Stari Rimljani nisu smjeli ustajati na lijevu nogu i proklinjati tuđi usjev!

Slika korisnika valentinam
U pripremi još jedna zanimljiva izložba Arheološkog muzeja Zadar
Za potrebe izložbe iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar izložit ćemo oko 150 predmeta, s različitih lokaliteta i vremena pronalaska kojima će posjetitelji izložbe dobiti uvid u tajanstvenu i sveobuhvatnu umjetnost magije u antičkom Rimu, kaže autorica izložbe dr. sc. Kornelija A. Giunio
Arheološki muzej Zadar
Jedan od najvažnijih amuleta starih Rimljana bio je falus

Nakon starorimske medicine, erotike i kozmetike, muzejska savjetnica i voditeljica Antičkog odjela Arheološkog muzeja Zadar dr. sc. Kornelija A. Giunio priprema još jednu zanimljivu izložbu kojom će Zadranima približiti način života u antičkom Rimu. Ovoga puta autorica je odlučila dočarati posjetiteljima na koje je sve načine magija određivala život i ponašanje starih Rimljana i kako su se nosili s praznovjerjem.

Zvoncem protiv uroka

Izložba, koja je u završnim pripremama, te će biti otvorena do kraja srpnja, nosi naziv "Abrakadabra – magija i praznovjerje u starom Rimu kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar" i na njoj će biti izloženo oko 150 predmeta vezanih uz razvoj magije, mistične vještine kojom su ljudi od davnina nastojali steći natprirodne sposobnosti i tako postići željene rezultate.

- Već dulje vrijeme razmišljala sam o ovoj temi koju sam željela publici dočarati kroz pričice iz svakodnevnog života starog Rima. Za potrebe izložbe iz fundusa Arheološkog muzeja Zadar izložit ćemo oko 150 predmeta, s različitih lokaliteta i vremena pronalaska kojima će posjetitelji izložbe dobiti uvid u tajanstvenu i sveobuhvatnu umjetnost magije u antičkom Rimu, kaže Kornelija A. Giunio koja je i ranijim "starorimskim" predavanjima i izložbama o ljekarništvu i medicini, a osobito o erotici, spolnome životu i uljepšavanju, pobudila veliko zanimanje zadarske publike.

Mnogi načini ponašanja kojima su stari Rimljani željeli odagnati zle sile i spriječiti nesreću zadržali su se do današnjih dana, kaže autorica izložbe, te navodi:

- Tako se nije smjelo ustajati na lijevu nogu, pa i danas za nekoga kad je loše volje kažemo da je ustao na lijevu nogu. Parni brojevi bili su sretni, a neparni nesretni, što se također zadržalo do danas. Rimljani su za sreću i tjeranje uroka na ulazu u kuću imali viseća zvonca, kao što i danas mnogi imaju zvonca na ulazu, kaže dalje dr. sc. Kornelija Giunio, te ističe da je jedan od najvažnijih amuleta starih Rimljana bio falus, muški spolni organ koji je simbolizirao snagu koja odbija zle sile. U svakodnevnom životu Rimljana falus je imao važnu ulogu u odvraćanju od nesreće, zaštite od bolesti ili uroka, pa je često viseće zvonce pred rimskom kućom bilo upravo u obliku falusa. Falus je bio prikazivan često i na nakitu, ali i na natpisnim pločama kao što je, primjerice, natpisna ploča iz Zadra iz 2. st. poslije Krista, koja uz loše sačuvan i nečitljiv natpis prikazuje falus na kućnome pragu jedne rimske kuće. Upravo nalazi u obliku falusa bit će u većem broju izloženi na izložbi.

Praznovjerje i religija

- Praznovjerje nastaje iz straha i ne može se u antici odvojiti od religije. Magija i religija međusobno su ovisne, imaju isto ishodište i nastale su istodobno jedna iz druge, te ih je teško razgraničiti. U antici je većina ljudi vjerovala u magiju, duhove, nadnaravne poruke. Iako je praznovjerje u antici prodrlo u sve slojeve društva, ipak su praznovjerniji bili siromašniji, dok je astrologija i vjerovanje u utjecaj nebeskih tijela na sudbine ljudi bila popularna među carevima, doznajemo dalje od Kornelije A. Giunio, koja dodaje da su Rimljani bili poljoprivredni narod, pa je stoga i magija dijelom bila vezana uz poljoprivredu odnosno uz vremenske (ne)prilike. Zanimljivo je da se zakonski kažnjavalo one koji bi prokleli tuđi usjev ako on ne bi uspješno rodio.

I starim Rimljanima potkova je, jednako kao i danas, simbolizirala sreću. No, Rimljanima su i pčele bile glasnik dobrih vijesti, a protiv uroka nosili su ogrlice s tzv. perlama "s očima." Nesreću i smrt donosio je huk sove. Inače, predmeti za zaštitu nalaženi su češće u ženskim i dječjim grobovima jer se smatralo da je njima zaštita potrebnija.

Izložba, koja će u prostoru muzejske Prapovijesne zbirke biti otvorena sve do konca ljeta, Zadranima, ali i brojnim turistima na zanimljiv će način predočiti starorimski svijet vjerovanja u nadnaravno, koji u nekim segmentima živi i među današnjim generacijama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)