ANTOINETTE KAIĆ-RAK: "Mjere u domovima treba maksimalno postrožiti"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Voditeljica Ureda WHO-a u Hrvatskoj
Ono što se dogodilo u Splitu velika je lekcija. Djelatnici u domovima za starije i nemoćne trebaju se držati mjera, radi sebe i radi korisnika. Nitko ne traži krivce, ali treba se maksimalno potruditi da se starija populacija zaštiti
MATIJA HABLJAK/PIXSELL
Nema mjesta panici, ali ima oprezu - prof. dr. Antoinette Kaić-Rak

S prof. dr. Antoinette Kaić-Rak, voditeljicom Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj, razgovarali smo nakon što je WHO dao upozorenje europskim državama da u popuštanje mjera restrikcije idu postupno i vrlo oprezno, te nakon što je američki predsjednik Donald Trump uskratio financiranje toj organizaciji. Njegovu odluku hrvatska predstavnica u WHO-u prokomentirala je vrlo suzdržano:
- To je već stvar politike. SAD tu daje puno novca i pitanje financiranja je značajno, a predsjednik Trump ima neke svoje argumente. Ali mislim da je u okolnostima pandemije najbolje da svi skupe glave. Bez obzira na to hoće li pandemija završiti ovako ili onako, uvijek postoji vrijeme kad će svi raditi evaluacije, analize... Iz rezultata se uvijek može izvući neka pouka.

Ovih dana nalazimo se na prekretnici, pred odlukom o tome kada popustiti restrikcije. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da se u to ne ide prenaglo, nego vrlo postupno i oprezno?

- Cijela ova situacija s pandemijom je kao igra šaha. Naravno da su zdravlje i život ljudi najvažniji, dakle donose se restriktivne mjere s jedne strane, a s druge strane život mora ići dalje. Pitanje je funkcioniranja ekonomije i koji potez povući u koje vrijeme, a tu rješenje nije za sve jednako. Čak i unutar država, tako je bilo u Kini, Italiji, imate pokrajine gdje se neke mjere možda mogu promijeniti, ublažiti, tako da se spašava ekonomija i da život ide dalje, a da pritom ne nastanu štete po zdravlje i život ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da se to mora jako promišljeno raditi. Ljudi su sretni kad krene nabolje i onda su skloni malo se opustiti. Lijepo je vrijeme, svi bi htjeli izaći van, družiti se, ali treba biti jako oprezan.

Socijalna distanca

Neke zemlje poput Austrije ili Slovenije već popuštaju mjere. Imat ćemo prilike vidjeti njihovo iskustvo u tome, ako im rezultati budu dobri, je li to signal da i mi možemo krenuti tim putem?

- Moramo vidjeti naše vlastite epidemiološke pokazatelje. Kad se situacija stabilizira i trend bude smanjenje broja oboljelih te kad budemo sigurni da smo čvrsto s nogama na zemlji i da je to dobro vrijeme, doći će do relaksacije mjera. Austrija ima nešto veći broj stanovnika od nas, Slovenija nešto manje, vidjet ćemo kako će to kod njih ići. Ali svatko mora odlučiti za sebe, jer jedno rješenje nije za sve. Dobro iskustvo je socijalna distanca, to vrijedi za sve. Danska razmišlja o otvaranju vrtića i škola, ali negdje imate velike razrede, puno djece, a negdje je to jako malo. Sve se mora uzeti u obzir. Nadam se da će sve ići u dobrom smjeru, toliko smo se svi trudili, ne smijemo to sad potrošiti uzalud. Moramo dobro procijeniti epidemiološku situaciju i onda vidjeti koje institucije, trgovine, usluge polako otvarati. Do cjepiva se teško dolazi, to ne ide brzo i nemamo drugog izbora.

Kad budemo imali cjepivo, koliko bi populacije bilo poželjno cijepiti, koje skupine će imati prednost?

- Prvenstveno vulnerabilne skupine, ne samo starije i imunokompromitirane. Velik broj inficiranih ljudi je radno aktivna populacija, a nije samo da stariji umiru i imaju teške simptome, nažalost, događa se i da ih mladi imaju. Cijepit će se i zdravstveni djelatnici. Sve će to ovisiti o dostupnosti cjepiva. Cijepit će se koliko se god više bude moglo. Tako ćemo pomoći kolektivnom imunitetu da se bolest ne širi, a možda će se virus i eliminirati.

Razne su teorije o stvarnom broju oboljelih. Koliko je to važno znati?

- Važno je vidjeti koliki je imunitet u populaciji. Hrvatska ubrzo počinje projekt seroprevalencije koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Tražit ćemo antitijela u populaciji da vidimo koliko je ljudi bilo eksponirano, koliko ljudi ima imunitet. To je jako važno znati. Naravno da je više ljudi koji su bili u kontaktu, preboljeli su bolest ili nose virus, a da mi to ne znamo.

Na kojem će se uzorku raditi serološki testovi?

- Nisam sigurna, ali mislim da će to biti oko 1.500 osoba. To mora biti uzorak koji je statistički značajan.

Splitska lekcija

Jesmo li u domovima za starije napravili greške u koracima? Vidimo da bolest i dalje ulazi u domove.

- To se događa i u drugim državama. Mjere trebaju zaista biti maksimalno postrožene, a oni koji pružaju uslugu moraju ih se držati i radi sebe i radi korisnika. Nitko ne traži krivce, ljudi mogu unijeti virus, a da stvarno ne znaju. Ali treba se maksimalno truditi da se ta starija populacija zaštiti.

Možda bi pomogle striktne odluke, umjesto preporuka?

- Kad stavite zabrane, postavlja se pitanje ljudskih prava. A svi nekako računamo da su preporuke u interesu svih i da su ljudi pametni i odgovorni. Ovo što se dogodilo u Splitu velika je lekcija drugima da više paze i bolje se zaštite.

Hrvatska u europskim okvirima ima vrlo dobru kontrolu nad epidemijom. Jeste li zadovoljni time?

- Bilo je jako važno da smo uhvatili nultog pacijenta, da smo na vrijeme uveli restriktivne mjere, odnosno dali upozorenja ljudima i educirali ih kako se štititi. S druge strane, silno je važna transparentnost, da svi u javnom zdravstvu otvoreno komuniciraju s javnošću. Važno je sad to ne pokvariti.

Uz tako dobar početak, pretpostavljam da su manje šanse za autogol?

- To ne ovisi o ministru, to ovisi o ljudima. Ne mogu vjerovati kad čujem riječ »koronaparti«. Ljudi vode svoju djecu na druženja, ali ako ti je do nekog jako stalo, tada ćeš ga zaštititi. To je površno ponašanje, ljudi su možda saturirani, ali treba naglasiti da nema izbora i da moramo biti strpljivi. Nema mjesta panici, ali ima oprezu.

 

Testiranje u 918 austrijskih domova za starije

Svih 130.000 osoba koje rade i žive u austrijskim domovima za starije bit će testirano na novi koronavirus kako bi se u tim potencijalnim žarištima obuzdalo širenje bolesti COVID-19, rekao je ministar zdravstva Rudolf Anschober u četvrtak.
»Na tom su području najveće opasnosti«, rekao je Anschober na konferenciji za novinare objašnjavajući zašto će testovi biti provedeni u svih 918 domova za stare i nemoćne.
Tužitelji su potvrdili u četvrtak da se istražuje slučaj ubojstva iz nehaja u staračkom domu u Štajerskoj nakon što je list Kronen Zeitung objavio da je zaraženo 39 djelatnika i štićenika ustanove sa 160 kreveta te da je umrlo šestero ljudi.
Osim toga, austrijske zdravstvene vlasti planiraju proširiti testiranje i na djelatnike u maloprodaji.
Male trgovine ponovo su otvorene ovaj tjedan budući da je vlada počela s postupnim planom ublažavanja karantene koja je na snazi od sredine ožujka.
Dnevni broj novozaraženih s bolešću COVID-19 pao je ovaj tjedan na oko 100 osoba.
U Austriji je više od 14.400 pacijenata u četvrtak, od kojih se više od 8000 oporavilo, a 356 ljudi je umrlo.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno