekujete li Vi od sebe, pobjedu na sljedećim lokalnim izborima?
– S obzirom na iskustvo iz kampanje pred posljednje lokalne izbore, mislim da bi bilo čudo da uspijemo apsolutno pobijediti, ali ja osobno očekujem, a stranka vjerojatno ima neka svoja očekivanja, da će se drastično popraviti rejting. Možda ne onako kako je to pokazao drugi krug predsjedničkih izbora, jer tamo ipak birate između dvije opcije, ali da će ići u onom smjeru koji se vidio u prvom krugu gdje se pokazao daleko veći interes za naše ciljeve, za socijaldemokraciju koja nam je u ovom društvu potrebna.
* Otkad je Darinko Kosor stupio na čelo HSLS-a kalkulira se o okretanju ove stranke prema SDP-u. Očekujete li da će HSLS biti SDP-ov partner?
– Ja se toplo nadam. Naravno, to će ovisiti i o njihovim čelnim ljudima, o njihovim razmišljanjima i na državnom i na lokalnom nivou, to jest o tome hoćemo li im biti strateški zanimljiv partner.
* Procjenjujete li da je nakon uspjeha na predsjedničkim izborima, SDP u svoju korist preokrenuo snagu koalicijskog magnetizma i da može dobiti natrag neke od nekadašnjih partnera, pa i HSU kao novog partera?
– Na tome još treba raditi. Predsjednički izbori su puno pokazali, ali ti su izbori složeni malo drukčije i cijela je Hrvatska jedna izborna jedinica. Zato ti izbori pokazuju opće stanje u društvu. Izborne jedinice za lokalne i parlamentarne izbore su složene onako kako je odgovaralo određenim interesnim skupinama.
“Prvomajski” prosvjedi su važni
* Tijekom programa posvećenog radničkim pokretima na nedavno održanim „Danima sociologije” ponovljena je teza o tome kako su sindikati u Hrvatskoj sustavno rušeni osnivanjem satelitskih sindikata s jedne strane i stvaranjem javne percepcije u kojoj se sindikalizam predstavlja kao socijalistički relikt. Biste li se, s obzirom na Vaše iskustvo u Sindikatu, složili s takvom ocjenom?
– Hrvatski liječnički sindikat je specifičan, budući da se radi o strukovnom sindikatu, ali mislim da je sindikalna scena namjerno podijeljena, kao što su podijeljene udruge branitelja, jer kad imate više manjih sindikata lakše ćete se s nekim dogovoriti. Ja sam diplomirala 1993. i nemam ideju kako je bilo raditi u socijalizmu, ali sindikate se nekako doživljavalo kao alternativnu scenu Socijalističke partije i koja je služila za dijeljenje svinjskih polovica i organizaciju susreta, što je dobro, ali kao jedna aktivnost, a zadatak sindikata je postizanje prava za radnike. Mene strašno boli situacija u kojoj se danas nalaze mlade obitelji. Ljudi završavaju fakultete, a ne mogu naći posao u struci, nego im se nude trgovine u kojima mogu raditi i po 12 sati, a ne dobiti plaćen prekovremeni rad. Nije toliko ni bitno koji će dan u tjednu biti slobodan, o čemu se mnogo raspravljalo, ali moramo imati pravila, i postići to da ljudi koji rade budu srednji sloj, a ne na rubu egzistencije i da ne mogu razmišljali o rješavanju stambenog pitanja, nego ovise o kapitalu kojeg su njihovi roditelji stekli u neka druga vremena. Mislim da je j najveći problem našeg društva što rad nije vrednovan i što je nestalo područje na kojem možemo raditi. Ne mora to biti teška industrija, ima i sofisticiranije proizvodnje koje mogu dati radna mjesta i školovanim i manje školovanim ljudima. Turizam je prekrasna grana, ali koliko ćete živjeti od onog što zaraditi za dva, tri mjeseca?
* Što će SDP u Zadru raditi 1. svibnja?
– Još uvijek ne znamo hoće li se 1. svibnja organizirati prosvjedi i iz tog razlog još nismo donijeli odluku. Prilagodit ćemo se tome. Ne bismo željeli na sebe skretati pažnju, jer mi zaista podržavamo te prosvjede i smatramo da su oni važni.
Pravo na zdravlje – smisao države
* Afere u zdravstvu česte su i raznolike, a nerijetke i pritužbe na nedostatak etike u postupanju liječnika u, primjerice „Potrošačkom kodu”. Koliko je, prema vašem mišljenju, narušeno povjerenje pacijenta u liječničku etiku i bi li, ako je to uopće moguće, kao u i slučaju razvrstavanja pravih branitelja od profitera, bilo potrebno provesti nekakvo razvrstavanje elitnih liječnika od onih kojima je pacijent prilika za profit?
– Mislim da je potrebno napraviti razliku između privatnog i društvenog sektora, i ova podjela nije tako loša, iako se nekim kolegama ne sviđa jer su investirali u ordinacije. Veliki je problem to što je zdravstvo na margini, a odnos pacijenta i liječnika od prije 30 godina se strašno promijenio. Nekad je postojalo apsolutno povjerenje pacijenta, a danas pacijenti često traže drugo mišljenje, i to je dobro, jer više ljudi više zna.
* Ne ulazeći u povjerenje u stručnost liječnika, smatrate li da će jasnije povlačenje granice između privatnog i javnog zdravstva vratiti povjerenje pacijenta u liječnike?
– Ja vjerujem da bi to moglo pomoći, ali to je uvijek individualno, jer ako ste jednom izgubili povjerenje, uvijek ćete ići sa strahom i predrasudom i nećete više moći ući u taj zahtjevan odnos bez tog opterećenja.
* Nakon što je u SAD-u „prošla” Obamina zdravstvena reforma, mogu se čuti sve glasnija mišljenja da Hrvatska griješi usmjeravajući zdravstvo prema većem stupnju privatizacije. Trebamo li se takve privatizacije bojati i može li u suprotnom hrvatsko zdravstvo opstati?
 – Pravo na zdravlje je temeljno ljudsko pravo i ukidanjem tog prava ljude se stavlja u vrlo nepovoljnu poziciji u kojoj bolestan čovjek postaje mrtav čovjek, ako nema novca za liječenje. Ali zašto smo se udružili u državu? Upravo zbog toga da nas netko njeguje kada sami ne možemo. Napredak svakog društva, počevši od plemenskih zajednica, je oduvijek počivao na solidarnosti bogatih prema siromašnima, zdravih prema bolesnima.
* Ukoliko pacijent na neki specijalistički pregled u javnozdravstvenoj ustanovi čeka više mjeseci, nije li to kršenje prava na zdravlje?
– Problem je kompleksa zbog ograničenih kapaciteta same tehnologije, kad se radi o, primjerice, magnetskoj rezonanciji ili nekog drugom aparatu. Problem je i u tome koliko sati čovjek može raditi na određenom aparatu. Današnjem zdravstvenom sustavu ozbiljno nedostaju liječnici. Sve je manje mladih zainteresirano za studij medicine i problem nedostatka liječničkog kadra u budućnosti će biti još značajniji, a time će opasti i kvaliteta rada. Unutar struke se pokušalo ići prema smanjivanju nepotrebnih pregleda, a s druge strane imate percepciju pacijenta koji smatra da je teško bolestan i da će mu pomoći, primjerice, pregled na CT-u. A ukoliko ga bespotrebno izlažete takvom zračenju, već ste tada u sukobu s njegovim pravom na zdravlje i vjerujem da moji kolege tu moraju dosta balansirati.

 U KAPOVIĆU SAM VIDJELA POTENCIJAL

Za predsjednicu ŽO SDP-a kandidirali ste se tek u dopunskom roku nakon odmrzavanja unutarstranačkih izbora. Je li vaša kandidatura direktna posljedica toga što je u međuvremenu iz igre ispao Kristijan Kapović koji je po nekima bio favorit?
– Kristijan Kapović je napravio rezultat na ovom području i dobio već drugi mandat načelnika Općine Vir i ja sam osobno u njemu vidjela potencijal, nekoga tko bi nas mogao voditi u dobrom smjeru. Nažalost, izbori za predsjednika države su pokazali nešto drugo i doveli do toga da Kristijan Kapović iziđe iz naše stranke. Moram reći da to jest bio jedan od mojih dodatnih motiva, jer mi se činilo da je on mlad, ambiciozan čovjek koji bi mogao donijeti nove vizije.

 O SABORSKOJ KANDIDATURI ODLUČIT ĆE STRANKA

*Imate li u ovom trenutku ambiciju ulaska u Sabor?
– Takva odluka neće biti samo na meni, već na stranci. Ja ću podržati svaku odluku stranke i mislim da tu ima ljudi koji već dugo i uporno rade i koji su se iskazali u svom dugogodišnjem radu te mislim da će i kao zastupnici u Saboru imati zapaženu ulogu i da će imati što reći. Naši lokalni vijećnici vrlo ozbiljno rade i upozoravaju na probleme, ali moj je dojam da u javnosti nisu dovoljno zapaženi.
*Dakle, prihvatit ćete svaku odluku stranke pa i onu da Vas kandidira za Sabor?
– Prihvatila bih i tu odluku stranke, ali to je zaista odluka stranke.