[FOTO] NEUMORNI EPIDEMIOLOZI Imaju i do 700 poziva dnevno, ali spremni su i za jesenski val koronavirusa

U borbi s koronavirusom prvi na »bojišnici« su djelatnici Zavoda za javno zdravstvo koji zadnjih pet mjeseci vode svakodnevnu bitku s »hvatanjem« virusa, testiranjem brojnih građana, traženja kontakata zaraženih, a uz sve to moraju raditi i regularan posao.
Jučer smo imali priliku vidjeti kako se nose s velikim i odgovornim poslom, uspijevaju li pohvatati sve konce te tko stoji iza uspješnog tima koji naporno radi mjesecima. S ravnateljem Zoranom Škrgatićem dogovorili smo sastanak i obilazak Zavoda za javno zdravstvo koji radi na četvrtom katu nove Poliklinike. Pri ulasku smo stavili masku, izmjerili su nam temperaturu te smo mogli razgledati nove prostorije koje podsjećaju na filmske laboratorije te smo razgovarali s voditeljima neumornih timova. Prolazeći prostranim hodnicima Zavoda primijetili smo moderne uređaje te brojne djelatnike koji marljivo rade i provode različite testove. Svi su tijekom cijelog radnog vremena zaštićeni maskama ili vizirima koje skidaju jedino kada su sami u uredu ili za potrebe fotografiranja.

Šator ispred Zavoda, uzimanje briseva
– Do sada smo napravili preko 5.000 testiranja te smo nabavili još jedan aparat, koji je već u punoj funkciji. Osim toga, pokrivamo Šibenik, Gospić, a ponekad pokrivamo i Split. Nama je standard napraviti oko 200 briseva dnevno, a ukoliko bude baš gusto moći ćemo napraviti i do 400 testova u 24 sata. Inače, u Zavodu je ukupno zaposleno oko 130 ljudi, a zbog trenutne epidemije morali smo promijeniti način rada kako bismo bili što efikasniji, a što manje se iscrpljivali, rekao nam je Zoran Škrgatić, ravnatelj zadarskog Zavoda za javno zdravstvo.
– Velik dio posla se odnosi na uzimanje briseva pa smo tako i ispred ulaza u zgradu Zavoda postavili dodatni šator u kojem smo organizirali uzimanje briseva za sve one kod kojih postoji sumnja, a sve kako bismo spriječili da zaražena osoba uđe u Zavod. Inače, dr. Alan Medić ima pet epidemioloških timova, ali u slučaju potrebe povećanih kapaciteta njima priključimo timove iz Službe školske medicine, Službe prevencije ovisnosti i mentalnog zdravlja, priključe se liječnice i psihologinje kao i sanitarni inženjeri, a sve kako bismo povećali broj timova. Naime, cijelo vrijeme radimo u dvije smjene te subotom i nedjeljom, rekao nam je Škrgatić dodavši kako je i jedan epidemiolog uvijek dostupan na mobitel.
Doktorica Ivanka Matas, voditeljica je Odjela mikrobiologije i parazitologije u Zavodu za javno zdravstvo koji ovih dana radi punom parom.
– Inače pružamo usluge rutinske mikrobiološke dijagnostike ambulantama obiteljske medicine, OB Zadar te specijaliziranim bolnicama na području naše županije. Otprilike na godišnjoj razini imamo oko 100.000 uzoraka, a riječ je uglavnom o uzorcima urinokulture, obriscima ždrijela ili nosa, uzorcima stolice, a radimo i sanitarne preglede i slično, rekla nam je dr. Ivanka Matas kako je to izgledalo prije epidemije koronavirusa.
– Početkom epidemije koronavirusa situacija se drastično promijenila i sve ovo što smo do sada radili »podebljano« je i za uzorke za COVID. Dakle, do jučer smo obradili preko 5.000 testova, što je u odnosu na broj stanovnika poprilično visoko zastupljeno testiranje, rekla nam je dr. Matas. Naglasila je kako su u zadnjih 15 dana, odnosno u drugom valu, napravili oko 2.000 testova. Nakon što laboratorij odradi testove, a koji su gotovi isti dan, ukoliko je neki nalaz pozitivan prosljeđuje se Epidemiološkoj službi koja potom obrađuje kontakte prema propisanom protokolu.

«Brzi smo, učinkoviti, padamo s nogu, ali nema veze«
– U pogonu smo od 7 ujutro do 22 sata, a nekad i do ponoći ukoliko to treba. Također, pokrivamo i Ličko – senjsku županiju, te Šibensku, tako da otprilike imamo do 150 testova, rekla nam je dr. Matas, dodajući kako nije istina da veći broj uzoraka znači veći broj pozitivnih nalaza. Dodala je kako imaju jako velik broj testiranja ljudi koji su upućeni na različite obrade u bolnice, a oni su u biti zdrava populacija te su ti uzorci uglavnom negativni. Pojašnjava kako je udio onih sa simptomima u manjini među testiranima. Također, moraju testirati i pomorce prije nego se ukrcaju na brod.
– Brzi smo, učinkoviti, padamo s nogu, ali nema veze, zaključila je dr. Matas uz smješak kojim prikriva umor.
Nakon posjeta laboratorijima otišli smo do Službe za epidemiologiju gdje inače radi 15-ak ljudi koje vodi dr. Alan Medić, inače i član Stožera civilne zaštite.
– Nas je inače 15, ali budući da moramo raditi regularne poslove, ali testiranje na COVID, naši timovi su pojačani djelatnicima drugih službi kako bismo sve stigli i kako bismo mogli složiti sve smjene. Naime, radimo u dvije smjene, ali i vikendima, a kad se dogodi interventna situacija svi uskaču. Međutim, imamo problem dugotrajne prirode jer kad dođu jesenski i zimski mjeseci, računamo da će nam se posao značajno povećati, a sada smo u poslu dugo i bez prekida. Bitno mi je da za jesen imamo odmorne ljude, istaknuo je dr. Medić dodavši kako dnevno znaju imati i do 700 telefonskih poziva. Naglasio je kako je trenutno glavni zadatak epidemiologa hvatanje kontakata zaraženih. Pitali smo ga kako to izgleda te nam je rekao kako sve počinje testiranjem te potom, ukoliko je test pozitivan, obavljaju telefonski poziv.
– Jedan dio ljudi već očekuje pozitivan rezultat jer imaju i simptome te su bili negdje gdje je postojao rizik za zarazu. Mi zovemo samo one kojima je test pozitivan, negativne ne zovemo jer ne stignemo. Nakon što im kažemo rezultate, pitamo ih kad su nastupili simptomi bolesti te potom računamo od trenutka nastupanja simptoma 48 sati unatrag te lovimo kontakte s kojima je pozitivna osoba bila u bliskom kontaktu. Ljudi se u prvom trenu ni ne mogu sjetiti svih kontakata, pa im damo broj mobitela da nas nazovu ako se naknadno sjete. To su najčešće članovi obitelji, kolege, prijatelji, govori nam dr. Medić.

Ovo će potrajati, treba se prilagoditi životu s virusom
Istaknuo je kako ne možemo zaustaviti epidemiju već je cilj zaustaviti širenje virusa zbog čega svi moramo biti odgovorni i ukoliko smo bili na nekom mjestu povećanog rizika morali bismo povesti pojačanu brigu o ponašanju te se što manje izlagati drugima.
– U ovom dijelu epidemije moguće je pratiti kontakte, iako to iziskuje velike napore, i testiramo i mlade i stare, ali kad dođe jesen i kad se epidemija zahukta, te kad krene gripa uz koronavirus, nećemo imati taj luksuz testiranja mladih jer za njih to nije teška bolest već će se morati sami čuvati. Inače, jedan od načina čuvanja sebe i drugih je nošenje maske koja sprječava širenje zaraze. Osim toga nošenje maski nas osvijesti da se čuvamo, da se ponašamo drugačije, da osvijestimo nov način ponašanja. Trenutno nemamo boljega načina, uz pranje ruku i distancu, govori nam dr. Medić kako se moramo naučiti drugačije ponašati.
– Kao što smo prije 200 godina počeli prati ruke sapunom, tako sad moramo prihvatiti nošenje maski i drugačije se ponašati, rekao je Medić.
Na pitanje kako će se cijela ova situacija dalje razvijati rekao je kako je koronavirus zahvatio cijelu Zemlju te se čini kako ne bira godišnja doba.
– Činjenica je kako je virus prisutan i mislim da će ovo potrajati više godina. Sad se rade istraživanja kojima se prati koliko oni koji su preboljeli koronu imaju imunitet. Sada se pokazalo kako oni koji su imali slabije simptome mogu opet dobiti koronavirus. Po meni je bitno pitanje kad će naći dobar lijek za oboljele u bolnicama te kada će naći cjepivo kojim će se zaštititi najugroženiji članovi društva, kao što postoji cjepivo za gripu. Mi jednostavno moramo promijeniti način života i prilagoditi se životu s virusom, zaključio je dr. Medić.
 

Testiranje na terenu i jahtama

– Taman sam donio uzorke, a sad idem na jednu jahtu koja se nalazi u zadarskom arhipelagu uzeti uzorke posade i putnika. Već me čeka gliser, govori nam Boris Kupčak, jedan od brojnih djelatnika. Naime, uz testiranja sumnjivih slučajeva, koja se, ukoliko osoba ima simptome i bila je izložena virusu, rade besplatno, Zavod nudi opciju i testiranja na terenu. U ovom slučaju onaj tko želi takav način testiranja plaća za izlazak djelatnika na teren te same testove. Ovo, kaže nam ravnatelj Zoran Škrgatić, uglavnom traže vlasnici velikih brodova i jahti kojima nije problem izdvojiti desetak ili dvadesetak tisuća kuna za testiranje posade i putnika pa da je miran.
 

Zadarski Zavod kao ogledni laboratorij

Dr. Ivanka Matas i dr. Zoran Škrgatić potvrdili su nam kako je američka tvrtka Becton, Dickinson and Company, a koja proizvodi strojeve za testiranje raznih uzoraka, ali i druge medicinske uređaje prepoznala uspješnost, iskustvo i opremljenost zadarskog Zavoda za javno zdravstvo te su odlučili da upravo oni postanu ogledni laboratorij za njihove uređaje i instrumente. Ovo znači kako bi Zadar postao središte gdje bi se drugi dolazili educirati.