Hoće li se odvoz smeća plaćati po stvarnoj ili zamišljenoj količini?

Kako bi se na zadarskom Poluotoku moglo primijeniti načelo obračuna po volumenu. Nikako, jer tamo naprosto nema načina da se svakom stanaru dade pojedinačni spremnik, kao ni općenito u svim stambenim zgradama. Mora postojati neki djelitelj po kojem bi se određivalo koliko je koji stan proizveo otpada, kaže Ćurko

Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy ovih dana često govori o novim propisima za gospodarenje otpadom, odnosno o novim zakonima za očuvanje prirode, a među njima je i novi Zakon o otpadu, koji bi trebao biti gotov do lipnja ove godine. Najzanimljivije u prijedlogu budućega zakona jest način na koji će se ubuduće obračunavati odvoz kućnog otpada te kako će se provoditi selekcija otpada. Nova ministrica smatra da je obračun po količini najbolji i uglavnom govori da će to biti puno bolje nego što je danas a, naravno, da će takav način zaštite prirode i više koštati. Širu javnost najviše zanima način na koji će se ubuduće obračunavati računi za odvoženje komunalnog otpada, pa smo za to pitali direktora zadarske Čistoće Tomislava Ćurka, koji je ujedno i predsjednik Grupacije Čistoća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja okuplja 180 komunalnih tvrtki iz cijele Hrvatske.
Pravednost i posebni pravilnici
– Našim je korisnicima poznato da zadarska Čistoća već dvije godine primjenjuje obračunavanje odvoženja otpada po količini odnosno volumenu, što se i predlaže novim zakonom. No, kada je riječ o gradu Zadru, mi upravo tako obračunavamo u obiteljskim kućama, koje čine polovicu naših korisnika. Tamo imamo posebne spremnike od 80, 120, ili 240 litara i točno se zna koliko koje domaćinstvo proizvodi otpada. No, taj način obračuna nije moguć i u stambenim zgradama. Tamo obračunavamo prema broju članova obitelji, jer je to najrealnije, pojašnjava direktor Čistoće Ćurko dodajući kako je to doista kompleksno pitanje, koje nikad neće biti riješeno na najpravedniji način. Podsjetimo kako se nekad u Zadru obračunavalo po veličini stana, što opet nije pravedno jer, primjerice, u nekom stanu od 100 četvornih metara može živjeti jedna osoba koja će sigurno proizvesti znatno manje otpada, nego četveročlana u stanu od 50 četvornih metara. Postoji i cijeli niz drugih razloga koje nije lako utrpati u isti koš i koje će posebni pravilnici, što će slijediti nakon donošenja zakona, morati propisati što je moguće realnije. Ti podzakonski akti će se, kako se očekuje, donijeti najduže godinu dana nakon donošenja novoga zakona. Dakle, prije iduće godine ništa od primjene novoga zakona.
Neki prijedlozi iz nacrta zakona, što se već vidi, bit će teško provedivi, naročito u našim gradovima uz more, čije su gradske jezgre teško prilagodljive. Primjerice, kako bi se na zadarskom Poluotoku moglo primijeniti načelo obračuna po volumenu. Nikako, jer tamo naprosto nema načina da se svakom stanaru dade pojedinačni spremnik, kao ni općenito u svim stambenim zgradama. Mora postojati neki djelitelj, kako to naziva Ćurko, po kojem bi se određivalo koliko je koji stan proizveo otpada. Inače, direktor Čistoće smatra da je dobro što će uskoro stići novi zakon, jer je sadašnji dosta star, od 2004. godine je, dopunjavao se, a sva komunalna poduzeća su ga trebala primjenjivati od početka 2010. godine, što je zadarska Čistoća i učinila, no mnoge druge sredine u Hrvatskoj nisu.
Selektiranje otpada
Novi, budući zakon je trenutačno na javnoj raspravi, a spomenuta grupacija kojoj je na čelu Tomislav Ćurko, će se sastati 25. i 26. travnja u Istri i raspraviti prijedlog novoga zakona, pa se očekuje se da će kao struka donijeti najrealnije zaključke.
Osim načina obračuna, novi zakon će regulirati i obvezu selektiranja otpada, čime bismo se barem malo približili europskim standardima. Jedan od bitnih razloga za to je i što odvajanje otpada već tamo gdje on nastaje, na kraju čini manju količinu pravoga otpada, jer se znatan dio kućnog smeća može korisno upotrijebiti.
– U Zadru se, kako je poznato, odvaja papir kojega građani odlažu u plave kontejnere, imamo ih oko 350, pa ga godišnje prikupimo i do 600 tona. Znate da se sve uspješnije odvaja i polimer, ono što ne spada u povratnu naknadu i stigli smo do oko 220 tona godišnje. To je zapravo proces u trajanju i sve više građana ga prihvaća, otkriva Ćurko.
Podsjetimo i da se taj polimerni otpad u Zadru balira i odvozi prerađivačima. Ne više u Gračac, gdje je pogon za preradu zatvoren. Kada je riječ o selekciji otpada valja reći da se u Zadru skuplja i ponešto stakla, onoga koje nije u sustavu povratne ambalaže, poput staklenki i sličnog.
– Čistoća će nabaviti još kontejnera za staklo i staviti ih na raspolaganje građanima. Ćurko podsjeća da se nigdje ne spominje održavanje sustava, odnosno tzv. hladni pogon. Jer, postavlja se pitanje, kako riješiti naplatu odvoza otpada u turističkim mjestima, onima gdje su vikendice ili kuće za iznajmljivanje, koje se koriste samo ljeti. Kako naplatiti vlasnicima praznih kuća zimi, a kako ljeti, kada su nekoliko mjeseci pune. Naravno da ostali, domicilni stanovnici neće plaćati za vikendaše, a netko to treba platiti. Takvih pitanja ima puno i ispostavlja se da je današnji način naplate, kakav u Zadru traje već više od dvije godine, ipak najrealniji.