OTOČNI ŽIVOT Drvene makete Ivana Urode iz Biograda zadivile ljepotom i detaljima

Zahvaljujući EU projektu Arca Adriatica koji je usmjeren na očuvanje, valorizaciju i razvoj pomorske baštine Jadranskog mora, Općina Tkon (Tkon, Ugrinić) na otoku Pašmanu je posljednji mjesec dana cijela u znaku drvenih brodova.
– U sklopu sedmodnevne interaktivne radionice »Ajmo se voziti, načinimo kaić!« koju je vodio meštar Vojko Bobić iz Tkona, biogradski policajac, 16 mladih kalafata u dobi od 10 do 14 godina izgradili su drveni kaić Mali Kun dug 2,85 metara koji su porinuli u more i zaplovili Pašmanskim kanalom, kazala je Bruna Vojvodić, voditeljica projekta.
Protekle nedjelje se održala demostracijska plovidba na drvenim brodovima te spektakularni 9. Điru po konalu u Ugrinić, regata tradicijskim drvenih brodova, leutima, kaićima i gajetama na oštro/latinsko jedro i trevu.

Izrada modela batele
– U okviru projekta Arca Adriatica, u Škraping centru održana je i 3. Interaktivna radionica u sklopu Akademije starih zanata i vještina pod nazivom »Izrada modela batele«, rekla je Vojvodić.
Radionicu je vodio umirovljeni kapetan duge plovidbe Ivan Uroda, majstor gradnje brodova iz Biograda na Moru (Škver Uroda). Meštra Ive »desna ruka« na radionici bio je njegov sin Boško Uroda.
– Radionica je bila namijenjena djeci osnovnoškolske dobi te je 15-ak djece aktivno sudjelovalo u izradi vlastitih modela batele koje su kasnije ponosno odnijeli kući, ponosno će Vojvodić.
Glavna poveznica čovjek i mora oduvijek je bio brod, a time i brodogradnja.
– Prvi brodovi su se radili od drva. Drvo je materijal koji osjeća i kojeg moramo oblikovati s posebnom pažnjom. Gradnja brodova se kroz povijest prilagođavala potrebama, vremenu, tehnološkim dostignućima, ali i različitim područjima, navodi Vojvodić.
Dolaskom novih tehnologija, materijal izgradnje velikih brodova postaje metal, a onih malih poliester, čime polako dolazi do nestajanja jednog od najstarijih zanata, drvene brodogradnje.

Dašak života u korona ljetu
– Putem ove radionice novim generacijama se nastojala približiti tradicionalna drvena brodogradnja i upoznati ih sa svijetom modeliranja, poručila je Bruna Vojvodić.
A kako se svakog četvrta održava Sajam otočkih proizvoda čini se da je Tkon, kad je riječ o događanjima, jedini ili među rijetkima u Zadarskoj županiji koji u ovom korona ljetu živi. Naime, u Škraping centru je otvorena i izložba »Tradicionalni drveni brodovi hrvatskog Jadrana » čiji je autor meštar Ivan Uroda.
– Riječ je o maketama koje sam izradio za vrijeme duge plovidbe, od kada sam 1986. godine bio na dužnosti kapetana duge plovidbe do umirovljenja. Makete su u omjeru 1:20, kazao je Ivan Uroda, točno na svoj 70 rođendan, 16. srpnja 2020.
Izloženi su tradicionalni modeli guca, gajete, batele, ali i primjerci vlastitog dizajna broda Mali Niko te Penzioner.
– Makete sam radio od drva i to od hrasta, jasena i smrića. Izrada jedne makete traje u ovisnosti od njene složenosti. Za malu maketu je potrebno od 120 do 200 radnih sati a za one veće od 700 do 800 radnih sati, kaže Uroda na terasi obiteljskog caffe bara Škverić na biogradskoj Bošani s koje puca pogled na Pašmanski kanal.

Makete izazivaju divljenje
– Osim velike volje, odricanja i talenta, morate biti iznimno temeljiti, imati mirnu ruku, biti strpljivi, poručio je Uroda.
Život Ivana Urode ispunjen je brodovima, onima stvarnima na kojima je kao kapetan duge plovidbe plovio i drvenim brodovima koje on sam, sa svoje dvije ruke, učini toliko realnima da vam se čini kao da doista plove
– Makete izazivaju divljenje. Ono što meštar Uroda radi, radi za sebe i svoju dušu, a nama je velikodušno dopustio da barem nakratko provirimo u njegov svijet, kazao je Goran Mušćet, načelnik Tkona.
Makete drvenih brodova kao turistički proizvod nude dašak prošlog vremena koji turiste i te kako intrigira. Nama, kaže on, ostaje da gledamo i divimo se ovom pravom umijeću.
– Na maketama fasciniraju detalji jer onaj koji promatra makete drvenih brodova ima dojam kao da brod plovi Pašmanskim kanalom, da je živ, te se čovjek može na neki način uživi, zaključio je Mušćet.