Zabrana zamrzavanja embrija desetkovala broj trudnoća

Darko Milinović hvali se brojem uspješnih umjetnih oplodnji (578), ali nerado spominje ključni problem – deset puta manji broj trudnoća nakon zamrzavanja
Usprkos tome što je država prvi put nakon 20 godina u medicinsku oplodnju uložila značajna sredstva – 50 milijuna kuna za manje od godinu dana – zbog primjene novog Zakona o medicinskoj oplodnji (MO) roditeljima će postati manje hrvatskih neplodnih parova nego što bi ih bilo da je snazi ostao stari Zakon. Zbog nove restriktivne zakonske regulative koja se primjenjuje od prošlog ljeta, smanjen je broj trudnoća iz svježih embriotransfera – po starom zakonu bilo ih je 599, a po novom 578, dakle 21 manje – a drastično je pao broj trudnoća nakon odmrzavanja, sa 76 na 8! Naime, dok je iz zamrznutih zametaka ostvareno čak 76 trudnoća, iz zamrznutih jajnih stanica u periodu iste dužine postignuto je tek 8 trudnoća, dakle gotovo deset puta manje. Ovi katastrofalni, za pacijente tragični ishodi izravan su rezultat zabrane zamrzavanja zametaka i uvođenja “nove” metode zamrzavanja jajnih stanica koju je inaugurirao ministar Darko Milinović.
Sve ove brojke koje pokazuju da je “Milinovićev” zakon doživio pravi debakl iznesene su na kraju Prvog hrvatskog kongresa o medicinskoj oplodnji. Usprkos tome što je od stupanja na snagu novog Zakona provedeno (i od države plaćeno) 5 posto više postupaka – 2.809 naprama 2.696 koliko ih je bilo prije – čak je 9 posto manje embrija preneseno u majku. Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju dr. Velimir Šimunić koji je ove podatke na kongresu iznosio, zaključio je, doduše s upitnikom, da se ovo smanjenje dogodilo zbog ograničenja broja stanica za oplodnju. Hrvatski zakon, jedini u cijeloj Europi, uveo je, naime, osim zabrane zamrzavanja zametaka, i ograničenje da se u jednom postupku mogu oploditi samo tri jajne stanice.
Ove restrikcije onemogućuju optimalnu liječničku pomoć za 10 do 15 posto hrvatskih neplodnih parova ili “teške pacijente”, kako ih je nazvao dr. Šimunić, među koje spadaju žene starije dobi, muškarci s ozbiljnom neplodnošću, onkološki bolesnici te parovi koji su imali više neuspješnih postupaka in vitro fertilizacije. Da bi se ovim pacijentima pomoglo, kazao je na kongresu dr. Šimunić, trebalo bi omogućiti oplodnju više od tri, odnosno svih jajnih stanica dobivenih u postupku, jer se, dodao je naš uvaženi stručnjak, kod takvih parova vrlo rijetko stvaraju suvišni zameci.
– Nadamo se da će naši liječnici svoje stručne primjedbe da novi zakon onemogućava pružanje odgovarajuće medicinske skrbi za čak 15 posto hrvatskih neplodnih parova prenijeti Milinoviću te da će ih ministar poslušati i ukinuti zakonske restrikcije oplodnje samo tri jajne stanice, komentirala je Ivana Zanze iz udruge Roda.
– O adekvatnim metodama liječenja neplodnosti trebaju odlučivati liječnici, a ne jedna stranka, poručuju iz inicijative Građani protiv Zakona o medicinskoj oplodnji.
No, usprkos priznanju slabosti i neučinkovitosti novih zakonskih pravila, struka je u završnim komentarima na Kongresu ocijenila kako je primjena zakona “dala vrlo zadovoljavajuće rezultate”, uz napomenu “da bi oni svakako bili bolji” da su svi centri radili punom parom – da se klinika “Sveti Duh” prošle jeseni nije obnavljala te da “Vuk Vrhovac” nije obustavio rad u rujnu i prosincu.
Svoju pozitivnu ocjenu novog zakona liječnici temelje na činjenici da je uspjeh kod transfera svježih embrija ostao isti – oko 30 posto, čime Hrvatska, ističu, ostaje uz bok razvijenih europkih zemalja. Isti postotak uspješnosti imaju Njemačka, Italija i Švicarska, Austrija je bolja za dva postotka, a znatno prednjači Slovenija, odnosno klinika u Mariboru, gdje se trudnoća ostvari u 39 posto prijenosa svježeg embrija.
Konačni zaključci Kongresa, koji će biti upućeni ministru zdravstva kako bi on procijenio trebali li mijenjati zakon, do zaključenja ovog teksta nisu bili gotovi.
 

Porazni rezultati

Od osam trudnoća ostvarenih iz odmrznutih jajnih stanica, dvije su već izgubljene – žene su imale spontane pobačaje, a dvije su trudnoće višeplodne. Iako se ne može znati koliko će beba na koncu ugledati svijet, sigurno će ih biti manje od 150, koliko se godišnje u Hrvatskoj rađalo djece iz zamrznutih zametaka. Od 76 trudnoća ostvarenih iz zamrznutih zametaka, 14 je bilo višeplodnih, a 8 je žena spontano pobacilo, što je, u postocima gledano, gotovo tri puta manje nego kod trudnoća iz odmrznutih jajnih stanica.