Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Kajanje je neuhvatljiv koncept

16.08.2010. 22:00
Kajanje je neuhvatljiv koncept


U HNK Zadar igrana je premijerno drama Srećka Borsea, rađena prema djelu Christophera Marlowea “Tragična povijest dr. Faustusa”/Glede filmova u sv. Donatu, završetak je pripao rumunjskom kratkom filmu
Posljednji, 8. dan 14. festivala ‘Zadar snova’ ekskluzivno je donio treći zaključni dio trilogije o Faustu, autora i redatelja Srećka Borsea. Kako je Faust prodao dušu vragu provjerili smo u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, u 21:30 sati.
Nakon predstave još se moglo stići i na završnu večer 6-dnevnog programa svjetskog kratkog filma u Sv. Donatu. Točno u 23 sata na programu su bili najzapaženiji rumunjski naslovi, ukupno 6 kratkih filmova, uključujući ‘Megatron’ Mariiana Crisana, dobitnika Zlatne Palme u Cannesu 2008. i ‘Trafic’ Cristija Puiuja, dobitnika Zlatnog Berlinskog Medvjeda 2004. godine.
Treća premijera ovogodišnjeg festivala dolazi iz Zagreba, a tamo se nakog poduljeg vremena izbivanja kazalištu vratio jedan od najpoznatijih domaćih protagonista suvremenog fizičkog teatra, Srećko Borse, i taj, kako se od njega može očekivati, povratak teče nadzvučnom brzinom, a za cilj ima dvoranu HNK Zadar, kao jedinstveno mjesto zbivanja koje je već udomilo prva dva dijela Borseove trilogije o Faustu, a čiji je Faustus’ Module Re-linked njen posljednji i zaključni dio. Eksplicitnost izraza i kazališni gas do daske se podrazumijevaju.
Adaptacija teksta: Srećko Borse; Glumci: Tim Habeger (Johann Faustus), Judita Franković (Mephistopheles, Lucifer, Helen of Troy); Gitara, vokal: Danko Krznarić; Bubanj: Nikola Dupor; Glazba: Danko Krznarić; Scenografija: Srećko Borse, Ivan Sliško; Kostimi: Ivana Popović; Svjetlo: Miljenko Bengez; Pokret: Nataša Mihoci; Asistent za borilačke sportove: Aldin Kasumović; Produkcija: MMRKernel, PushPush Theatre Atlanta, Teatar Exit Zagreb.
Zakoni, oko kojih se složila većina, često su nepromišljeni i nepotpuni, često ne uzimaju u obzir svu širinu prilika na raspolaganju. Isključivo pojedinac vidi cijelu sliku: on gleda u budućnost s razumijevanjem, u prošlost s poštovanjem i mijenja sadašnjost. Dr. Johann Faust na svom se heurističkom putovanju pretvara u parazita, ne uzevši u obzir svoja ograničenja; socijalno je katatoničan, mahnit, no nije dovoljno fleksibilan kako bi preživio svoju potragu. Kajanje je neuhvatljiv koncept, Faust u biti odbojan; njegovo kršćanstvo je toliko potpuno da, poričući ga, on uništava svoje vlastito biće.
Predstava se temelji na motivima “The Tragical History of Doctor Faustus” Christophera Marlowea, “Majstor i Margarita” Mikhaila Bulgakova, biblijske priče o Adamu i Evi i grčke priče o Prometeju.
Namjera je radikalno urediti originalni tekst, povećati ga dodanim materijalom tako da može uspješno poslužiti kao kazališni nacrt u procesu odstupanja od same teme. Marlowe je živio u renesansi klasičnog svijeta prije nego je započelo umanjenje. Bio je kršćanin, ali njegova je osobna kultura vjerojatno bila helenska, a to je bilo moguće za Elizabetance. Ne sada. Naše društvo više kažnjava individualce nego što su oni.
Čini se da je predstava o oholosti. Kršćanstvo ili bilo koja druga religija naglašavaju čovjeka kao slugu, malog i beznačajnog. Faustus “ne uspijeva” jer je njegovo kršćanstvo tako potpuno da, dok ga niječe, uništava vlastito tkivo. Društveno katatoničan, neopremljen za svoju potragu, tjeran, ali nedovoljno fleksibilan da bi preživio. “Faustus’ module relinked” je heurističko putovanje koje će pokazati istinsku tvorbu pravog Johanna Fausta, omogućivši nam da preispitamo znanost/tehnologiju, kako nam je dana na jednak način kao i Faustu da bi zadovoljila njegove potrebe.