ČEKAJUĆI SASTANAK Rezanje plaća bilo bi velika pogreška, spirala u još dublju krizu

Ovih dana Vlada bi trebala sjesti za stol sa sindikalnim predstavnicima kako bi dogovorili daljnje korake gospodarske politike u situaciji pandemije među kojima se kao jedna od opcija spomenulo i rezanje plaća u državnom i javnom sektoru.
Što o ovome misle zadarski sindikalci, provjerili smo s Jerom Bilanom, povjerenikom Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama te Igorom Radekom, predsjednikom Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Obojica smatraju smanjenje plaća u javnim i državnim službama velikom pogreškom koja će dovesti do spirale koja će nas odvesti u dublju krizu.

Poticanje potrošnje
– Mislim da je rezanje plaća potpuno promašeno. Dokaz je 2008. godina, kada je postupano na isti način. Međutim, problem je u tome što će se smanjenjem plaća smanjiti i potrošnja, što će potom utjecati na proizvodnju, koja će također propasti. Ne vidim opravdanje za rezanje plaća u javnim i državnim službama jer će se to odraziti i na realni sektor. Mislim da je ovo potpuno krivi put kojim ide ova Vlada jer politika rezanja ne vodi izlasku iz krize, naglasio je Jere Bilan. Kao pozitivan primjer naveo je neke zemlje koje izlaz iz krize vide u poticanju potrošnje. Dodao je kako bi bilo dobro da Vlada dade svakom građaninu 1.000 kuna pa da se pokrene kotač potrošnje, čime se pokreće i proizvodnja.
– Ne znam zašto Vlada nije izvukla pouku iz krize 2008. godine i iz koje smo se jedva izvukli. Smatram da se ne smije rezati u javnim sektorima jer moji kolege rade gotovo više nego prije u školama. Treba sve te sadržaje osmisliti, napisati, poslati djeci i iskomunicirati s njima. Mi nismo znali kako će izgledati ovaj način rada kad smo s tim kretali, međutim, sad vidimo da je ovo povećan opseg rada i zadataka, rekao je Bilan. Dodao je kako je izlaz u kontroli trošenja novaca. Smatra kako je pravo umijeće izvesti državu iz krize, ali bez smanjivanja plaće, jer rezati plaće može svatko.

Zadnji kod rezanja
Igor Radeka ovaj tjedan očekuje poziv na sastanak s predstavnicima Vlade kako bi raspravili o ovoj temi.
– Sustav obrazovanja i znanosti nije prestao s radom. Mi smo promijenili način rada, ali neki sada rade i intenzivnije nego prije jer je sada rad puno kompliciraniji nego prije. Zbog svega ovoga bio bi paradoks kad bi se plaće skidale u tom sektoru. Osim toga, smanjenje plaća bi potaknulo spiralu dubljeg ulaska u krizu, rekao je Radeka dodajući kako i oni kao i neke druge djelatnosti rade bez prekida te ne očekuju smanjenje plaća. Istaknuo je i pitanje pravilne preraspodjele tereta u ovoj krizi, ima sektora koji stjecajem okolnosti nisu opterećeni te smatra kako bi svi sektori jednako trebali nositi teret krize. Smatra da bi sustav obrazovanja trebao biti zadnji kod rezanja plaća.
– To što je naš rad manje vidljiv ne znači da je manje značajan. Ova školska godina neće propasti samo zahvaljujući učiteljima, nastavnicima, profesorima i znanstvenicima, naglasio je Radeka.