Želimir Maštrović zadarsku Brodaricu “plasira” u svijet

Zato on svakodnevno sjedi, piše, čita, prenosi tekstove, dopisuje se, upoznava nove prijatelje diljem svijeta, a osobito se bori za svoju Brodaricu, “najljepši zadarski kvart, u kojemu ima i dosta problema, ali zato što je zapostavljen i to u svakome pogledu.” Objašnjava nam kako Brodarica ima i podkvartove poput Belafuže, Mocira, Sfinge, Draženice, Maraska parka i sl.

Ima tome tri ili četiri godine da me nazvao zadarski liječnik dr. Želimir Maštrović i zamolio dopuštenje da može prenositi i moje tekstove iz Zadarskog lista na svoj blog Brodarica Zadar, a posebno ga zanimaju teme iz gradskoga predjela Brodarica. Isto je ovaj jedinstveni zadarski bloger pitao i druge novinare i glavnog urednika Zadarskog i sve do danas se na njegovim internetskim stranicama može čitati štošta o Zadru, naravno najviše o Mjesnom odboru Brodarica. Od rujna 2007. godine godine njegov blog Brodarica Zadar, na kojemu je dotad objavio 52 članka o Brodarici je ugašen, a istodobno je proradio njegov portal Zadarska Brodarica.
– Razlika je velika, jer ranije sam imao tek sobicu (blog) u zajedničkom hotelu, a sada imam cijeli svoj hotel (portal), slikovito opisuje dr. Maštrović svoj internetski medij, namijenjen mjesnoj zajednici, jedini takav u Zadru, a vjerujemo i vrlo rijedak uopće.
Dr. Želimir Maštrović je poznati zadarski fizijatar i reumatolog, prije nekoliko godina je otišao u mirovinu, ali ne miruje jer svoj stručni posao i dalje radi u privatnoj poliklinici, a svoju najnoviju ljubav “troši” doma za računalom. Pa, kako je ovaj Zadranin u ozbiljnim godinama prigrlio moderni medij, za kojega se obično smatra da je namijenjen mlađima i da ga stariji teže prihvaćaju?
– Znate, jednog sam popodneva tamo potkraj 90-ih, kao obično odmarao i slušao radio. Dvije su žene govorile kako upravo dolazi novo stoljeće i s njim će nam stići i mnoge novosti, a računalo će biti najobičnija svakodnevna potreba. Onaj tko ne bude znao raditi na računalu, bit će totalno nepismen. Što? Ja da budem nepismen? Ne, to se meni neće dogoditi, moram što prije naučiti raditi na računalu, detaljno nam objašnjava svoju odluku dr. Maštrović.
On je tada i zaista nabavio računalo, dapače, čak ga je dobio na dar, a onda je počeo sam učiti najosnovnije. Bio je toliko uporan da je većinu onoga što danas zna svladao sam, “za razliku od svoje supruge koja je čak završila tečaj, ali ne pada joj napamet da bi sjela za računalo”!
Zato on svakodnevno sjedi, piše, čita, prenosi tekstove, dopisuje se, upoznava nove prijatelje diljem svijeta, a osobito se bori za svoju Brodaricu, “najljepši zadarski kvart, u kojemu ima i dosta problema, ali zato što je zapostavljen i to u svakom pogledu.”
Objašnjava nam kako Brodarica ima i podkvartove poput Belafuže, Mocira, Sfinge, Draženice, Maraska parka i sl. Ali on odavno ukazuje i pokušava promijeniti (godinama je gradski vijećnik), odnosno vratiti Brodarici njezine povijesne prave granice, ali još nije uspio. I na njegovom portalu se može vidjeti granica ovoga trećega po veličini zadarskog kvarta, koja ide Ulicom Ivana Mažuranića i sredinom Vruljice dalje prema Meladi, čiji zapadni dio pripada Brodarici, pa potom do iza belafuškoga groblja i onda na zapad do Mocira i do uvale Draženica mala (teniski teren). Upitno je, napominje naš sugovornik, je li Marina cijela ili samo dijelom na Voštarnici ili je na Brodarici, jer i na starim razglednicama stoji da je Marina i dio oko nje na “Barkanju”. Apsurdno je također da se škola kod Marine naziva “Voštarnica”, jer ona je baš na Brodarici.
No, to je manje važno, a najvažnije je da Želimir Maštrović ima svoj cilj, a to je informacija i afirmacija Zadra općenito i osobito Brodarice. Ima čak posebnu rubriku s pozivom turistima da posjete Zadar i svoj poziv obrazlaže nizom vrijednih podataka o svome gradu. Ima mnogo informacija, ima ozbiljne rubrike s ozbiljnim i aktualnim temama, ali ima na svojim stranicama, kako navodi i razbibrige, kako bi raspoložio svoje posjetitelje. A njih ne manjka. Ima točne podatke o posjetiteljima, po danima, mjesecima, godinama.
U vremenu od 18. ožujka 2007. godine do prvoga dana ovog mjeseca portal Zadarska Brodarica imao je 65.780 posjeta. Najviše 28. kolovoza 2008. godine, čak 648 “upada”. Dnevni prosjek je od 70 do 150 posjeta. A posjećuje ga najviše Hrvata, 58.388. Osim Zadrana, najviše ih je iz Zagreba i Splita. Potom oko tisuću i pol posjeta dolazi iz BiH i Srbije, a iz SAD 831 put, iz Slovenije 755, a ostale zemlje svijeta čine ispod 200 posjeta, ali zanimljivo je da su među njima i oni iz nekih egzotičnijih zemalja, poput Kine, Australije, iz Meksika, Južne Amerike…
Na portalu uz ostalo ima pregršt lijepih slika, motiva iz Brodarice, nerijetko “uhvaćenih” motiva s balkona vlasnika na Trpimirovoj obali, ima lijepih starinskih fotografije toga predjela, a posebnu vrijednost imaju komentari posjetitelja.

 ZALJUBLJENIK U BRODARICU

Želimir Maštrović je od najranijeg djetinjstva na istoj brodaričkoj adresi. Došao je u Zadar kao dječak od pet godina s roditeljima. Njegov je otac, poznati zadarski i hrvatski povjesničar dr. Vjekoslav Maštrović dobio mjesto u Zadru 1945. godine, odakle je tijekom rata bio protjeran. Želimir se sjeća da su doputovali brodom u luku punu mina, odmah su uselili u kuću na ondašnjoj Lungo mare, a danas Obali kneza Trpimira i prva sjećanja ga vežu za plažu ispred kuće, na kojoj su bile gomile odbačenih limenki od mlijeka, koje su u more bacali engleski vojnici s brodova usidrenih ispred zadarske obale.
Od tada do danas ovaj Zadranin je zaljubljen u Brodaricu, kojoj dobro pozna svaki pedalj i koju je i na ovaj namoderniji i napraktičniji način želio približiti ostalim Zadranima, ali i mnogima u svijetu, u čemu je i uspio.