Zadar neće čekati u repu dok se drugi ne namire

Kandidat koalicije HDZ-HSP AS-HSU-A HSS-HČSP za gradonačelnika Zadra Božidar Kalmeta nakon dva mandata u Vladi RH želi još jednom pomoću rodnom gradu kao gradonačelnik, u vrijeme kad su, kako kaže, vitalni interesi Zadra ugroženi usporavanjem projekta Gaženica što dovodi u pitanje dinamiku razvoja cijelog kraja.
Kad je i zbog čega po vašem mišljenu zaustavljen razvoj Zadra?
 – Koncem 80-ih došlo je do raspada planske ekonomije što je urušilo komunizam i njegovo tržište. U Zadru, za razliku od većine hrvatskih sredina, nije došlo do smjene direktora poduzeća, kao ni direktora banaka. Upravo neki od njih uključuju se u privatizaciju po modelu Ante Markovića. Rezultat toga je propast većine zadarskih tvrtki, njihova imovina postaje vlasništvo banaka. Upravo u to vrijeme nestao je najveći broj radnih mjesta u Zadru. Istodobno se događa i agresija JNA i četnika na Hrvatsku. Zadarski puk sudjeluje u obrani svoga grada i Domovine. Preživio je Zadar mjesece bez vode i struje, život i rad između uzbuna… I opstali smo, posložili kamenja na stara mjesta i krenuli iznova. I to brzo i snažno!
Imali smo najbrži rast u Hrvatskoj
Zadar i njegova regija od 2001. do 2008. godine imali su ekspanzivan gospodarski rast po prosječnoj stopi od 6,5% godišnje, najviši u RH! U to vrijeme autocesta je dovela u Zadar i brojne investicije – četverotračnu spojnu cestu, sportski centar Višnjik s dvoranama i plivalištem, sustav odvodnje, Istarsku obalu, muzej, škole, vrtiće… Sve te javne investicije pokrenule su jedan razvojni ciklus obrtništva i poduzetništva; a njihove su brojke bile među najuspješnijima u državi. Pokazatelj je to punog kapaciteta ovoga kraja i te trendove ćemo brzo vratiti.
 Globalna kriza i opća recesija usporila nas je poput svih. No zaprijetila je Zadru i još jedna kriza, ona politička koja danas zaustavlja javne investicije, prvenstveno ovu u Gaženici. Najprije optužbama o megalomaniji, a kada su strane banke i potencijalni koncesionari potvrdili njenu isplativost i najavili svoja ulaganja, jednostavno su raskinuli ugovor i odnijeli novce u neke druge rive. U novom državnom investicijskom ciklusu Zadar valjda mora stajati u repu i čekati da se drugi namire. Baš taj projekt luke Gaženica vratit će Zadru gospodarski rast, potaknuti razvoj zadarskih poduzetnika i obrtnika, ali i napraviti onaj konačni iskorak ka uspješnom gradu – omogućiti nove investicije u proizvodne djelatnosti i razvoj zone Crno.
Za pripremu zone Crno utrošeno već 8 milijuna kuna
Od pedesetak gospodarskih zona ucrtanih u prostorne planove općina i gradova Zadarske županije samo ih je nekoliko nešto napravilo, a i tamo se tvrtke gase. Kako mislite privuću ulagače u poslovnu zonu Crno?
 – Gospodarska zona Crno nije ostala ideja otprije šest godina nego činjenica: za četiri milijuna kvadratnih metara, zemljišno-knjižno i vlasnički u cijelosti upisanih na Grad Zadar, izrađena je cjelovita dokumentacija potrebna za izgradnju komunalne infrastrukture te je započela gradnja ulaza u zonu sa zapada! U taj nevidljivi dio uspostave zone do danas je utrošeno osam milijuna kuna te je već danas spremna za izlazak na tržište i ponudu zainteresiranim korisnicima. Njen geostrateški položaj koji graniči s lučko-industrijskim područjem i nedjeljiv je od Luke Gaženica, u neposrednoj blizini Zračne luke i na samoj autocesti predstavlja temelj novih investicija i gospodarskog razvoja Zadra. I sve ostale zone u širem zadarskom području svoj opstanak vežu uz putničko – trajektno – teretnu luku Gaženica.
Što gradska uprava može učiniti za otvaranje proizvodnih radnih mjesta? Hoćete li ulagače privući smanjenjem komunalnog doprinosa, komunalne naknade?
– Za poticanje novih gospodarskih investicija, prije svega u proizvodne djelatnosti, ubrzat ćemo sve administrativne procedure uz osnivanje posebnoga savjetodavnog tijela za poduzetništvo pri uredu gradonačelnika te formiranje stručnog tima za potrebe investitora. Na taj način gradska se uprava aktivno uključuje u poduzetništvo i razvojne procese te ubrzava nova ulaganja. S novim poticajnim mjerama u obliku financijskih olakšica kroz spuštanje cijena komunalnog doprinosa i komunalne naknade, smanjenih administrativnih pristojbi i odgode rokova plaćanja, kao i subvencioniranja poduzetničkih kredita stvorit ćemo novo dinamično zadarsko poslovno okruženje.
Gaženica
  Postoji li još mogućnost da se dio kredita prvotno namijenjen za putničku luku Gaženica preusmjeri u projekte u teretnoj luci, možda za Zračnu luku ili neki drugi projekt?
 – Dosadašnjim uzornim vođenjem tog projekta samo u prve dvije faze izgradnje postignuta je ušteda veća od 40 milijuna eura. Tih 40 milijuna moglo se usmjeriti upravo u izgradnju teretne luke s kontejnerskim terminalom, a banke koje iznimno povoljnim kreditom prate čitav projekt bile su spremne podržati ga. Dakle, ovaj kredit bio je dovoljan i za dovršetak putničke luke s putničkim terminalom po projektu, ali i za teretnu luku s kontejnerskim terminalom!
 Kako će dogodine izgledati život u Zadru ako se realizira preseljenje putničke luke u Gaženicu bez potpunog dovršenja pristanišne zgrade?
– To treba pitati mudrace koji su se dosjetili takvom rješenju.
 Hoćete li ukinuti prirez? Koliki je realan godišnji gradski proračun?
 – Mislim da je upravo ovakav proračun blizu zadarske realnosti u ovom trenutku. Ali isto tako realno je očekivati da će on uskoro rasti s novim investicijama. Mi smo zadnji veći hrvatski grad koji je uveo prirez, a uvjeren sam kako ćemo ga prvi smanjiti i ukinuti!