Sezonski rast Zadarske županije

Podaci Državnog zavoda za zapošljavanje o zaposlenosti u obrtu i slobodnim zanimanjima u drugom tromjesečju 2009. godine pokazuju pozitivnu tendenciju.
Broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u lipnju 2009. u odnosu na svibanj iste godine porastao je za 1,7 posto, od čega je broj žena porastao za 2,2 posto.
Pad broja zaposlenih zabilježen je u sedam djelatnosti i kreće se od 0,1 posto (Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi) do 3,7 posto (Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša).
Ostale djelatnosti su u porastu koji se kreće od 0,2 posto (Prerađivačka industrija) do 7,8 posto (Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane).
Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, porast bilježi deset županija i kreće se od 0,1 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do 6,3 posto u Šibensko-kninskoj županiji. Ostale županije bilježe pad koji se kreće od 0,3 posto u Brodsko-posavskoj županiji do 1 posto u Međimurskoj županiji.
Obrtništvo ima pozitivnu tendenciju kada je u pitanju zapošljavanje u ovom kvartalu, no i negativnu kada se analizira godišnje kretanje, jer drugi kvartal, a treći ponajviše, donose veliki rast sezonskog zapošljavanja koje se nažalost s jeseni neće održati. Osim sezonskih kretanja obrtništvo je već nekoliko godina, a sada s krizom pogotovo izloženo strašnim pritiscima.

Zadarska županija

U Zadarskoj županiji krajem travnja u obrtu i slobodnim zanimanjima radilo je 11.800 osoba da bi krajem lipnja taj broj porastao na 12.900. Rast je iznosio 1.100 ili gotovo 10 posto. U isto vrijeme u Hrvatskoj je broj povećan s 253.000 na 261.000 ili 8.000, što je 2,5 posto. Naravno da Zadarska županija takav rast ne zahvaljuje procvatu i razvitku već sezonalnosti. To je prepoznatljivo i kod sagledavanja strukture obrta. Naime, najveću skupinu čine ugostitelji ili kako službena statistika vodi pružanje usluge smještaja i pripreme hrane i pića. Tu je u travnju bilo 1.900 zaposlenih da bi krajem lipnja broj iznosio čak 2.600, što znači da je od rasta od 1.100 zaposlenih čak 700 posao našlo u ovom sektoru. Slijedi trgovina koja je krajem travnja brojila 2.018 zaposlenih te bila najmnogoljudnija (jača i od ugostiteljstva) da bi na kraju lipnja ušla s 2.165 zaposlenih. Simboličan, ali ipak pad imalo je graditeljstvo u kojem je u obrtu broj zaposlenih pao s 1.500 na 1.489 osoba, a simboličan rast s 584 na 611 poljoprivreda, a isto tako i proizvodni obrti uvećani s 1.221 na 1.244 osobe.
No, valja nam kazati da je gledano na godišnju razinu kada je lani broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima ljeti prelazio 13.000 ukupna tendencija nepovoljna. Naravno, nakon srpnja i kolovoza već s rujnom, a izrazitije s listopadom, očekuje se smanjenje. U njemu, tvrde stručnjaci, dio djelatnosti trpit će nakon neradne nedjelje, zabrane pušenja, opće krize i konkurencije i rast PDV-a s 22 na 23 posto.