Ivana Brlić Mažuranić u rangu s Miroslavom Krležom

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru u srijedu je upriličio dva vrlo zanimljiva i, što je bitnije, studentima vrlo korisna događaja. Naime, prvo je dr. sc. Dubravka Zima, profesorica zagrebačkog sveučilišta održala predavanje na temu “Život i djelo(vanje) Ivane Brlić Mažuranić” u učionici 103 Novog sveučilišnog kampusa, a potom je u Multimedijalnoj dvorani kampusa održan književni susret sa Zvonimirom Balogom, proslavljenim književnikom i pjesnikom za djecu.
Predavanje o Ivani Brlić Mažuranić, društvenom kontekstu u kojem je djelovala i stekla veliku slavu Dubravka Zima je održala, kako je to kazao dr. sc. Robert Bacalja, pročelnik zadarskog Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, u okviru kolegija “Hrvatska dječja književnost”. Svoje je predavanje Zima započela detaljem iz bogate karijere naše književnice, odnosno o tomu kako je bila nominirana za Nobelovu nagradu i to samo zbog svog djelovanja na polju dječje književnosti. O uspjesima Brlić Mažuranić u vremenima kada su društvene norme ograničavale ženino djelovanje na poslove u kućanstvu i majčinstvo Zima je istaknula kako dobro svjedoči podatak da je bila prva žena primljena, makar kao vanjski suradnik, u JAZU.
– Razdoblje u kojem je Ivana Brlić Mažuranić počela pisati i objavljivati jest početak dvadesetog stoljeća, razdoblje moderne. Glavni lik književne scene bio je A. G. Matoš i upravo je on posljednje godine svog života pročitao Ivanin slavni roman “Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića” i o njemu objavio kritiku naslovljenu “Klasična knjiga”. Tada započinje priča o Ivani Brlić Mažuranić kao važnoj, kanonskoj autorici, kazala je o književnim počecima Ivane Brlić Mažuranić Dubravka Zima.
Predavanje je nastavila govoreći o društvenom sloju kojem je književnica pripadala, o tomu kako su joj djed i baka bili hrvatski političar i ban Ivan Mažuranić i Aleksandra, sestra Dimitrija Demetera. Zima je studente uputila na čitanje nedavno objavljenih književničinih dnevničkih zapisa upravo iz adolescentske dobi. O daljnjem životu Ivane Brlić Mažuranić publika je mogla čuti kako je u vrijeme objavljivanja prvog svog djela već bila rodila četvero djece i vodila veliko domaćinstvo.
– Iz njezinih dnevničkih i memoarskih zapisa vidi se kako ju je javna predodžba o ulagama majke i djece dugo sputavala u pisanju. Ne bih se libila usporediti značaj i položaj Ivane Brlić Mažuranić u našoj dječjoj književnosti sa značajem i položajem Miroslava Krleže u književnosti općenito, naglasila je Zima.