Oprezno s insektima!

Htio bih podsjetiti ljude da pripaze dok piju sokove i ostale slatke napitke iz boca i čaša koje su bile ostavljene negdje na otvorenom. Naime, zna se dogoditi da pčela ili osa uđe u bocu i prilikom pijenja može ubosti u usnu šupljinu, što može biti vrlo opasno, rekao je doktor Boris Dželalija
U tjedan dana tri su osobe u Hrvatskoj preminule od posljedica uboda ose ili stršljena. U sva tri slučaj reakcije na ubod su bile snažne i osobe su preminule prije dolaska vozila Hitne pomoći. Podsjetimo, 10. kolovoza 50-godišnja Jadranka Šnur preminula je od uboda ose u jezik dok je kuhala ručak u svojoj kući u crikveničkom zaleđu. Umrla je samo desetak minuta nakon uboda. Tri dana poslije u šumi kraj sela Kapelica kod Garešnice na Milu S. (50) palo je stablo s gnijezdom stršljenova. On je, naime, tada rušio stablo koje je pri padu zahvatilo drugo stablo na kojem je bilo gnijezdo. Preminuo je prije dolaska Hitne pomoći. I treći slučaj u kojem je nastradao Nikola Višnić (63) iz Gojaka kraj Ogulina dogodio se prilikom slaganja drva. Višnić je s prijateljem pomagao slagati drva kad je iz debla stare lipe izletio roj i krenuo na njih. Nikola je tada uboden iz uha, nakon čega je onemoćao, ruke su mu poplavile pa ga je prijatelj povezao u Hitnu pomoć, ali unatoč reanimaciji Nikola nije preživio.
Reakcija na ubod
Iako su ovakvi scenariji poslije uboda insekta, srećom, rijetki, ipak bi svi, i oni alergični i oni koji nisu, trebali biti oprezni. Naime, nikad se ne zna kad će tijelo burno reagirati na ubod i kad će doći do jake reakcije organizma.
– U običajenim slučajevima, kad je reakcija na ubod normalna, u većini se slučajeva jave lokalno crvenilo i oteklina na koju je najbolje staviti led ili nešto hladno. No, ako se ubodena osoba počne znojiti, osjećati glavobolju, otežano disanje, gušenje ili ubrzan rad srca, treba istog trenutka krenuti u Hitnu pomoć kako bi liječnici mogli intervenirati i pružiti joj potrebnu terapiju. Tada se najčešće daju kortikosteroidi i antihistaminici kako bi se spriječio moguć razvoj anafilaktičkog šoka, rekao je liječnik Boris Dželalija, voditelj Zaraznog odjela u Općoj bolnici Zadar. On je istaknuo da bi osobe koje znaju da su osjetljive na ubode trebale paziti da ne idu u voćnjake ili na tržnicu gdje postoji veća šansa da ih ubode neki insekt. Ako do uboda dođe trebale bi istog trenutka krenuti u ambulantu hitne pomoći jer im prijeti opasnost od padanja u anafilaktički šok.
Dželalija je istaknuo da su ubodi u glavu, pogotovo u jezik i usnu šupljinu, opasni jer zbog oticanja može doći do otežanog disanja pa i gušenja.
Mjere opreza
– Htio bih podsjetiti ljude da pripaze dok piju sokove i ostale slatke napitke iz boca i čaša koje su bile ostavljene negdje na otvorenom. Naime, zna se dogoditi da pčela ili osa uđe u bocu i prilikom pijenja može ubosti u usnu šupljinu što može biti jako opasno, rekao je Dželalija.
On je dodao da je ubod pčele kompliciran jer može ostati žalac kojeg treba pažljivo izvaditi kako se ne bi ispraznila vrećica s otrovom.
Ove tri iznenadne smrti uzrokovane ubodima i ugrizima insekata zasigurno će nagnati mnoge da pripaze. Stručnjaci savjetuju da svi koji žele boraviti u prirodi na tijelo, čak i ako do sada nisu bili alergični, nanesu repelent koji će svojim mirisom odbiti pčele, ose, stršljene, komarce, obade i krpelje.
Osim ove mjere opreza trebalo bi pripaziti kakvu odjeću odjenuti. Naime, ne bi trebalo odijevati šarenu ili odjeću jarkih boja, a trebalo bi izbjegavati nanošenje intenzivnih mirisa jer oni privlače kukce. Kod susreta s insektima treba ostati miran kako ih ne bi uznemirili. Alergičari bi svakako uza se trebali nositi lijekove. Onima koji često borave u prirodi ili na mjestima gdje bi mogli biti napadnuti, dakle planinarima, profesionalnim pčelarima, šumarima, ratarima, voćarima, vinogradarima i pastirima stručnjaci preporučuju da obvezno nose epipen, lijek koji može pomoći u slučaju anafilaktičkog šoka. Naime, on može posve neočekivano nastupiti iznenadno, nakon prvog, petog ili tisućitog uboda.

Stršljen opasniji od pčele

Ubodi stršljena opasniji su nego ubodi pčela. Za razliku od ose, pčela ne može izvući svoj žalac nakon uboda pa ona umire, a žalac ostaje u koži. Osa pak može ubosti i nekoliko puta jer joj žalac ostaje. Na mjestu uboda se javlja bolnost, oteklina, crvenilo te povišena lokalna temperatura, a s apsorpcijom u organizam javlja se i porast tjelesne temperature te nespecifični simptomi poput povraćanja i kolapsa. Posebnu opasnost kod uboda tih insekata predstavlja mogućnost razvoja alergijskih reakcija, odnosno anafilaktičkog šoka. Alergijske reakcije na ubode insekata mogu se očitovati kao lokalna reakcija, generalizirana urtikarija (koprivnjača) s oticanjem vjeđa i usana, svrbež, otežano disanje i crvenilo (početni znaci anafilaktičkog šoka) te anafilaktički šok (najčešće nakon uboda ose, pčele ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice mogu imati i ubodi u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline koja može izazvati gušenje.