Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Čečović i Lakić krivci za zločine u Nadinu?

16.06.2011. 22:00
Čečović i Lakić krivci za zločine u Nadinu?


Dvojica osumnjičenika su kao zapovjednici postrojbi bivše JNA i Teritorijalne obrane zapovjedili oružani napad na Nadin


Policijski službenici Odsjeka ratnih zločina PU zadarske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 64-godišnjakom podrijetlom iz Crne Gore i 55-godišnjakom s benkovačkog područja, koje se sumnjiči da su, 19. studenog 1991., kao zapovjednici postrojbi bivše JNA i Teritorijalne obrane, zapovjedili oružani napad na Nadin, pri čemu je ubijeno 14 hrvatskih državljana, dok su drugi mještani bili prisiljeni napustiti selo, nakon čega je njihova pokretna imovina opljačkana, a kuće i druge nekretnine paljenjem u potpunosti uništene.
Neslužbeno doznajemo da je riječ o Tripku Čečoviću, zapovjedniku 180. motorizirane pješadijske brigade Benkovac i Zoranu Lakiću, zapovjedniku Teritorijalne obrane Općine Benkovac. Protiv obojice je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetniku u Zadru, zbog počinjenog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Miljanić: Što je sa Škabrnjom?
 Nekadašnji zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić često je u svojim javnim istupima upozoravao na odgovornost Tripka Čečovića.
– Spominjao sam i jednog drugog Lakića, Sretka Lakića, zapovjednika brigade mornaričkog pješaštva JNA u Šibeniku. Ta se brigada na benkovačko područje izmjestila nakon napuštanja Šibenika i sudjelovala je u napadu na Škabrnju. Međutim, nisam zadovoljan što se ovaj kriminalistički postupak odnosi samo na Nadin. Valjda je napad na Škabrnju gdje je bilo tri, četiri puta više žrtava bio prije Nadina. Da se razumijemo, ja sam bio zapovjednik i obrane Nadina i žao mi je žrtava, ali Škabrnja je prva koja je stradala, poručuje Miljanić.
– To su isti zapovjednici koji su vodili napad i na Škabrnju, a ja već 20 godina o tome govorim. Pomalo sam razočaran i pitam se kakve su to političke igre. Svaki dan su sve veća i veća iznenađenja. Zar nisam otprije rekao da sam zajedno s 50 ljudi u skloništu slušao preko radio veze kada Mladić naređuje Čečoviću da se vrati ponovno u borbu, iako mu je bila uništena rezervna municija. Mladić mu je čak prijetio strijeljanjem ako ne nastavi napad na Škabrnju, a da će mu on poslati streljivo. Mladić je to obećanje i održao pa su Čečoviću helikopteri za 30-ak minuta dovezli streljivo na područje Ambara. Ne znam zašto je Škabrnja toliki problem. Po meni je to čista laž i način da se predsjednik i Vlada izvuku iz svega toga, govori Miljanić.
Denona: Mladićevi zločini ne zastarijevaju
Glasnogovornik zadarskog Državnog odvjetništva Slobodan Denona ponovno je objasnio zašto nije podignuta optužnica protiv Čečovićevog nadređenog Ratka Mladića, za ratne zločine u Škabrnji. Haški sud je, kaže Denona, osnovan za procesuiranje najtežih ratnih zločina na području bivše SFRJ. U njih, bez dvojbe, spadaju i zločini u Vukovaru i Škabrnji. Međutim, županijsko državno odvjetništvo u Zadru je bilo uvjereno da će Haag, a ne oni, pokrenuti postupak protiv odgovornih za Škabrnju. Hrvatsko pravosuđe ima obvezu svojevrsnog „servisiranja” Haaga, ali Haag nema takvu obvezu prema hrvatskom pravosuđu. Uz to, Mladić je već u Šibeniku u odsustvu osuđen na tada maksimalnih 20 godina zatvora, pa mu se za zločine u toj presudi ne može suditi u Haagu. No, kaže Slobodan Denona, za Škabrnju se uvijek može otvoriti kazneni postupak jer se radi o ratnom zločinu koji ne zastarijeva.
Ratko Mladić, tada načelnik štaba Kninskog korpusa i „glavnokomandujući” napada na Škabrnju i Nadin u drugom postupku ne može dobiti više od 20 godina, budući da se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Haška presuda, pak, mogla bi donijeti i kaznu doživotnog zatvora, što je stroža kazna od maksimalne kazne od 40 godina zatvora, koja se može izreći u Hrvatskoj. Zanimljivo je da Državno odvjetništvo jučer još nije od policije službeno dobilo kaznenu prijavu.
 


Žrtve Nadina




VOJNE ŽRTVE
Omer Slavko Brzoja, Milivoj Glavić, Novica Atelj, Tomislav Šembera.
CIVILNE ŽRTVE
Danka Brzoja, Stoja Brkić, Maša Čirjak, Ika Čirjak, Ive Glavić, Stana Glavić, Luca Glavić, Jakov Šestan, Marija Šestan, Ika Plastić, Roko Šimurina, Kata Šimurina.
NESTALI
Petar Glavić, Marija Glavić, Ante Marić.


 


Na “pregovore” krenuli s tenkovima i oklopnim vozilima


Zapovjednik “Teritorijalne odbrane Benkovca”, Zoran Lakić, svjedočio je  kao svjedok obrane u procesu protiv kninskog šerifa Milana Martića. Lakić  je tada tvrdio da je  JNA je krenula na Škabrnju kako bi pregovarala o  uspostavljanju primirja jer je, po njegovom riječima, iz Škabrnje napadana  aerobaza Zemunik.
Na “pregovore” su tako pošli s  tri tenka i osam-devet oklopnih vozila i sa  80 vojnika. Za slučaj da dođe do eskalacije, kazivao je Lakić, po okolnim  brdima su razmještene “neke haubičke jedinice i jedan minobacački vod”.  Lakić tvrdi da su na ulasku u selo naoružani Hrvati otvorili vatru na JNA i ubile  jednog oficira i jednog vojnika koji su sa megafonom i jugoslovenskom  zastavom krenuli k njima na pregovore, što je bio razlog odluci JNA da silom  uđe u Škabrnju.
Koliko je Lakićevo svjedočenje “stabilno” pokazuje i njegova tvrdnja pred  Haškim sudom kako je 18. studenog 1991. godine u Škabrnji “izvršen  zadatak”, da bi se odmah zatim ispravio i rekao da “nije bilo nikakvog  zadatka, pa nije ni mogao biti izvršen”, već je završena akcija koju JNA nije  planirala.