U Karinu može biti veliki centar za terapiju ljekovitim morskim muljem!

Slika korisnika admin
SinišA KLARICA

Karinsko more se do sad nije značajnije vidjelo na turističkim zemljovidima Hrvatske. No, to bi se moglo i promijeniti jer, sudeći po riječima poznatog hrvatskog geologa prof. dr. Marinka Oluića, ono krije veliki potencijal za razvoj zdravstvenog turizma.

- Šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo je vrijeme pomame za gradnjom tzv. vikend kuća u priobalju Jadrana. Tih godina obavljana su intenzivna istraživanja ležišta boksita u širem području Obrovca, kojima sam rukovodio u ime firme Industroprojekt iz Zagreba. To mi je omogućilo da dulje vrijeme boravim u tom kraju, posebno u ljetnim mjesecima, koje sam provodio s obitelji u Karinu na moru. Tom prilikom zapazio sam više osoba, koje su pognute sa štapom dolazile na obalu i mazale se morskim blatom. Poslije, otprilike mjesec dana iste osobe sam primijetio kako hodaju uspravno i bez štapa. To me je ponukalo da se pozabavim tim fenomenom, u čemu sam imao podršku tadašnjeg predsjednika Općine Obrovac Dušana Oluića, inače profesora u srednjoj školi. Zajedno smo 1982. godine uzeli nekoliko uzoraka blata s više mjesta uz obalu, koje sam odnio u Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je izvršeno ispitivanje, priča Marinko Oluić dodajući kako su rezultati vrlo brzo pokazali ljekovita svojstva toga blata.

Preko tadašnje tvrtke INA-Projekt iz Zagreba, Oluić je ubrzao projekt za istraživanja svojstva blata iz Karina. Ispitana su: fizička, kemijska, balneološka i druga te mogućnosti primjene u zdravstvenoj zaštiti.

- Odlika Karinskog mora je da je voda toplija za nekoliko stupnjeva od otvorenog mora, što je za talasoterapijsko liječenje izuzetno važno. Obalno područje Karinskog mora izgrađeno je od mlađih geoloških sedimenata, a prevladavaju vapnenci, konglomerati i lapori od kojih su nastale debele naslage mulja nataloženog u moru. Pod utjecajem morskih valova nastaje intenzivna abrazija pa klastični sedimenti prelaze u fini mulj koji se taloži na morskom dnu obogaćen organskim i anorganskim sastojcima s bogatim sadržajem minerala i biološki aktivnih supstanci. Utvrđeno je da se gotovo duž cijele sjeveroistočne, istočne i jugoistočne obale nalazi mulj, u pojedinim predjelima znatne debljine. Tako su se mogla izdvojiti četiri lokaliteta sa značajnim količinama peloida - blata. To su Soline, Višić uvala, Vrulje i Šušnjar, rekao je Marinko Oluić.

Prema balneološkoj ocjeni mulj Karinskog mora odgovara u liječenju i rehabilitaciji bolesnika. Uz mulj treba dodati i morsku vodu, kao i povoljne klimatske prilike. Ocjenjujući kvalitetu mulja, uz sve ostale uvjete, smatramo da bi u Karinu bilo najrealnije izgraditi talasoterapijski centar usmjeren na zdravstveni turizam, a prioritet bi trebalo dati korištenju mulja i to postupkom oblaganja.

- Za prosperitet talasoterapijskog centra u Karinu neophodno je, prije svega, sačuvati prirodni ambijent od bilo kakvog zagađenja. Treba osigurati dovoljne količine pitke vode, izvršiti dodatna ispitivanja, posebno u dubljim dijelovima podmorja, za uvid u cjelokupne zalihe mulja. Do sada utvrđene količine mulja tolike su da uz pravilnu primjenu i regeneraciju odgovaraju velikom centru za terapiju ljekovitim morskim muljem. Prema sadašnjim saznanjima peloid Karinskog mora je bogatiji od onog u poznatom lječilištu Igalo u Crnoj Gori, i puno isplativiji za eksploataciju jer se nalazi na manjoj dubini, rekao je na kraju našeg razgovora Marinko Oluić.

VIŠE U TISKANOM IZDANJU
Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)