Nomen est omen, pa kad je već tušt onda se nekako podrazumijeva da ga ima tušta i tma, to jest u nepreglednim količinama. Smatraju ga najraširenijim korovom na svijetu i zato ga možete pronaći na bezbroj mjesta. Lukav je poput Šeherezade i zna 1001 način da se održi na okrutnom svijetu. Sjeme mu može mirovati u tlu i do četrdeset godina, da bi onda nenadano niknulo kao da se tu našlo tek prošle jeseni. Opasan je dakle igrač ako vam se tako nepozvan pojavljuje u kultiviranim vrtovima i uzima tvari iz tla na uštrb biljaka koje uzgajate, ali ako ga već morate počupati, fantastična je vijest da ga nikako ne trebate bacati već s njim ravno u kužinu.
Navodno ga je i slavni Hipokrat blagovao na salatu, a sirov je zapravo i najbolji. Ponešto je slankastog svježeg okusa, no unatoč salinitetu može i u voćnu salatu. Super je u kombinaciji s breskvom i dinjom, barem u mojoj kulinarskoj bilježnici.
Kao standardna salata, naprosto se ljubi s pomidorima i krastavcima te uz sitni kreativni dodatak rikole postaje unikatna delicija. Zovu ga i ledena trava, jer po ljetnim vrućinama uz svježinu pod nepcem uklanja glavobolju izazvanu suncem te nadoknađuje minerale izgubljene znojenjem. U termičkim obradama zanimljiv je u fritajama, rižotima i umacima. Juhica od tušta je pak kremasta jer je krcat pektinom, onom tvari koja djeluje kao želatina.
U ovoj otkačenoj godini meteorološkoj godini, preporučam da se bacite u potragu za tuštom koja će posve sigurno biti uspješna, ali pri tome trebate biti oprezni jer i ova biljka ima svoga dvojnika negativca, koji može naškoditi ako se jede. Taj se zove prkos i poput tušta ima gotovo identičan oblik mesnatih listova, a svaku dvojbu ćemo ukloniti ako nožem zarežemo stabljiku i odbacimo svaku onu biljku koja ispusti mliječ jer je to zaštitni znak prkosa.
Tušt (Portulaca oleracea), tušanj, tušac, tušnjak, portulaknam ili kako ga moja mama zove, tucanj, došao nam je iz Azije, najvjerojatnije Perzije. Kolonizirao je cijeli svijet. Stari Egipćani i Kinezi koristili su ga kao ljekovitu biljku. U Indiji uzgajaju čak nekoliko vrsta tušta, dok je u Saudijskoj Arabiji sastavni dio standardnih povrtlarskih kultura, poput blitve u Dalmaciji.
U njemu je čak 95 posto sastava voda i baš je stoga veliki napasnik u vrtovima jer poput pijanca pije li ga pije pa kultiviranim biljkama što ostane. Od toga potječu sve one svježine i hladovine okusa i dijetnih vrlina jer u 100 grama ima samo 16 kalorija, 3 posto karbohidrata, 2 posto proteina i 0,5 posto masti. No, onih preostalih 5 posto sastava je čudo nad čudima. Vitamina je cijela postrojba. A i C vitamina ima za 20 posto potrebnog dnevnog unosa, k tome i vitamina B1, B2, B3, B5, B6, B9, a E čak šest puta viša od špinata.
U tuštu je i rudnik minerala: kalcij, željezo, fosfor, magnezij, mangan, bakar, selen i cink. Aminokiselina je također tušta i tma i nekako mi ih se ne da nabrajati. Ali želim spomenuti da su u tuštu recimo flavonidi i terpeni, kao i dopamin i nordadrenalin, zbog kojih je tušt blago smirujući antidepresiv. Tu je još i melatonin, a beta karotena ima 7 puta više nego mrkva. Vrh vrhova je tuštova alfa-linolenska kiselina, tip omega 3 masnih kiselina koje se nalaze u biljkama. Slična je eikozapentaenskoj (EPA) i dokozaheksaenskoj (DHA) omega 3 masnim kiselinama koje se nalaze u ribljem ulju, no to nije ista omega!
Za omega 3 masne kiseline dokazano je da smanjuju upale i mogu pomoći u prevenciji kroničnih bolesti, a s obzirom da se u visokim koncentracijama nalaze u mozgu, pretpostavlja se da mogu biti važne za kognitivne sposobnosti i ponašanje, kao i za normalan rast i razvoj.
E sad, ne treba nasjedati pričama da omega 3 iz biljaka može nadoknaditi sve omega 3 masne kiseline životinjskog podrijetla. Tuštova omega 3 tako smanjuje upale i štiti stanice, ali ne može, recimo smanjivati kolesterol kao što to može omega 3 iz lososa. Nikako zbog toga nije manje vrijedna, ali svim stvarima na ovom svijetu treba znati mjesto jer samo na pravom mjestu mogu biti savršene.
Zato tušt znalci koriste recimo u dijetnoj prehrani ili u liječenju parazita u crijevima, ali i kao blago sredstvo u čišćenju crijeva. Smatra se da sastojci u tuštu utječu na stezanje krvnih žila i time na povišenje krvnog tlaka na način sličan adrenalinu. Zbog sluzave tvari koju sadrži, preporuča ga se protiv žgaravice, gastritisa, ali i zatvora. Koristi se i za snižavanje povišene tjelesne temperature, pojačavanje mokrenja i kod svih oboljenja za koja je nužno jačati organizam. Čisti čak i kožu te pomaže kod psorijaze. U narodnoj medicini pripisuju mu se i brojna druga svojstva, kao na primjer da djeluje antibakterijski, kao čistač krvi i diuretik, a navodno pomaže i kod kašlja, upale desni, hemoroida, proljetnog umora, slabosti bubrega, arterioskleroze, glavobolje i oboljenja živaca.
Eto, među biljkama, kao i među ljudima, nije zlato sve što sja, niti je smeće sve što korovom zovemo.
najnovije
najčitanije
Zadar
"web heroj"
Zadarski policajci proveli preventivnu akciju u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II
Hrvatska
PUCANJE
Paus: ‘Za nas je velika koalicija sa SDP-om gotova priča’. Peović: ‘Nema tamo više nikakve ljevice’
Rukomet
Luka Lovre Klarica
Olimpijske igre su san i čast koju treba zaslužiti
Ostali sportovi
Kup Dalmacije
Jadran ukupno prvi na otvaranju sezone
Zadar
Dubravka Oraić Tolić
U zadarskom ogranku Matice hrvatske predavanje„Zašto je Matoš aktualan i danas?”
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Crna Kronika
51-godišnjak