Stotina tvrtki zbog krize skratila radni tjedan

Slika korisnika admin
Autor: 
kune_novac
Mnogi ne vjeruju da će interes tvrtki za subvencijama biti velik jer je kriterije vrlo teško ispuniti

Radni tjedan od početka godine skratilo je stotinjak proizvodnih tvrtki, prema podacima sindikata. No, tko će, odnosno koliko će tvrtki u kojima radnici već rade skraćeno zatražiti subvencije države, još nitko pouzdano ne može reći. Kako se može čuti iz poslodavačkih krugova tvrtke za sada proučavaju zakonsku i provedbenu dokumentaciju, pa bi se razmjeri interesa za subvenciju dijela doprinosa, odnosno dijela neto plaća radnika mogli znati kroz dva tjedna. I gospodarski sindikati, ali i predstavnici poslodavaca i dalje su skeptični i ne vjeruju kako će interes tvrtki za subvencijama biti velik, jer je zakon tako koncipiran da rijetko tko može ispuniti kriterije.

- Ako možemo bilo koji kriterij 'uhvatiti' javit ćemo se - veli nam Davorka Bilić, izvršna direktorica pulskog Durana, tvrtke koja proizvodi specijalizirana stakla (nekadašnji Shott Boral). U tom izvoznom poduzeću radni tjedan skraćen je na 36 sati, a kako je jedan od zakonskih uvjeta za potporu skraćivanje tjedna na 32 sata, u Duranu misle kako s obzirom na taj kriterij ne mogu konkurirati za subvencije. S druge strane, tvrtka nije u minusu jer je iz ranijih zaliha pokrivala krizne mjesece. "Za drugo polugodište bi mogli tražiti potporu, ali se iskreno nadam da ćemo krenuti naprijed", veli Bilić.

No, dok u Duranu očekuju da će jesen donijeti oporavak američkog i njemačkog tržišta na koja najviše izvoze, domaći proizvođači koji rade s auto-industrijom daleko su od optimizma. "Ne ide na gore, ni na bolje. Na dnu smo", slikovito situaciju opisuje Danijel Zadjelović, direktor Lipik Glass-a. Ta tvrtka koju je recesija u svijetu snažno pogodila, jer veliki dio posla obavlja za auto-industriju, koristit će mogućnost subvencioniranja skraćenog radnog tjedna. "Mi smo s HUP-om podržavali tu ideju", ističe Zadjelović navodeći kako u lipičkoj tvornici trenutno u skraćenom tjednom režimu radi 20 do 30 radnika.

Država je predvidjela da tvrtke koje su kratile radno vrijeme potporu mogu korisitit najduže šest mjeseci, a zakon je ograničenog trajanja, odnosno do konca 2010. godine. Upravo zbog te činjenice dio poslodavaca će kalkulirati i neće odmah zatražiti potpore. Tako, primjerice, Stjepan Pišonić, direktor tvrtke Oriolik ističe kako će vjerojatno potporu zatražiti iduće godine iako je već sada skraćeno radno vrijeme u proizvodnji.

- Vjerojatno ćemo korisititi potpore jer ispunjavamo sve uvjete za njih. No, bojim se da će iduća godina biti puno teža, a potpora se može koristiti najduže šest mjeseci - veli Pišonić objašnjavajući kako još uvijek može podnijeti trošak skraćivanja radnog vremena pa mogućnost subvencija neće odmah iskoristiti već ih "čuvati" za iduću godinu. Naime, on objašnjava kako iskustvo u proizvodnji tapeciranog namještaja pokazuje da su za tu djelatnost veljača, ožujak, tavanj i svibanj najteži mjeseci u godini.

Zakon neprilagođen specifičnim djelatnostima

Dio poslodavaca svjestan je da unatoč smanjenju proizvodnje, slanju radnika na čekanje, otpuštanjima i sraćivanju radnog tjedna, neće moći koristiti subvencije pa čak i u slučajevima da ispunjavaju sve uvjete za njih. Takav je, primjerice, slučaj s Inkerom Zaprešić, jedinim domaćim proizvođačem sanitarne keramike i porculanskog posuđa. Zbog proizvodnjog procesa, u tom poduzeću ne mogu jednostavno staviti ključ u bravu jedan dan u tjednu jer bi takvo zaustavljanje proizvodnje izazvalo veliek troškove. Umjesto toga, u toj firmi prakticiraju rad punim kapacitetom s jednomejsečnim zaustavljanjem proizvodnje. Upravo zbog takvog načina rada, jer nisu fiskno skratili radni tjedan na 32 sata, neće moći ostvariti subvencije.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno