Dr. Dželalija: Za sada je područje Zadarske županije sigurno od mišje groznice

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Zadarski infektolog o hemoragijskoj groznici s bubrežnim sindromom
Autor: 
Na području Zadra, a tako i na širem području Županije, nema autohtone, odnosno izvorne bolesti hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom te su dosadašnji bolesnici stekli infekciju izvan našeg područja. Za sada je područje Zadarske županije sigurno te ne nosi rizik za stjecanje ove infekcije. Sve to ne znači da jednoga dana neće biti po­maka crte distribucije ove bolesti i u ta područja, poziva na oprez dr. Dželalija
Goran KOVAČIĆ/ PIXSELL
Uočava se porast broja šumskih miševa i voluharica koji su prirodni prenositelji ovog virusa

Mišja groznica pojavila se tijekom proljeća u nekim dijelovima Hrvatske. Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo, mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). Dakle, HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta.

Bolest uzrokuju hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, u Aziji, od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna uglavnom u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Međutim, valja naglasiti da se bolest najčešće ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Povijesti bolesti iz OB Zadar

Naime, uočava se porast broja šumskih miševa i voluharica koji su prirodni prenositelji ovog virusa pa je u izravnoj vezi s porastom broja oboljelih ljudi. Glodavci u svojoj okolinu ovaj virus izlučuju mokraćom i izmetom. Redovno pranje ruku i izbjegavanje mjesta gdje su uočeni tragovi glodavaca svakako su najbolja preventiva za izbjegavanje bolesti mišje groznice.

Nameće se pitanje postoji li mogućnost obolijevanja u Zadarskoj županiji, posebice u njenim rubnim dijelovima, stoga smo razgovarali sa zadarskim infektologom, prof. dr. sc. Borisom Dželalijom, dr. med.

- Prema podacima iz stručne literature i prema zapisima, odnosno povijesti bolesti iz arhive Opće bolnice u Zadru ukupno je u našoj bolnici liječeno četvero bolesnika. Prva tri bolesnika bila su na bolničkom liječenju u lipnju 1995. godine. To su bili pripadnici Hrvatske vojske koji su oboljeli neposredno po povratku s bojišnice na Dinari, na granici sa susjednom državom Bosnom i Hercegovinom, tumači dr. Dželalija slučajeve i mjesto uzroka.

Zatim, u travnju 2002. godine u Općoj bolnici u Zadru hospitaliziran je mlađi muškarac, poljoprivrednik iz mjesta Zaklopac, područje Gračaca u Lici, krajnjeg sjevernog dijela današnje Zadarske županije, s podatkom o kretanju u područje Plitvica.

Infekcija izvan našeg područja

- Dakle, ukupno četiri bolesnika, svi muškarci i svi su spominjali mogućnost kontakta i boravka u sredi­ni s glodavcima. Epidemiološkim izvidom potvrđeno je da je u svih bolesnika izvor infekcije bio izvan zadarskog područja. Svi su imali blage simptome bolesti i nakon kratkotrajne hospitalizacije otpušteni na kućno liječenje, zaključuje dr. Dželalija.

Kako objašnjava, laboratorijskom analizom seruma bolesnika, testom indirektne imunofluorescencije, IFT, u Institutu za mikrobiologiju u Ljubljani nađena su protutijela na Puumala virus (PUU) te je taj virus označen uzročnikom hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom kod tih bolesnika.

- Sve to znači kako na području Zadra, a tako i na širem području Županije nema autohtone, odnosno izvorne bolesti hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom te su dosadašnji bolesnici stekli infekciju izvan našeg područja. Dakle, za sada je područje Zadarske županije sigurno te ne nosi rizik za stjecanje ove infekcije, naglašava dr. Dželalija.

Međutim, unatoč tome uvijek preporučaju javnozdravstvenu edukaciju stanovništva o prevenciji bolesti s naglaskom na higijenu ruku, zaštitu hrane, pića i osobnih stvari od dosega glodavaca.

- Dodatno, ova bolest, prirodnožarišna zoonoza, nije zabilježena ni u ostalom priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Sve to ne znači da jednoga dana neće biti po­maka crte distribucije ove bolesti i u ta područja, poziva na oprez dr. Dželalija.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)