Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

EU fondovi nastavit će mijenjati Zadar i Zadarsku županiju

17.04.2021. 09:29


Ukupno 24 milijarde eura na raspolaganju je Hrvatskoj u idućoj financijskoj omotnici iz Europske unije 2021. – 2027., a na svim je korisnicima jačati svoje kapacitete i iskoristiti taj novac što bolje, u cilju oporavka, ali i daljenjeg razvoja. Istaknuto je to jučer u Kneževoj palači, na informativnom događaju »EU fondovi 2021.-2027. – Nove prilike« u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Sudjelovali su gradonačelnik Branko Dukić, župan Božidar Longin, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, Zoran Savić, zatim državni tajnici, među kojima je petorica zadarskih – Šime Erlić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Maja Pletikosa iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josip Bilaver iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Šime Mršić iz Ministarstva poljoprivrede, Silvijo Bašić iz Ministarstva zdravstva te Tonči Glavina iz Ministarstva turizma. Bili su tu i Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Javne ustanove Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i drugi. Zbog epidemioloških mjera, zainteresirani građani su događaj mogli pratiti online.


Kneževa, Providurova, Muraj…
Uvodno je prikazan kratki video pod nazivom »Kako EU fondovi mijenjaju Zadar i Zadarsku županiju« gdje su prikazani najvažniji započeti i dovršeni projekti iz prethodnog razdoblja.
– Grad Zadar i čitava županija bili su vrlo uspješni u osmišljavanju projekata u prethodnom razdoblju, a Grad Zadar čak i službeno nacionalni šampion EU fondova. U prethodnom razdoblju dovršeno je 27 projekata, a još je 30 u provedbi, sveukupne vrijednosti 275 milijuna kuna. To nam je pomoglo održati gospodarstvo aktivnim i u doba krize, a uz državne mjere rastao je čak i broj radnih mjesta u odnosu na prošlu godinu, istaknuo je gradonačelnik Dukić, dodajući kako je za takav uspjeh zaslužno partnerstvo na lokalnoj, ali i na vertikalnoj razini.
Među provedenim gradskim projektima u prethodnom razdoblju, Dukić je spomenuo, obnovu Kneževe i Providurove palače, obnovljene Bedeme zadarskih pobuna, zaštićenih pod UNESCO-m, zatim gradnju Centra za mlade, studentskog kampusa, obnovu kompleksa crke sv. Nikole, modernizaciju poduzetničkog inkubatora te skoru gradnju novog inkubatora… Među projektima u sljedećoj perspektivi, spomenuo je odvodnju, uređenje gradske rive, projekte s područja obrazovanja, vrtića i druge.
Župan Longin kazao je kako je povijest projektnog promišljanja i djelovanja u županiji već duga.
– Baš sam se prekjučer u Gradskoj knjižnici prisjetio sredstava iz projekta CARDS 2002 koja su bila prva EU sredstva kojima smo financirali neke projekte na svom području. U međuvremenu ostvareno je puno toga, što našu županiju svrstava među najuspješnije po povlačenju europskih sredstava. Zadar i Zadarska županija se grade i razvijaju zahvaljujući viziji, strateškom planiranju i kontinuitetu. U ovome trenutku na području naše županije provode se projekti vrijedni više od tri milijarde kuna, što pokazuje da znamo i možemo, da osluškujemo potrebe naših građana i radimo preduvjete za njihovu sigurnu budućnost. Kroz dosadašnja razdoblja educirali smo vrlo kvalitetan kadar koji danas radi prvenstveno u našim trima razvojnim agencijama, ali i u nadležnom županijskom upravnom odjelu, što znači da imamo ljude koji mogu ideje provesti u djelo, kazao je župan Longin.


«Glavni krivac« Šime Erlić
Ovo događanje prvo je u ciklusu događanja koji će se u naredna dva mjeseca odvijati po gradovima u Hrvatskoj u cilju što boljeg informiranja korisnika o mogućnostima i programima.
Longin je istaknuo kako mu je drago da se prvo takvo događanje organizira baš na Dan Zadarske županije i to u Zadru, te za »glavnog krivca« prozvao Šimu Erlića.
Erlić je pojasnio kako je više od 24 milijarde eura na raspolaganju Hrvatskoj kroz dva različita instrumenta u sljedećih 10 godina.
– Jedan dio se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji je osmišljen upravo kako bi se državama članicama pomoglo da izađu iz krize uzrokovane pandemijom, a u redovnoj omotnici višegodišnjeg financijskog okvira je 10 milijardi eura koje su nam sad na raspolaganju za niz javnih, društvenih, gospodarskih projekata. Kao i u prethodnom razdoblju, to su ulaganja u šarolik spektar područja, kako bi se razina javnog standarda približila standardu najrazvijenijih zemalja članica. Što se tiče Zadra i Zadarske županije, zadnje je razdoblje pokazalo da smo bili vrlo uspješni u tome – na ovom području je povučeno preko 3,4 milijarde kuna. I sad se spremaju novi projekti, poput zone Crno, brojni projekti u okolišnoj infrastrukturi, primjerice Musapstana, zatim u prometnoj infrastrukturi – pomorske i zračna luka, željeznica, izmještanje željeznice…, rekao je Erlić.
Kako je još dodao Erlić, o uspješnosti Zadra u povlačenju sredstava iz EU fondova, svjedoči i činjenica kako je Grad Zadar imao povećan prihod u proračunu iako je bila krizna godina i svugdje je prihod padao. Opet, zahvaljujući sredstvima iz EU.
Istaknuo je kako je u prethodnom razdoblju bilo na raspolaganju 10,7 milijardi kuna te da su sredstva iskorištena 116 posto. Sad je sredstava duplo više.




Renesansa pomorskih luka
Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kazao je kako je u dosadašnjoj perspektivi, kad govorimo u ulaganju u pomorsku infrastrukturu i gospodasrtvo, uloženo u 22 projekta.
– Dalje nastavljamo s renesansom obnove svih pomorskih luka na jadranskoj obali, međutim, nismo zanemarili ni ulaganje u željeznicu, cestovnu infrastrukturu, zračnu, u povećanje intermodalnosti, sigurnosti te protočnosti u gradskom prometu. U novoj perspektivi imamo Nacionalni program oporavka i otpornosti koji je sad u fazi javne rasprave te očekujemo da ćemo ga do kraja mjeseca poslati Europskoj komisiji. To će nam u prometu omogućiti ulaganje ponajviše u željeznice, u pomorstvo, jedan dio u ceste, zatim u prelazak na obnovljive izvore energije, pri čemu je važna nabavka novih autobusa, ali i ulaganja u istraživanja novih generacija automobila na autonomno pokretanje. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti imamo 14 projekata, vrijednosti 5,5 milijardi kuna, u novoj perspektivi dolazimo do brojke od 1,3 milijarde kuna, a tu je i Instrument za povezivanje Europe s oko 500 milijuna eura, rekao je Bilaver.


Nova omotnica
– Važno je napomenuti da je ovo bila prva perspektiva u kojoj je Hrvatska kao članica sudjelovala te da sustav nije savršen. Ali radi se na tome i dalje, kako bismo u novoj omotnici bili još bolji, brži i efikasniji za korisnike. Da se novac koji se ispregovara kroz programe što brže spusti krajnjim korisnicima, a da pritom korisnici odrade posao s projektima transparentno, po zakonu i učinkovito u zadanim rokovima, kazao je Erlić.
Zoran Savić je govorio o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Marija Pletikosa je predstavila Europski socijalni fond +, Šime Mršić je predstavio nove prilike za pomorstvo i ribarstvo, a Tomislav Petric je imao temu Izazovi u provedbi EU projekata.
Za kraj je održana panel rasprava pod nazivom »Što donose EU fondovi 2021. – 2027. za razvoj lokalnih sredina?«.


»Kroz dosadašnja razdoblja educirali smo vrlo kvalitetan kadar koji danas radi prvenstveno u našim trima razvojnim agencijama, ali i u nadležnom županijskom upravnom odjelu, što znači da imamo ljude koji mogu ideje provesti u djelo«
Božidar LONGIN