Ninska solana postojala je još u antici

Slika korisnika admin
Fabio ŠIMIĆEV
Snježana Vujčić-Karlo

Prošlog je tjedna Prirodoslovni odjel Narodnog muzeja Zadar priredio zanimljivu izložbu naslovljenu "Solana Nin - život sa zrnom  soli". Izložba je postavljena u  izložbenom prostoru  Kneževe palače, popularno  zvanim "krletkama", a njezina je autorica dr. sc.  Snježana Vujčić-Karlo, voditeljica Prirodoslovnog odjela. Uz zanimljiv pregled  biološke raznolikosti  sačuvane na prostoru ninske  solane, prezentirane izvrsnim fotografijama, panoima  s tekstulnim objašnjenjima  te prepariranim primjercima  zanimljivih životinjskih vrsta, dio izložbe pruža uvid u  njezinu gospodarsku aktivnost. To je ostvareno izborom fotografija dvojice vrsnih zadarskih fotografa  -  Ante Brkana za starije razdoblje rada solane, od 1954.  do 1982. godine, te Stipe  Suraća za novije razdoblje.  Ovim povodom razgovaramo sa autoricom izložbe dr.  sc. Snježanom Vujčić-Karlo.

Godina dana  istraživanja

Kažite nam, na početku,  nešto o nastanku ove  izložbe! Tko je došao na ideju o njezinom postavljanju,  koliko se na njoj radilo, te  kako je koncipirana?

- Kada smo prije dvije godine pisali i pripremali planove svojih aktivnosti za buduće razdoblje, sjetila sam se  prostora Solane Nin, područja koje je biološki vrlo  zanimljivo i vrijedno, a istovremeno ne i toliko poznato široj javnosti. Riječ je o  prostoru na kojem se biološka raznolikost usprkos intenzivnim gospodarskim aktivnostima, kojima je  ugrožena, ipak sačuvala. Godinu dana smo istraživali to  područje, a istraživanje je  financirala Javna ustanova  za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije.  Posebice se istraživalo porodicu kornjaša zvanu trčci  koji žive u tlu i indikatori su  stanja staništa. Istovremeno  se pratilo i koje se druge  biljne i životinjske vrste mogu vidjeti na tom području,  te kakav je utjecaj gospodarske aktivnosti solane na  njihov život. Što se tiče koncipiranja izložbe, valja kazati kako se uvriježilo govoriti o netaknutoj prirodi  koja je zapravo odavno kao  takva prestala postojati. Od  paleolitika čovjek mijenja  prirodu, a to je slučaj i s  područjem koje prikazuje  ova izložba. Upravo radi toga sam izložbi pristupila i s  povijesnog očišta. Pretpostavlja se da je tamo solana  postojala i u antici, a sigurne  potvrde o tomu imamo za  razdoblje srednjeg vijeka, u  vrijeme razvoja ninske komune, anžuvinske i mletačke  vlasti. Prikazavši gospodarsku aktivnost solane na ovoj  izložbi, htjeli smo ukazati  kako je toj gospodarskoj djelatnosti važno da se oslanja  na prirodna staništa. Zašto  smo u naslov izložbe stavili  sintagmu "sa zrnom soli", odnosno izvorno "cum grano  salis"? Osim  što upućuje na  mudrost, u ovom slučaju ta  sintagma aludira i na drugo,  prizemno značenje. Prikazano područje karakterizira  puno saliniteta, a takvom su  se životu prilagodile i tamošnje biljke. Prirodoslovni  dio izložbe podijelili smo prikazujući različita prirodna  staništa tog prostora: bazene, vlažne livade i sitove,  tršćake, suhe livade, grmlje i  šumarke, te zaštitu prirode.

Jedan prostor za sve

Velik dio teksta u katalogu  posvetili ste rekonstrukciji  nekadašnjeg života biljaka i  životinja na području ninske  solane. Na osnovu čega ste  se upustili u takvu rekonstrukciju i kada je nastupila  korjenita preobrazba ovog  područja?

- Znamo kako na Mediteranu izgleda riječni estuarij kakav je nakada činila  Miljašića jaruga. Također,  znamo kakav je geografski  položaj ovog područja, a postoje i brojni povijesni podaci koji, primjerice, govore  o čestim slučajevima malarije na ovom području i koji  ukazuju na to da je tamo bilo  dosta močvara. Slučajevi  malarije upućuju na kukce, a  onda i na vodozemce i gmazove itd. Kako je područje  izgledalo možemo pretpostaviti uspoređujući ga sa  sličnim obližnjim mjestima,  kao što je na primjer uvala  plemići. U delti su se miješale slatka sa slanom vodom čineći idealna staništa  za slatkovodne i morske organizme. Izgradnjom kanala  1909. godine je tok Miljašića  jaruge skrenut i time je izvornost ovog područja nestala, a potpuna promjena vidljiva i danas nastala je izgradnjom moderne solane  1955. godine.

Postoji li opasnost da bioraznolikost ovog područja  nestane?

- Naravno. Područje je vrlo  zanimljivo zato jer na tom  prostoru ima nekoliko staništa. Na pragovima oko bazena solane imamo livade  caklenjače, kao i drugih biljaka prilagođenih životu u  fiziološki teškim uvjetima  zaslanjenosti podloge i vode.  Svi ti pragovi mogli bi se  jednostavno prekriti daskama i biljke koje tamo žive bi  nestale. Peloidna blata koja  tu nastaju omogućuju da sol  dobiva dodatne minerale, a  time i na kvaliteti. To je povezan ciklus. Na ta se staništa nadovezuju sitovi koji  prelaze u vlažne livade, na  Mediteranu vrlo rijetke. Slijede grmovi i šumarci s bogatom faunom, kunom, lisicom, čagljem. Riječ je, dakle, o kompletnom biološkom lancu od biljaka do  predatora koji postoji na jednom malom prostoru u kojem postoji i civilizacija i  intenzivno gospodarenje.  Ideja da se prikaže jedan  prostor na kojem sve to  može ići zajedno jest i bila  polazište ove izložbe. Ljudi  iz lokalne zajednice su, što je  vrlo bitno, toga svjesni.

Na otvaranju izložbe ste  spomenuli i turistički potencijal biološki raznolikog područja ninske solane.

- Očuvanje prirode i takvih  divljih staništa, naravno,  može biti ogroman potencijal. Neki prostori, poput  Velebita ili Telašćice, sami po  sebi su atraktivni. S ovim  područjem nije tako. Potrebno je da netko dodatno  ukaže na bogatstvo bioraznolikosti koje se tu krije.

Zadranima muzej  zanimljiv

U sklopu ove izložbe postavljena je i zbirka crno bijelih fotografija ninske solane Ante Brkana.

- Da kolegica iz Galerije  umjetnina Nevena Štokić i ja  odlučile smo, budući da u  Galeriji umjetnina ima golema zbirka negativa našeg  velikog fotografa Ante Brkana, postaviti u sklopu ove  zbirke mali izbor njegovih  fotografija ninske solane.  Mislim da se taj dio izložbe  odlično uklopio u cjelinu te  kako se na Brkanovim fotografijama koje obuhvaćaju  period od 1955. do 1982.  godine izvrsno vidi kako se i  onda u Solani Nin radilo na  jednaki način kao i danas.

Do kada će izložba biti  postavljena? Paralelno s  ovom u vašem je izložbenom  prostoru i dalje postavljena  izložba o flori i fauni Jadrana. Kakvi su dojmovi nakon skoro dvije godine koliko je ta izložba postavljena? Kakvi su planovi Odjela  za skoriju budućnost?

- Izložba "Solana Nin -  život sa zrnom soli" bit će  postavljenja do sredine listopada, a nadamo se da će od  rujna uslijediti posjete  učenika osnovnih i srednjih  škola. Izložba u tijeku o flori  i fauni Jadrana vrlo je dobro  posjećena. Najviše nam dolaze organizirane grupe, ali  može se primjetiti kako raste  broj pojedinačnih posjeta.  Izgleda da polako Zadrani  shvaćaju kako im muzej  može biti zanimljiv. Ta će  izložba biti postavljena do  konca 2013. godine. Za  iduću godinu planiramo jednu manju izložbu o leptirima zadarske okolice, a  izložbu o flori i fauni Jadrana  trebala bi naslijediti izložba  o biološkoj raznolikosti.

 PARK PRIRODE SOLANA NIN
U katalogu ove izložbe autorica Vujčić-Karlo je, između ostalog,  napisala: "Ninska solana je zanimljivo područje, kako gospodarski tako i  sa stanovišta zaštite prirode, čemu u prilog govori i to što je tamo, u  prostoru gospodarske jedinice, osnovan Park prirode Solana Nin.  Smjšetena je na mjestu gdje se susreću flora i fauna kopna, niskih  položenih morskih obala te slatkih tekućica obližnje Miljušića jaruge.  Solana je azil mnogih vrsta koje su kod nas ali i u Europi sve više ugrožene  nekontroliranim iskorištavanjem obala. Pogled u taj začuđujući svijet u  kojem dominira vlastelica, ptica koja se u Hrvatskoj gnijezdi jedino ovdje,  govori nam o tome kako je moguće imati tvrtku koja proizvodi , a ne  uništava, već dobar dio svog imidža izgrađuje na očuvanju prirode."

 

 VIŠE FOTOGRAFA

Uz fotografije slavnog Ante Brkana izložbu "Solana Nin -život sa zrnom soli" čine fotografije Snježane Vujčić-Karlo (najviše njih), Davorke Kitonić, Gordana Lukača, Helmuta Magdefrau, Jasenke Topić, Marije Kragić, Stipe Suraća, Willija Stanija i Zlatka Marasovića.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)