Najveći autoritet za Mjesec bio je Zadranin Fridrik Grisogono

Slika korisnika admin
mjesec
Premda znatno manji od Zemlje, Mjesec ima planinskih vrunaca koji se penju i do 9.000 metara

Sutrašnji dan, kad će rijeke ljudi preplaviti zadarsku Rivu i pod romantiočnom svjetlošću punoga Mjeseca uživati u najrazličitijim zabavama. Od glazbene do gastronomske, svakako je pogodan čas da se zapitamo koliko znamo o tom našem najbližem nebeskom pratiocu, tijelu koje nas iz noći u noć tjera da podignemo pogled u nebo i promislimo o tajnama beskrajnog Svemira koji nas okružuje.

Danas su opći podaci o Mjesecu opće poznati: promjer mu je 3.475,4 km pa je po površini nešto malo veći od četvrtine Zemlje oko koje se vrti na prosječnoj udaljenosti od 384,479 km, a ritam okretanja iznosi 28,5 dana. Svako toliko dana ulazi i u jednu od svoje četiri osnovne faze: uštap ili pun Mjesec, mlađak, prva i zadnja četvrt.

400 kg kamenja

Tehničko-selenografske činjenice o Mjesecu su poznate i upotpunjene posjetima najprije automatskih sondi, a potom i raketa s ljudskom posadom. Od 1969. do 1972. na Mjesec je upućeno šest ekspedicija "Apollo" u sklopu kojih je Mjesecom prošetalo dvanestoro astronauta. Prvi je bio 21. srpnja 1969. u 3 sata i 56 minuta po srednjeeuropskom vremenu, Neil A. Armstrong koji je tom prigodom i izgovorio čuvenu rečenicu o malenom koraku za jednog čovjeka ali velikom za čovječanstvo. Armstronga su slijedili Edwin B. Aldrin, Charles Conrad, Alan Bean, A. B. Shepard, E.D. Mitchell, D Scott, J. Irwin, J. W. Young, C. M. Duke, E. A. Cernan i H.H. Schmitt. Sveukupno je na zemlju s Mjeseca doneseno preko 400 kg materijala, odnonso različitih uzoraka tla i stijenja. Analizom toga materijala znanstvenici su relativno uvjereni da Mjesec nije bio sastavni dio Zemlje od koje je otkinut u nekoj katastrofi, nego da je nestao neovisno od nje negdje drugdje unutar Sunčevoga sustava, a Zemlja ga je kasnije zarobila sovjom gravitacijom. Starost Mjeseca je uspostavljena na oko 4, 66 milijardi godina što nije puno različito od Zemlje ali je zanimljiva činjenica da je geološko formiranje Mjeseca završilo još prije 3,1 milijarde godina i da je od tada na njemu "tišina". Primjera radi, Alpe su na Zemlji nastale prije "samo" 60 miljuna godina, a to nam opet govori da pogled na Mjesec zapravo znači pogled u jako daleku geološku prošlost. Mjesečeve planine, krateri i mora, odnosno udoline tako miruju gotovo jednu cijelu vječnost. Premda znatno manji od Zemlje, Mjesec ima planinskih vrunaca koji se penju i do 9.000 metara, a dva lokaliteta nose imena Nikole Tesle i Josipa Ruđera Boškovića.

Ribari ga cijene

Današnja znanost mnogo teže ali i nerado odgovara na pitanja koja se tiču Mjesečevog utjecaja na nefizikalne stvari i pojave. I dok botaničari i ribari ne mogu ni zamisliti svoj posao bez poznavanja Mjesečevih mijena, dotle se u sofisticiranijim vještinama i istržaivanjima njegova uloga danas prilično zanemaruje. Vrijedi reći ovo "danas", jer nije uvijek bilo tako.

Još je Hipokrat u svojim medicinskim radovima polagao veliku važnost utjecaju Mjeseca na čovjekovo zdravlje, a samim time i na njegovu ulogu u medicini i strogo zabranjivao da se dira onaj organ u čijem se znaku trenutačno nalazi Mjesec jer da će biti prokrvljeniji i operacija će teže uspjeti, a rana slabije zarastati. Tragični slučaj time uzrokovan pogodio je i obitelj samog Mile Dupora, najkompletnijeg i najomeptentnijeg astrologa iz naših krajeva koji nije uspio uvjeriti liječnike u istintost tog starog pravila kad je bila riječ o operaciji njegovoga brata koja nije upsjela i čovjek je preminuo. Posljedice ne moraju uvijek biti tako fatalne, ali razni slučajevi komplikacije pri operativnim zahvatima vjerojatno bi bili znatno umanjeni kad bi se o ovome pravilu vodilo više računa. Pogotovo kad znamo da se Mjesec u jednom znaku zadržava nepuna tri dana.

Veliki doprinos i polet u istraživanju Mjesečevih utjecaja dali su mnogi arapski astrolozi tijekom ranog srednjega vijeka pa su poslije od njih saznanja preuzimali europski autori kasnijih razdoblja. No jedno od važnih istržaivanja Mjeseca obavljeno je upravo u Zadru na prijelazu iz petnaestog u šesnaesto stoljeće kad je djelovao jedan od najvećih znanstvenika iz našega grada Fridrik Gisogono de Bartholaczi.

Kopernikov kolega

Fridrik je rođen u Zadru, najvjerojatnije 1472. godine. Sam Grisogono u oskudnim autobiografskim spisima navodi da je s pet godina ostao siroče kad mu roditelji podlegoše nekoj zarazi koja je tad harala Dalmacijom. O njemu i njegovoj dvoje braće i sestara, skrb je preuzeo stric. Sa sedamnaest godina odlazi, na poziv svojih rođaka, Jerolima i Donata u Padovu i upisuje studij prava, negdje oko 1490. godine. No, uskoro ga, po vlastitom priznanju, sve više počinje privlačiti matematika i prirodne znanosti ali i želja za putovanjima. Priključuje se vojsci i sudjeluje u bezbrojnim ratovima koji su tada harali Italijom i Europom. Oko 1500. godine boravi u Rimu pa povjesničari pretpostavljaju da je možda služio i u vojsci čuvenog Cesarea Borgije. Ipak o tom dobu svog života Grisogono veli da "unatoč ratnim skitnjama nikad nisam prestao slijediti uzvišeni nauk Platona i Pitagore".

I nije ostao samo na riječima; 1501. vraća se u Padovu i ponovno upisuje studij na Fakultetu filozofije i medicine gdje se tada kao jedna od najbitnijih disciplina predavala i danas prezrena i omražena astrologija. Diplomiravši krajem 1506. ostaje u Padovi kao profesor astrologije i matematike. Bez ikakve je sumnje da je Fridrik poznavao Nikolu Kopernika koji u Padovi studira iste predmete u isto vrijeme (diplomirao je 1504.). Na žalost, kako je proticalo druženje ta dva velika čovjeka možemo danas tek nagađati. Zato je svoje prijateljstvo s Grisogonom potvrdio Duns Scotus koji u jednom svom djelu iz 1506. objavljuje Fridirkove stihove na latinskom. Na svojoj katedri, pak, nasljeđuje Grisogono Bartolomea Vespuccija, rođaka čuvenijeg Ameriga. Zabilježeno je, također, kako su Fridirkova predavanja bila izuzetno omiljena kod studenata, a rado ih je slušao i firentinski knez. 1507. izdaje Grisogono svoju prvu knjigu «Speculum astronomicum» od koje su se do danas sačuvala tek dva primjerka od kojih je jedan u Mletcima, a drugi u nekoj privatnoj, isto inozemnoj zbirki, a 2007. je veoma uspješno prevedeno i na hrvatski jezik budući da je izvorno pisano na latinskom.

Stoka i krilate žabe

Dvije godine, službovao je Fridirk na Sveučilištu u Padovi, a tada se zbog nestabilnih političkih prilika u Italiji vraća u Zadar. Ženi se Elizabetom de Soppe s kojom će imati šestero djece, sinove Jeronima Fracassa, Julija i Pompeja te kćerke Katarinu, Lukrecju i Cintiju.

Grisogonov opus rada bio je veoma širok, no bez dvojbe se može reći da je najviše uspjeha imao u svojim proučavanjima Mjeseca i njegovog utjecaja kako na prirodne pojave, tako i na zbivanja unutar horoskopa. Radovima o plimi i oseki stekao je tada svjetsku slavu pa ga u Italiju pozivaju inženjeri koji su gradili luke.

Ništa manji nije ni njegov doprinos u otkrivanju uloge Mjeseca u astromedicini, kako u glavnom, tako i u pomoćnim horoskopima. Citate iz Fridrikovih djela nalazimo u astromedicinskim djelima i stotinu godina nakon njegove smrti. Ne treba čuditi, jer je zadarski znanstvenik izvršio najcjelovitiju sintezu učenja o Suncu i Mjesecu i njihovom odnosu na stanje ljudskog organizma, još od arapskih astrologa devetoga stoljeća. Zanimljivo je i da Grisogono ističe ljekovita svojstva dalmatinskoga ovčjeg kiselog mlijeka koje danas više skoro da i ne postoji!

Mjesec će se u svom punom obliku naći u prividnom znaku jarca, što se obično i ne uzima kao najpovoljnija pozicija za raspojasane svetkovine. Više je to položaj pogodan za pješačenje, planinarenje i učvrćivanje vlastitih etičkih normi. No ako se uzme u obzir da je u odnosu na Zadar z drugoj mundanoj kući, to nam pokazuje da bi fešta u svom materijalnom obliku ipak trebala biti uspješna i da će biti ostvaren dobar promet. Od značajnijih aspekata zatvara jedino sekstil s Uranom što bi moglo upućivati na lakše sklapanje neobičnih prijateljstava ali i dboar odjek događamja u elektronskim medijima.

Još je 1824. godine ugledni američki astronom Wiliam Henry Pickering objavio da je temeljem svojih proučavanja na Mjesecu otkrio velika krda stoke koja pasu, a pedesetak godina prije toga se još vjerovalo da na Mjesecu žive krilate žabe. Danas o fizikalnim i astronomskim činejnicama Mjeseca znamo veoma mnogo ali smo istovermeno kad je njegov utjecaj na živi svijet, a čovjeka posebice, u pitanju u lošijem položaju od arpaskih astronoma devetoga stoljeća, da o našem sugrađaninu Grisogonu i ne govorimo. Pa premda će Noć punog miseca biti prije svega noć pjesme, plesa i zabave, mogla bi nam, makar sutradan biti i povod da obnovimo naša znanja o ovom vjernom pratiocu bez kojega bi i život na Zemlji bio ako ne nemoguć, a onda potpuno drugačiji od ovog što ga poznajemo.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno